1 00:00:05,011 --> 00:00:10,023 Jedan od najizuzetnijih aspekata ljudskog mozga 2 00:00:10,023 --> 00:00:13,675 jeste njegova mogućnost da prepozna šablone i da ih opiše. 3 00:00:13,675 --> 00:00:16,355 Među najtežim šablonima koje smo pokušali da razumemo 4 00:00:16,355 --> 00:00:20,789 jeste koncept turbulentnog protoka u dinamici fluida. 5 00:00:20,789 --> 00:00:23,296 Nemački fizičar Verner Hajzenberg je rekao: 6 00:00:23,296 --> 00:00:27,381 "Kada sretnem Boga, postaviću mu dva pitanja: 7 00:00:27,381 --> 00:00:30,842 zašto relativnost i zašto turbulencija? 8 00:00:30,842 --> 00:00:34,932 Verujem da će imati odgovor na prvo." 9 00:00:34,932 --> 00:00:38,304 Koliko god da je turbulenciju teško razumeti matematički, 10 00:00:38,304 --> 00:00:42,194 možemo koristiti umetnost da bismo dočarali kako ona izgleda. 11 00:00:42,194 --> 00:00:47,308 Juna 1889, Vinsent van Gog je naslikao pogled tik pre izlaska sunca 12 00:00:47,308 --> 00:00:51,659 sa prozora svoje sobe u azilu Sen Pol de Mazol 13 00:00:51,659 --> 00:00:53,588 u San Remiju de Provans, 14 00:00:53,588 --> 00:00:56,840 gde se sam prijavio nakon što je osakatio sopstveno uvo 15 00:00:56,840 --> 00:00:59,312 tokom psihotične epizode. 16 00:00:59,312 --> 00:01:02,056 U "Zvezdanoj noći", njegovi kružni potezi četkice 17 00:01:02,056 --> 00:01:07,827 stvaraju noćno nebo ispunjeno uskovitlanim oblacima i vrtlozima zvezda. 18 00:01:07,827 --> 00:01:11,748 Van Gog i drugi impresionisti su prikazivali svetlo na drugačiji način 19 00:01:11,748 --> 00:01:14,872 od svojih prethodnika, čineći se da hvataju njegovo kretanje, 20 00:01:14,872 --> 00:01:17,860 na primer, kroz vodu prošaranu suncem, 21 00:01:17,860 --> 00:01:21,530 ili ovde u svetlu zvezde koje treperi i nestaje 22 00:01:21,530 --> 00:01:24,844 kroz mlečne talase plavog noćnog neba. 23 00:01:24,844 --> 00:01:27,415 Ovaj efekat stvara osvetljenost, 24 00:01:27,415 --> 00:01:31,104 intenzitet svetline boja na platnu. 25 00:01:31,104 --> 00:01:33,632 Primitivniji deo našeg vizuelnog korteksa, 26 00:01:33,632 --> 00:01:37,578 koji vidi kontraste svetlosti i kretanje, ali ne i boju, 27 00:01:37,578 --> 00:01:40,627 stopiće dve različito obojene oblasti u jednu 28 00:01:40,627 --> 00:01:42,973 ako imaju istu osvetljenost. 29 00:01:42,973 --> 00:01:45,352 Ali primitivni pododeljci našeg mozga 30 00:01:45,352 --> 00:01:48,506 videće kontrastne boje bez mešanja. 31 00:01:48,506 --> 00:01:51,457 Sa ove dve interpretacije koje se dešavaju istovremeno, 32 00:01:51,457 --> 00:01:53,931 svetlo u mnogim radovima impresionista 33 00:01:53,931 --> 00:01:58,145 izleda kao da pulsira, treperi i čudno zrači. 34 00:01:58,145 --> 00:02:01,489 Tako ovo i druga dela impresionista koriste brzo povučene 35 00:02:01,489 --> 00:02:05,163 istaknute poteze četkice da bi uhvatili nešto zapanjujuće stvarno 36 00:02:05,163 --> 00:02:07,533 o tome kako se svetlo kreće. 