1
00:00:00,000 --> 00:00:03,000
Kako se tehnologija razvija,

2
00:00:03,000 --> 00:00:05,000
i kako napreduje,

3
00:00:05,000 --> 00:00:07,000
mnogi od nas pretpostavljaju kako nas taj napredak

4
00:00:07,000 --> 00:00:09,000
čini inteligentnijima,

5
00:00:09,000 --> 00:00:11,000
pametnijima i povezanijima sa svijetom.

6
00:00:11,000 --> 00:00:13,000
Želio bih dokazati

7
00:00:13,000 --> 00:00:15,000
kako to nije nužno tako,

8
00:00:15,000 --> 00:00:18,000
jer razvitak je naprosto naziv za promjenu,

9
00:00:18,000 --> 00:00:20,000
a s promjenama se nešto dobiva,

10
00:00:20,000 --> 00:00:22,000
ali se ponešto i gubi.

11
00:00:22,000 --> 00:00:24,000
Kako bih vam zorno prikazao tu tvrdnju, htio bih

12
00:00:24,000 --> 00:00:27,000
vam pokazati kako se tehnologija nosila s

13
00:00:27,000 --> 00:00:32,000
vrlo jednostavnim, uobičajenim i svakodnevnim pitanjem.

14
00:00:32,000 --> 00:00:34,000
To pitanje glasi ovako.

15
00:00:34,000 --> 00:00:37,000
Koliko je sati? Koliko je sati?

16
00:00:37,000 --> 00:00:40,000
Ako bacite pogled na svoj iPhone, lako je reći koliko je sati.

17
00:00:40,000 --> 00:00:42,000
No, želim vas upitati, kako biste odredili vrijeme

18
00:00:42,000 --> 00:00:44,000
kad ne biste imali iPhone?

19
00:00:44,000 --> 00:00:47,000
Kako biste odredili vrijeme, recimo, prije 600 godina?

20
00:00:47,000 --> 00:00:49,000
Kako biste to učinili?

21
00:00:49,000 --> 00:00:52,000
Pa, učinili biste to koristeći napravu

22
00:00:52,000 --> 00:00:56,000
zvanu astrolab.

23
00:00:56,000 --> 00:01:00,000
Astrolab je u suvremenom svijetu relativno nepoznat.

24
00:01:00,000 --> 00:01:02,000
No, u ono doba, u 13. stoljeću,

25
00:01:02,000 --> 00:01:04,000
bio je to posljednji krik tehnologije.

26
00:01:04,000 --> 00:01:08,000
Bilo je to prvo popularno računalo na svijetu.

27
00:01:08,000 --> 00:01:12,000
Ta je naprava, u biti, model neba.

28
00:01:12,000 --> 00:01:14,000
Različiti dijelovi astrolaba, kod ove konkretne vrste,

29
00:01:14,000 --> 00:01:17,000
reta ("mreža") se podudara s položajem zvijezda.

30
00:01:17,000 --> 00:01:20,000
Ploča se podudara s koordinatnim sustavom.

31
00:01:20,000 --> 00:01:24,000
A mater ima skalu i povezuje sve zajedno.

32
00:01:24,000 --> 00:01:26,000
Ako ste bili obrazovano dijete,

33
00:01:26,000 --> 00:01:28,000
znali biste ne samo kako upotrebljavati astrolab,

34
00:01:28,000 --> 00:01:31,000
već i kako izraditi astrolab.

35
00:01:31,000 --> 00:01:34,000
To znamo zato što je prvi traktat o astrolabu,

36
00:01:34,000 --> 00:01:36,000
prvi stručni priručnik na engleskom jeziku,

37
00:01:36,000 --> 00:01:38,000
napisao Geoffrey Chaucer.

38
00:01:38,000 --> 00:01:41,000
Da, onaj Geoffrey Chaucer, godine 1391.

39
00:01:41,000 --> 00:01:45,000
za svog malog Lewisa, svog 11-godišnjeg sina.

40
00:01:45,000 --> 00:01:50,000
I u toj knjizi, mali Lewis bi raspoznao osnovnu ideju.

41
00:01:50,000 --> 00:01:52,000
Osnovna ideja na temelju koje ovo računalo radi

42
00:01:52,000 --> 00:01:55,000
zove se stereografska projekcija.

43
00:01:55,000 --> 00:01:57,000
U osnovi, koncept je,

44
00:01:57,000 --> 00:02:00,000
kako prikazati trodimenzionalnu sliku

45
00:02:00,000 --> 00:02:02,000
noćnog neba koje nas okružuje

46
00:02:02,000 --> 00:02:05,000
na ravnoj, prijenosnoj, dvodimenzionalnoj površini.

