1 00:00:14,000 --> 00:00:16,000 Neke od najboljih prilika za učenje 2 00:00:16,000 --> 00:00:18,000 su trenuci kada smo zbunjeni. 3 00:00:18,000 --> 00:00:21,000 Oni trenuci kada se pitate i zapitkujete. 4 00:00:21,000 --> 00:00:23,143 Ovi trenuci dešavali su se tokom cele istorije 5 00:00:23,143 --> 00:00:25,477 i doveli su do nekih zaista zapanjujućih otkrića. 6 00:00:25,501 --> 00:00:27,000 Na primer, uzmite ovu priču. 7 00:00:27,000 --> 00:00:29,000 Jednom je postojao čovek zvani Arhimed. 8 00:00:29,000 --> 00:00:32,000 Rodio se 287. godine pre nove ere, u Sirakuzi na Siciliji. 9 00:00:32,000 --> 00:00:35,000 Bio je grčki matematičar, fizičar, inženjer 10 00:00:35,000 --> 00:00:37,000 izumitelj i astronom. 11 00:00:37,000 --> 00:00:40,000 Jednog dana, Arhimeda je zvao kralj Sicilije 12 00:00:40,000 --> 00:00:43,000 da ispita da li ga je prevario zlatar. 13 00:00:43,000 --> 00:00:46,000 Kralj je rekao da je zlataru dao tačnu količinu zlata 14 00:00:46,000 --> 00:00:48,000 koja je potrebna da se napravi kruna. 15 00:00:48,000 --> 00:00:52,000 Ipak, kada je kruna bila gotova, kralj je posumnjao da ga je zlatar prevario 16 00:00:52,000 --> 00:00:54,000 i u krunu ubacio malo srebra, 17 00:00:54,000 --> 00:00:56,000 tako zadržavši nešto zlata za sebe. 18 00:00:56,000 --> 00:00:59,000 Kralj je pitao Arhimeda da reši problem. 19 00:00:59,000 --> 00:01:04,000 Ali postojala je kvaka - nije smeo da ošteti krunu. 20 00:01:04,000 --> 00:01:06,000 Jednog dana, dok se kupao, 21 00:01:06,000 --> 00:01:09,000 Arhimed je primetio da se nivo vode u kadi dizao 22 00:01:09,000 --> 00:01:12,000 i da se kada prelivala kada bi uronio u nju. 23 00:01:12,000 --> 00:01:15,000 Iznenada je shvatio da to koliko vode izađe 24 00:01:15,000 --> 00:01:18,000 zavisi od toga koji deo njegovog tela je uronjen. 25 00:01:18,000 --> 00:01:21,000 Ovo otkriće toliko ga je uzbudilo da je iskočio iz kade 26 00:01:21,000 --> 00:01:24,000 i go potrčao kroz ulice vičući: "Eureka!" 27 00:01:24,000 --> 00:01:27,000 Što na starogrčkom znači: "Pronašao sam." 28 00:01:27,000 --> 00:01:29,000 Šta je on to pronašao? 29 00:01:29,000 --> 00:01:31,191 Pa, pronašao je način da reši kraljev problem. 30 00:01:31,215 --> 00:01:34,000 Vidite, Arhimed je trebalo da proveri gustinu krune 31 00:01:34,000 --> 00:01:37,000 kako bi video da li je iste gustine kao čisto zlato. 32 00:01:37,000 --> 00:01:40,000 Gustina je mera mase objekta podeljena se njegovom zapreminom. 33 00:01:40,000 --> 00:01:43,000 Čisto zlato je veoma gusto, dok je srebro manje gusto. 34 00:01:43,000 --> 00:01:48,000 Ako je u kruni bilo srebra, ona bila manje gusta nego da je sačinjena od čistog zlata. 35 00:01:48,000 --> 00:01:51,096 Ali bez obzira od čega je napravljena, kruna bi imala isti oblik, 36 00:01:51,120 --> 00:01:53,000 što znači istu zapreminu. 37 00:01:53,000 --> 00:01:55,191 Dakle, ako bi Arhimed prvo izmerio masu krune, 38 00:01:55,215 --> 00:01:57,000 i onda izmerio njenu zapreminu, 39 00:01:57,000 --> 00:01:59,000 mogao bi da otkrije koliko je bila gusta. 40 00:01:59,000 --> 00:02:02,143 Ali nije lako izmeriti zapreminu krune - ona ima nepravilan oblik, 41 00:02:02,143 --> 00:02:04,524 koji je drugačiji od jednostavne kutije ili lopte. 42 00:02:04,524 --> 00:02:08,381 Ne možete joj izmeriti veličinu i to samo pomnožiti, kao kod drugih oblika. 43 00:02:08,381 --> 00:02:11,000 Arhimed je shvatio da je rešenje u tome 44 00:02:11,000 --> 00:02:13,000 da se kruna okupa. 45 00:02:13,000 --> 00:02:16,000 Tako što bi je stavio u vodu i video koliko vode izlazi, 46 00:02:16,000 --> 00:02:18,000 mogao bi da izmeri zapreminu 47 00:02:18,000 --> 00:02:21,000 i izračunao bi gustinu krune. 48 00:02:21,000 --> 00:02:23,048 Ako je kruna manje gustine nego čisto zlato, 49 00:02:23,072 --> 00:02:26,000 onda je zlatar sasvim sigurno prevario kralja. 50 00:02:26,000 --> 00:02:29,000 Kada se Arhimed vratio kod kralja i uradio ovaj test, 51 00:02:29,000 --> 00:02:33,000 po priči, otkrio je da je zlatar zaista prevario kralja, 52 00:02:33,000 --> 00:02:36,000 i ubacio nešto srebra. U današnje vreme, 53 00:02:36,000 --> 00:02:39,000 merenje zapremine pomoću količine vode koju objekat izbaci 54 00:02:39,000 --> 00:02:42,000 zove se Arhimedov princip. Sledeći put kada se budete kupali 55 00:02:42,000 --> 00:02:45,000 možete videti Arhimedov princip na delu 56 00:02:45,000 --> 00:02:47,999 i možda se i vama javi neka genijalna ideja.