Kada sam imao 21 godinu, jedini jezik
koji sam govorio bio je engleski,

što je tipično za ljude iz zemalja 
gdje se govori engleski,

i imao sam mnogo razloga za vjerovati

da će tako i ostati.

Bio sam uvjeren u to,

jer nisam imao nikakvog prirodnog talenta,

imao sam vrlo slabo pamćenje,

nisam mogao putovati,

bio sam prestar, osjećao sam se prestaro

i bio sam siguran

da ću ići na živce izvornim govornicima

i osramotiti se.

I povrh svega, u školi

su mi slabo išli jezici.

Međutim, dobio sam priliku
baciti se na jezike

nakon što sam diplomirao

sa diplomom inženjera elektrotehnike,

još uvijek govoreći samo engleski,

odselio sam u Španjolsku.

Mislio sam, to je to!

To je rješenje,

živjeti u toj zemlji.

Ne!

Nakon šest mjeseci u Španjolskoj,

nisam znao ništa španjolskog.

Razumna osoba bi odustala u tom trenutku

i shvatila poantu,

Ja nisam baš razuman.

Počeo sam razmišljati

ako promijenim svoj pristup

i ako promijenim svoj stav,

možda uspijem poboljšati 
svoje jezične sposobnosti.

I ono što me potaknulo da
započnem sa učenjem jezika

je bilo to da sam upoznao poliglota.

Poliglot je netko tko govori više jezika.

I prvi puta kada upoznate nekoga takvog,

ne preostaje vam ništa drugo 
nego da budete impresionirani.

Tako imamo, naprimjer, 
Richarda iz Velike Britanije,

i postoji jedan video na internetu
gdje on govori 16 jezika.

Dopustite da vam pokažem jedan isječak.

Tu ga možete vidjeti

govori francuski

estonski

češki

i katalonski

što je vrlo impresivno.

Tu je i Luca iz Italije,

i tu ga možete čuti kako govori:

njemački

i portugalski.

Također, tu je i Susana,

koja se ovdje služi:

talijanskim

ruskim,

i također sam jednom 
vidio vrlo impresivan video

jednog 16-godišnjaka iz Amerike 
koji se zove Tim,

i koji u jednom videu govori 20 jezika,

i ovdje ga možete vidjeti kako govori:

wolof,

jidiš,

hebrejski,

arapski, turski,

swahili

i hindski.

Dakle, wow!

Upravo nekog ovakvog sam upoznao
i bio sam iznimno impresioniran.

Pomislio sam, "I ja želim biti takav!"

Ali razlog zbog kojeg sam htio biti takav

je da ljudi
misle kako sam pametan,

da ih impresioniram,

i kako sam upoznao tog poliglota
kad sam došao u Španjolsku,

sa tom površnom motivacijom,

jer bi bilo cool naučiti jezik,

nisam uspio.

I ono što sam naučio nakon tih 6 mjeseci

je jedan od najvećih problema 
koji se pojavljuju kod učenja jezika

što ni ne znamo,

a to je motivacija.

Mnogi imaju pogrešne motive 
za učenje jezika.

Učimo jezik da bi prošli neki ispit,

da napredujemo u karijeri

ili, u mom slučaju,

radi površnih razloga,
da impresioniramo ljude.

I ono što sam otkrio

je da je poliglotima koje ste
vidjeli u ovim isječcima

glavni razlog za učenje jezika

strast za taj jezik.

Imaju strast za literaturom, za filmovima,

za to da mogu čitati na tom jeziku

i naravno, koristiti ga s ljudima.

I kad sam promijenio prioritete,
da želim koristiti jezik zbog ljudi,

mogao sam naučiti te jezike.

Međutim, postoje neke stvari
za koje mnogi misle

da ih ograničavaju u učenju jezika.

I zato sada želim proći kroz..

Mislim da postoji 5,
pitao sam mnoge,

postoji 5 glavnih razloga zašto se 
nikad ne bi upustili u učenje jezika.

Hajde da vidimo koji su to.

Prvi je taj da nemaju
gen ili talent za jezike.

Gen ili talent za jezike,

što to uopće znači?

Mislim, to je često samo 
osobno proročanstvo.

U mom slučaju,

dok sam učio jezik kroz odrastanje,

ili u 6 mjeseci neuspjelog
učenja španjolskog,

samo sam si govorio: "Nemam gen za jezike,

pa nema smisla da se uopće trudim."

Zato što se nisam trudio

Nisam naučio jezik,

to je začarani krug,

a sve je samo u vašoj glavi.

Ne postoji gen za jezike,

svi ga imamo.

Ali na trenutak zamislimo ljude
kojima ide bolje nego nama,

jer ipak to viđamo u školama,

neki ljudi napreduju brže od ostalih.

Recimo da postoji neka urođena

sposobnost koja bi nekome dala 
20% prednosti nad drugima.

Odlično za njih!

Ali to ne znači da vi to ne možete,

to samo znači da morate
dati 20% više od sebe.