37 00:02:07,533 --> 00:02:11,206 60 godina kasnije, ruski matematičar Andrej Kolmogorov 38 00:02:11,206 --> 00:02:13,787 produbio je naše matematičko razumevanje turbulencije 39 00:02:13,787 --> 00:02:18,157 kada je izneo da energija turbulentnog fluida na dužini R 40 00:02:18,157 --> 00:02:22,251 varira u razmeri od 5/3 snage R. 41 00:02:22,251 --> 00:02:24,574 Eksperimentalna merenja pokazuju da je Kolmogorov 42 00:02:24,574 --> 00:02:27,804 bio zapanjujuće blizu načinu na koji turbulentan protok radi, 43 00:02:27,804 --> 00:02:30,441 mada potpuni opis turbulencije ostaje 44 00:02:30,441 --> 00:02:33,304 jedan od nerešenih problema u fizici. 45 00:02:33,304 --> 00:02:37,515 Turbulentni protok liči na sebe ako postoji kaskadna energija. 46 00:02:37,515 --> 00:02:41,123 Drugim rečima, veliki vrtlozi prenose svoju energiju na male vrtloge, 47 00:02:41,123 --> 00:02:43,941 koji rade to isto u drugim razmerama. 48 00:02:43,941 --> 00:02:47,504 Primeri ovoga obuhvataju veliku crvenu tačku Jupitera, 49 00:02:47,504 --> 00:02:51,408 formacije oblaka i međuzvezdane čestice prašine. 50 00:02:51,408 --> 00:02:54,909 2004. godine, koristeći Habl svemirski teleskop, 51 00:02:54,909 --> 00:02:57,886 naučnici su videli vrtloge udaljenih oblaka 52 00:02:57,886 --> 00:03:00,863 prašine i gasa koji okružuju zvezdu, 53 00:03:00,863 --> 00:03:03,842 i to ih je podsetilo na "Zvezdanu noć" od Van Goga. 54 00:03:03,842 --> 00:03:07,193 Ovo je motivisalo naučnike iz Meksika, Španije i Engleske 55 00:03:07,193 --> 00:03:11,387 da detaljno izučavaju osvetljenost na Van Gogovim slikama. 56 00:03:11,387 --> 00:03:15,700 Otkrili su da postoji izražen šablon struktura turbulentnog fluida 57 00:03:15,700 --> 00:03:20,801 blizak Kolmogorovoj jednačini skriven u mnogim slikama Van Goga. 58 00:03:20,801 --> 00:03:23,224 Istraživači su digitalizovali slike 59 00:03:23,224 --> 00:03:26,970 i izmerili kako svetlina varira između bilo koja dva piksela. 60 00:03:26,970 --> 00:03:29,689 Na osnovu kriva koje su izmerene zbog razdvajanja piksela, 61 00:03:29,689 --> 00:03:34,455 zaključili su da se slike iz perioda psihotične pometnje Van Goga 62 00:03:34,455 --> 00:03:37,945 ponašaju neverovatno slično fluidnoj turbulenciji. 63 00:03:37,945 --> 00:03:41,998 Njegov autoportret sa lulom, iz mirnijeg perioda Van Gogovog života, 64 00:03:41,998 --> 00:03:44,488 nije pokazivao znake ove podudarnosti. 65 00:03:44,488 --> 00:03:46,874 A nisu ni radovi drugih umetnika 66 00:03:46,874 --> 00:03:49,260 koji su izgledali jednako turbulentno na prvi pogled, 67 00:03:49,260 --> 00:03:51,648 kao što je Munkov "Vrisak". 68 00:03:51,648 --> 00:03:54,696 Mada je lako reći da je Van Gogov turbulentni genije 69 00:03:54,696 --> 00:03:57,092 omogućio da prikaže turbulenciju, 70 00:03:57,092 --> 00:04:02,026 takođe je suviše teško precizno izraziti uzbudljivu lepotu činjenice 71 00:04:02,026 --> 00:04:04,477 da je u periodu intenzivne patnje 72 00:04:04,477 --> 00:04:07,931 Van Gog nekako mogao da vidi i prikaže 73 00:04:07,931 --> 00:04:10,360 jedan od krajnje najtežih koncepata 74 00:04:10,360 --> 00:04:13,621 koji je priroda ikada iznela pred čovečanstvo, 75 00:04:13,621 --> 00:04:15,760 i da ujedini oči svog jedinstvenog uma 76 00:04:15,760 --> 00:04:20,368 sa najdubljim misterijama kretanja, fluida i svetlosti.