47
00:02:05,000 --> 00:02:07,000
Ideja je zapravo relativno jednostavna.

48
00:02:07,000 --> 00:02:10,000
Zamislite da se Zemlja nalazi u središtu svemira,

49
00:02:10,000 --> 00:02:13,000
a okružuje je nebo projicirano na sferu.

50
00:02:13,000 --> 00:02:16,000
Svaka točka na površini sfere

51
00:02:16,000 --> 00:02:18,000
preslikava se kroz donji pol,

52
00:02:18,000 --> 00:02:20,000
na ravnu površinu, gdje se zatim zabilježava.

53
00:02:20,000 --> 00:02:24,000
Tako Sjevernjača odgovara središtu naprave.

54
00:02:24,000 --> 00:02:27,000
Ekliptika, što je putanja sunca, mjeseca i planeta

55
00:02:27,000 --> 00:02:29,000
odgovara izduženom krugu.

56
00:02:29,000 --> 00:02:33,000
Sjajne zvijezde odgovaraju malim bodežima na reti.

57
00:02:33,000 --> 00:02:36,000
Nadmorska visina odgovara sustavu ploče.

58
00:02:36,000 --> 00:02:39,000
Prava genijalnost astrolaba nije samo projekcija.

59
00:02:39,000 --> 00:02:43,000
Prava je genijalnost u tome da on združuje dva koordinatna sustava

60
00:02:43,000 --> 00:02:45,000
tako da se savršeno poklapaju.

61
00:02:45,000 --> 00:02:48,000
Na pomičnoj reti nalazi se položaj sunca, mjeseca i planeta.

62
00:02:48,000 --> 00:02:50,000
A onda imamo njihov položaj na nebu

63
00:02:50,000 --> 00:02:55,000
kao što se vidi iz određene geografske širine na stražnjoj ploči. U redu?

64
00:02:55,000 --> 00:03:00,000
Dakle, kako biste upotrebljavali ovu napravu?

65
00:03:00,000 --> 00:03:06,000
Pa, da uzmem pomagalo.

66
00:03:06,000 --> 00:03:11,000
Ovo je astrolab. Prilično je impresivan, zar ne?

67
00:03:11,000 --> 00:03:14,000
Ovaj je astrolab kod nas na posudbi

68
00:03:14,000 --> 00:03:17,000
iz oksfordskog Povijesnog muzeja.

69
00:03:17,000 --> 00:03:20,000
Možete vidjeti različite sastavne dijelove.

70
00:03:20,000 --> 00:03:22,000
Ovo je mater, skale sa stražnje strane.

71
00:03:22,000 --> 00:03:24,000
Ovo je reta. U redu. Vidite li ovo?

72
00:03:24,000 --> 00:03:27,000
Ovo je pomični dio neba.

73
00:03:27,000 --> 00:03:29,000
Straga možete vidjeti

74
00:03:29,000 --> 00:03:31,000
uzorak poput paukove mreže.

75
00:03:31,000 --> 00:03:35,000
Taj mrežasti uzorak podudara se s lokalnim koordinatama na nebu.

76
00:03:35,000 --> 00:03:37,000
Ovo je ravnalo. Na stražnjoj su strani

77
00:03:37,000 --> 00:03:40,000
još neke sprave, mjerni alati

78
00:03:40,000 --> 00:03:46,000
i skale, kako biste mogli vršiti računske operacije. U redu?

79
00:03:46,000 --> 00:03:48,000
Znate, uvijek sam želio jedan ovakav.

80
00:03:48,000 --> 00:03:53,000
Za svoj sam doktorat čak izradio jedan od papira.

81
00:03:53,000 --> 00:03:55,000
Ovaj je replika

82
00:03:55,000 --> 00:03:58,000
naprave iz 15. stoljeća.

83
00:03:58,000 --> 00:04:01,000
Vrijedi otprilike kao tri MacBook Pro-a.

84
00:04:01,000 --> 00:04:04,000
Pravi bi koštao otprilike kao moja kuća,

85
00:04:04,000 --> 00:04:07,000
i kuća do nje, zapravo svaka kuća u ulici,

86
00:04:07,000 --> 00:04:09,000
na obje strane ulice,

87
00:04:09,000 --> 00:04:11,000
možda da ubacimo i školu, i -- znate, crkvu.

88
00:04:11,000 --> 00:04:13,000
Nevjerojatno su skupi.

89
00:04:13,000 --> 00:04:15,000
Dajte da vam pokažem kako raditi s ovom napravom.

90
00:04:15,000 --> 00:04:18,000
Započnimo s prvim korakom.