I otkrio sam da, barem u mom slučaju,

kada se trudim još više, 
mogu dostići prirodno nadarene

i čak ih prestići.

Dakle, nedostatak talenta nije dobar izgovor.

Sljedeći razlog

je da ste prestari da naučite novi jezik.

Itekako sam to osjetio

jer do svoje 21. godine,
nisam naučio nijedan jezik,

i mnogi od nas misle da djeca...

njihovi mozgovi su 
programirani da bolje uče jezike.

No, igra li neurologija 
ovdje ikakvu ulogu?

Ili je možda u pitanju okolina

u kojoj dijete uči jezik?

Pa, jedno istraživanje na 
sveučilištu u Haifi u Izraelu

je otkrilo da su u normalnim uvjetima,

odrasli bolji u učenju jezika od djece.

To zvuči nevjerojatno, ali sve 
se svodi na vašu okolinu,

motivaciju,

entuzijazam i podršku

koju dobijete od drugih ljudi.

I kad razmislite,

odrasli uče iz dosadnih, 
starih i prašnjavih knjiga

i rade dosadne gramatičke vježbe,

dok se djeca igraju u jeziku,
zabavljaju se u njemu.

I kad sam otkrio da 
moram živjeti kroz jezik,

ne da moram učiti jezik,
nego živjeti kroz njega,

tada sam postao mnogo uspješniji.

Dakle, nitko nije prestar da nauči jezik.

Upoznao sam ljude u svojim 
šezdesetima koji su počeli učiti jezik

i uspjeli u tome.

Sljedeći izgovor koji ljudi imaju,

je da ne mogu otputovati
u tu zemlju trenutno.

Pa, možda 20 godina unazad 
to bi bio valjan razlog,

ali danas je svijet 
manji nego što mislite.

Zahvaljujući Internetu,

možemo se povezati sa izvornim
govornicima na cijeloj planeti,

a čak ćete nekad naići i na slučajeve

gdje oni žele naučiti vaš jezik,

i onda novac nije nikakav problem,

jer vi malo njih učite i malo oni vas uče.

Ali ako i zaboravimo Internet,

mnogo nas živi u gradovima

koji su međunarodni, čak 
i više nego što mislimo,

i dok sam putovao po Americi,

došao sam u grad Columbus u Ohio-u,

i upoznao sam jednog jako
zanimljivog poliglota Mosesa,

koji radi nešto što se zove "leveling up",

a to je odlazak na neko javno mjesto

i potraga za strancima

s kojima može vježbati jezik.

I u tome sam mu se pridružio u jednom 
trgovačkom centru u Columbusu,

gdje smo imali priliku vježbati
dvanaest različitih jezika,

i tu možete čuti jezike koje govori:

kantonski,

ovdje govori kambodžanski,

i vidite kako je ovaj čovjek 
cijenio njegov trud.

Tako da jezik zapravo 
možete naučiti bilo gdje,

i htio sam vidjeti gdje je granica

tako da je moj posljednji projekt bio
odlazak u središte Brazila,

od svih mjesta,

da naučim egipatski arapski.

I uspio sam u tome,

jer iako tamo nije bilo Egipćana,

otišao sam na Skype

i razgovarao jedan do dva sata dnevno

i postigao sam razgovornu 
razinu znanja jezika.

Dakle ne!

Ako niste u mogućnosti putovati,
to nije dovoljno dobar izgovor.

Sljedeći razlog kojeg ljudi spominju

je da imaju loše pamćenje
za učenje vokabulara.

Tako sam i ja razmišljao jer su

moji počeci učenja španjolskog

uključivali velik popis riječi

kroz koje sam prolazio

i koje bi vrlo brzo zaboravio.

Međutim, istraživanje o 
kapacitetu memorije

je otkrilo

da je bolje kad te riječi 
ponavljate dovoljno često

i za to postoji tehnika

"intervalnog ponavljanja"

gdje ponovite riječ

tik prije nego ju zaboravite.

I to izgleda kao ova krivulja zaborava,

gdje je crvena linija ono što se događa

kad prvi put vidite neku riječ

ali da bi ona ostala u vašoj glavi trajno

samo ju ponovite da budete sigurni,

recimo dan kasnije, 
pa onda tjedan kasnije

pa onda mjesec kasnije.

I postoje aplikacije za vaše mobitele

i besplatni programi na internetu

koji vam mogu pomoći tempirati to sve.

I to je odlično,

ali možete učiti riječi još brže i bolje

ako spojite tu tehniku

sa tehnikom slikovnih asocijacija.

Primjerice, želim naučiti

da se na španjolskom 
"stati u nešto" kaže "caber".

Mogu li si zamisliti

da je teško ugurati 
medvjeda(eng. bear) u taxi(eng. cab)?

"Cab-bear" je "caber", 
što znači "stati u nešto".

I to napravite sa mnogim riječima

i s vremenom to postane vrlo lako

i jako brzo naučite vokabular.

Dakle ne, loše pamćenje 
nije dobar izgovor.

