Ko je izmislio pisanje?
Ljudska bića su verovatno
međusobno razgovarala
desetinama hiljada godina,
ali svoje reči smo počeli da zapisujemo
tek pre nekih 5000 godina.
Pre toga, informacije smo beležili
koristeći slike i dijagrame
na grnčariji
ili na zidovima pećina
ili smo ih tkali u tkanine.
Ovi umetnički impulsi
doveli su nas put pisma.
Pismo koje koristimo u engleskom
zapravo je krenulo od sumerske kulture
između 4500. i 1750. pre nove ere
u donjoj Mesopotamiji,
što je današnji Irak i Sirija.
Sumeri su beležili poslovne dogovore
koristeći male, glinene skulpture koza,
magaraca i volova.
Onda su otkrili da su
dvodimenzionalne gravure
na glinenim pločama još jednostavnije.
Na primer,
ovaj simbol je značio "planine",
ovaj je značio "glava".
Ako je oblast oko usta naglašena
to je moglo da znači "usta".
Usta u kombinaciji sa vodom
su značila "piti",
a usta zajedno sa hlebom
su značila "jesti".
Dodajte i simbol za vola
i dobićete "jesti vola".
Voala - pronalazak pisanja!
Ali neke reči imaju značenja
koja je teško prikazati simbolima.
Kako biste nacrtali "vo na planinama"?
Zapamtite, ako crtate samo ono
što mislite, to je onda umetnost,
ne pisanje.
Da bi ovo bilo pisanje,
simboli moraju predstavljati reči.
Možete li ovo da pročitate?
To je poznati citat
iz Šekspirovog Hamleta.
Tako je, "Biti ili ne biti".
Tako isto su i Sumeri rešili problem.
Vo plus voda plus planina.
Kakve veze voda ima sa bilo čime?
Pa, reč za vodu Sumera
zvučala je isto kao njihova reč za "na",
dakle "vo u planini".
Lingvisti ovo nazivaju rebusnim pisanjem.
Sumeri su već znali
kako da predstave značenje
pisanim simbolima,
i predstavljajući zvuke takođe,
Sumeri su proširili svoj pisani vokabular.
Postepeno simboli za zvuke
počeli su da se koriste češće,
a simboli za značenje ređe.
Sistem pisma je postao prešao
u fonetsku azbuku
koja nam je poznata kao klinasto pismo.
Mnoge kulture kao što su
Akadijci i Sirijci
prilagodile su izum Sumera
kako bi stvorili sopstvena pisma.
"Ep o Gilgamešu"
i "Hamurabijev zakonik"
napisani su varijantama klinastog pisma.
Kako se tehnologija širila,
ovi simboli pronašli su svoj put do Grčke
i do najšire korišćenog pisma današnjice.
Ali Sumerija nije jedino mesto na Zemlji
na kojem je izmišljeno pismo.
Stari Egipćani su razvili
svoje heroglifijske
i hijeratične spise u otprilike isto
vreme, 3500 godina pre nove ere.
Zatim je pisanje izmišljeno u Kini,
nezavisno od ovoga,
oko 1500 godina pre nove ere
i zatim šireno po jugoistočnoj Aziji.
Najskorije, kultura Maja
u Srednjoj Americi
počela je da urezuje kartuše
300. godine posle nove ere.
Dakle, ko je izumeo pisanje?
Sumeri,
Egipćani,
Kinezi
i Maje zasigurno.
Na kraju krajeva, sva pisma
koja se i danas koriste
potiču od Sumera i Kineza.
Pisanje je možda bilo izmišljeno
u drugim delovima sveta takođe.
Otkriveni su antički natpisi civilizacije
iz doline Inda i Rapa Nui kulture
ali niko nije uspeo da ih dešifruje.
Da li biste želeli da probate?