91
00:04:18,000 --> 00:04:20,000
Prvo što učinite jest da odaberete zvijezdu

92
00:04:20,000 --> 00:04:23,000
na noćnom nebu, ako određujete vrijeme noću.

93
00:04:23,000 --> 00:04:26,000
Dakle, noćas, ako je vedro moći ćete vidjeti Ljetni trokut.

94
00:04:26,000 --> 00:04:29,000
U njemu se nalazi sjajna zvijezda zvana Deneb. Odaberimo Deneb.

95
00:04:29,000 --> 00:04:32,000
Kao drugo, izmjerite visinu Deneba.

96
00:04:32,000 --> 00:04:35,000
Drugi korak, podignem napravu,

97
00:04:35,000 --> 00:04:38,000
zatim ondje poravnam njenu visinu

98
00:04:38,000 --> 00:04:40,000
tako da je sada mogu jasno vidjeti.

99
00:04:40,000 --> 00:04:43,000
Zatim mjerim njenu visinu.

100
00:04:43,000 --> 00:04:46,000
Ona iznosi otprilike 26 stupnjeva. Ne možete je vidjeti odande.

101
00:04:46,000 --> 00:04:51,000
Treći korak je identifikacija zvijezde na prednjoj strani naprave.

102
00:04:51,000 --> 00:04:53,000
Deneb je ondje. Vidim.

103
00:04:53,000 --> 00:04:56,000
Četvrti je korak pomicanje rete,

104
00:04:56,000 --> 00:04:59,000
pomicanje neba, tako da visina zvijezde

105
00:04:59,000 --> 00:05:02,000
odgovara skali na stražnjoj strani.

106
00:05:02,000 --> 00:05:05,000
U redu, događa se to

107
00:05:05,000 --> 00:05:07,000
da se sve poravna.

108
00:05:07,000 --> 00:05:09,000
Ovdje imam model neba

109
00:05:09,000 --> 00:05:12,000
koji odgovara stvarnom nebu. U redu?

110
00:05:12,000 --> 00:05:14,000
To je, na neki način,

111
00:05:14,000 --> 00:05:17,000
kao da u rukama držim model svemira.

112
00:05:17,000 --> 00:05:20,000
Na kraju, uzmem ravnalo,

113
00:05:20,000 --> 00:05:22,000
i pomaknem ga do linije datuma

114
00:05:22,000 --> 00:05:25,000
pomoću koje zatim ovdje odredim vrijeme.

115
00:05:25,000 --> 00:05:28,000
Dobro. Tako se, dakle, naprava koristi.

116
00:05:28,000 --> 00:05:29,000
(Smijeh)

117
00:05:29,000 --> 00:05:31,000
Znam što mislite:

118
00:05:31,000 --> 00:05:35,000
"To je mnogo posla, zar ne? Nije li to masu posla da bi se odredilo koje je vrijeme?"

119
00:05:35,000 --> 00:05:39,000
dok gledate na svoj iPod kako biste provjerili koje je vrijeme.

120
00:05:39,000 --> 00:05:41,000
No, postoji razlika između tih dvaju naprava, jer s vašim iPodom

121
00:05:41,000 --> 00:05:44,000
možete odrediti -- ili vašim iPhoneom, možete odrediti točno

122
00:05:44,000 --> 00:05:46,000
koje je vrijeme, precizno.

123
00:05:46,000 --> 00:05:48,000
Način na koji bi mali Lewis odredio vrijeme

124
00:05:48,000 --> 00:05:50,000
jest pomoću slike neba.

125
00:05:50,000 --> 00:05:53,000
Znao bi gdje bi se stvari uklapale na nebu.

126
00:05:53,000 --> 00:05:56,000
Ne bi samo znao koje je vrijeme,

127
00:05:56,000 --> 00:05:58,000
također bi znao i gdje će sunce izaći,

128
00:05:58,000 --> 00:06:01,000
i kako će se kretati preko neba.

129
00:06:01,000 --> 00:06:05,000
Znao bi u koje će vrijeme sunce izaći, i u koje će vrijeme zaći.

130
00:06:05,000 --> 00:06:07,000
Znao bi to u suštini za svako nebesko tijelo

131
00:06:07,000 --> 00:06:09,000
na nebesima.

132
00:06:09,000 --> 00:06:11,000
Dakle, u računalnoj grafici

133
00:06:11,000 --> 00:06:14,000
i računalnom dizajnu korisničkog sučelja,

134
00:06:14,000 --> 00:06:17,000
postoji izraz zvan pogodnosti.

135
00:06:17,000 --> 00:06:20,000
Pogodnosti su svojstva objekta

136
00:06:20,000 --> 00:06:23,000
koja nam omogućavaju da njime vršimo neku radnju.