Sljedeći razlog,

i mislim da je on najveći,

je da ljudi govore,

kako će ići na živce izvornim govornicima.

I to jednostavno nije istina.

Bio sam svugdje, razgovarao
sa mnogim ljudima

i kad se želim služiti njihovim jezikom,

presretni su, uživaju slušajući me

kako se trudim!

I imam osjećaj, pogotovo odrasli,

kada učimo jezik želimo 
da sve bude savršeno

da sve bude točno,

a perfekcionizam je loša 
stvar kod učenja jezika,

jer je jezik način na koji komuniciramo,

način na koji upoznajemo 
nove ljude i kulture,

i kada to shvatite

sasvim je u redu raditi greške!

Moj je cilj napraviti 200 grešaka dnevno

jer tada znam da nešto postižem,

znam da koristim jezik!

Osramotite se,

izađite, razgovarajte

u redu je.

Što mislite, gdje sam bolje učio jezik:

ovdje?

ili ovdje?

(Smijeh)

Dakle, svatko može naučiti novi jezik

kada ga koristi sa ljudima,

i u redu je početi ga koristiti rano,

što je zapravo jako važno,

da ne čekate vrijeme

kada ćete biti tečni 
u korištenju tog jezika.

Možete sa njim započeti 
prije nego što možda mislite,

a to vam otvara mnoga 
vrata u različite kulture.

Primjerice,

nakon što sam naučio Arapski u Brazilu,

otišao sam u Egipat

duboko u Saharu

i sjeo u pijesak sa jednim Egipćaninom,

gdje smo popili čaj,

i lijepo popričali..

(Arapski)

(Arapski)

i tu govorim

kako je Egipat velik i prostran,

ne svodi se sve samo 
na trg Tahrir u Kairu.

I dok sam razgovarao s njim,

rekao sam pokoju krivu riječ

svako malo konjugirao krivi glagol,

ali to je u redu,

jer sam čak i na razgovornoj razini jezika

vodio fascinantan razgovor s njim.

To sam radio i sa 
drugim kulturama i jezicima

i čak sam uspio naučiti malo 
američkog znakovnog jezika.

Ovdje vidite kako me Juliana pitala

zašto nisam naučio irski znakovni jezik,

i rekao sam joj da dok sam u Irskoj

želim poboljšati svoj irski i keltski

kojeg onda mogu govoriti ovdje:

(Na irskom)

to sam bio na irskom radiju

govorio o svojim putovanjima i tako dalje

i irski sam učio 10 godina u školi

a nisam mogao reći najosnovniju rečenicu.

Međutim, kao odrasla osoba,

vratio sam se u Irsku

i počeo koristiti jezik kao početnik.

I to mi je pomoglo 
da dostignem ovu razinu.

I u redu je biti početnik,

u redu je biti na razgovornoj razini,

ali kad se baš upustite u to,

prijeđete na novu razinu,

tada možete postići puno više.

Recimo, moj francuski je dosta dobar,

i španjolski i još neki.

Radio sam kao profesionalan prevoditelj

i recimo ovdje razgovaram na francuskom:

(Na francuskom)

i to je ono što je svima u mislima

kada krenu učiti jezike,

"To želim,

želim dostići tu visoku profesionalnu

razinu i imati duboke 
filozofske razgovore."

i to je fantastično

i da, impresivno je kada 
vidite takve ljude.

Ali umjesto da smo impresivni,

mislim da je puno bolje

prihvatiti početnu razinu učenja jezika.

I jedno od najboljih 
iskustava koje sam doživio,

je bilo u Kini, u vlaku,

2000 kilometara duboko u Kini,

započeo sam jednostavan 
razgovor sa "Kako se zoveš?"

i na kraju sam saznao svoje kinesko ime

u tom vlaku,

i evo kako je to izgledalo:

(Na kineskom)

"Kako se zoveš?"

"Benny."

(Na kineskom)

"Nemam kinesko ime."

i onda suputnik kaže,

"Tvoje ime je Pun Li."

jer to zvuči kao tvoje ime

i znači sposobnost ili vještina.

I vidite,

mogu voditi taj razgovor,

čak i sa osnovnim znanjem kineskog.

I imam sposobnost,

imam vještinu da naučim jezik.

Ali uvijek sam ju imao,

svi ju uvijek imamo.

I razlog zašto imam tu vještinu

nije jer sam rođen s njom, a drugi nisu,

već je to odluka koju sam donio.

I problem s kojim se suočavamo

je osjećaj da je bolje da učimo

i pripremamo se kako bi 
jednog dana mogli pričati,

jer ako krenemo prerano s pričanjem

svijet će se urušiti 
zbog silne frustracije

koju uzrokujemo ljudima.

Sedam je dana u tjednu

i "jednog dana" nije jedan od njih.

Ja kažem, umjesto da vidimo 
hoće li se svijet urušiti,

jedan cijeli novi svijet će započeti 
ako krenemo učiti novi jezik.

Zato se nadam da ćete pokušati.

Hvala.

(Pljesak)