137
00:06:23,000 --> 00:06:25,000
Ono što astrolab čini jest to da nam omogućava,

138
00:06:25,000 --> 00:06:28,000
pogoduje nam, da se povežemo s noćnim nebom,

139
00:06:28,000 --> 00:06:31,000
da pogledamo u noćno nebo i budemo mnogo više --

140
00:06:31,000 --> 00:06:34,000
da zajedno vidimo ono vidljivo i nevidljivo.

141
00:06:34,000 --> 00:06:38,000
To je samo jedan od načina upotrebe. Nevjerojatno,

142
00:06:38,000 --> 00:06:41,000
postoji vjerojatno 350 ili 400 vrsta primjene.

143
00:06:41,000 --> 00:06:43,000
Zapravo, postoji tekst, i u njemu više od tisuću načina upotrebe

144
00:06:43,000 --> 00:06:45,000
ovog prvog računala.

145
00:06:45,000 --> 00:06:47,000
Na stražnjoj su strani skala i mjerila

146
00:06:47,000 --> 00:06:49,000
za zemaljsku navigaciju.

147
00:06:49,000 --> 00:06:52,000
Njime možete premjeravati. Grad Bagdad je premjeren njime.

148
00:06:52,000 --> 00:06:56,000
Može ga se koristiti za izračun matematičkih jednadžbi različitih vrsta.

149
00:06:56,000 --> 00:06:59,000
Bio bi potreban čitav sveučilišni predmet da ga se prikaže.

150
00:06:59,000 --> 00:07:01,000
Astrolabi imaju nevjerojatnu povijest.

151
00:07:01,000 --> 00:07:03,000
Stari su više od 2.000 godina.

152
00:07:03,000 --> 00:07:06,000
Koncept stereografske projekcije

153
00:07:06,000 --> 00:07:08,000
nastao je 330. god. prije Krista.

154
00:07:08,000 --> 00:07:10,000
Astrolabi dolaze u mnogo različitih

155
00:07:10,000 --> 00:07:12,000
veličina i oblika i vrsta.

156
00:07:12,000 --> 00:07:15,000
Postoje prijenosni. Postoje veliki pokazni.

157
00:07:15,000 --> 00:07:17,000
Mislim da je svim astrolabima zajedničko

158
00:07:17,000 --> 00:07:19,000
to što su prekrasna umjetnička djela.

159
00:07:19,000 --> 00:07:22,000
Kvaliteta izrade i preciznost

160
00:07:22,000 --> 00:07:25,000
naprosto su zapanjujuće i izvanredne.

161
00:07:25,000 --> 00:07:28,000
Astrolabi se, kao i svaka tehnologija, razvijaju s vremenom.

162
00:07:28,000 --> 00:07:32,000
Na primjer, najranije su rete bile vrlo jednostavne i primitivne.

163
00:07:32,000 --> 00:07:34,000
Napredne su rete postale kulturni simboli.

164
00:07:34,000 --> 00:07:37,000
Ovaj je iz Oxforda.

165
00:07:37,000 --> 00:07:39,000
Ja ga smatram doista izvanrednim jer uzorak rete

166
00:07:39,000 --> 00:07:41,000
je posve simetričan,

167
00:07:41,000 --> 00:07:45,000
i točno mapira posve asimetrično, ili slučajno nebo.

168
00:07:45,000 --> 00:07:47,000
Nije li to fantastično? Upravo je nevjerojatno.

169
00:07:47,000 --> 00:07:50,000
Dakle, bi li mali Lewis imao astrolab?

170
00:07:50,000 --> 00:07:53,000
Vjerojatno ne mjedeni. Imao bi jedan načinjen od drveta,

171
00:07:53,000 --> 00:07:56,000
ili papira. Najveći dio ovih prvih računala

172
00:07:56,000 --> 00:07:58,000
bile su prijenosne naprave

173
00:07:58,000 --> 00:08:01,000
koje ste mogli držati u stražnjem džepu.

174
00:08:01,000 --> 00:08:04,000
Što, dakle, astrolab nadahnjuje?

175
00:08:04,000 --> 00:08:06,000
Pa, prvo što mi pada na pamet

176
00:08:06,000 --> 00:08:10,000
jest to da nas podsjeća koliko su snalažljivi ljudi bili,

177
00:08:10,000 --> 00:08:12,000
naši preci, prije mnogo godina.

178
00:08:12,000 --> 00:08:15,000
To je naprosto nevjerojatna naprava.

179
00:08:15,000 --> 00:08:17,000
Svaka tehnologija napreduje.

180
00:08:17,000 --> 00:08:20,000
Svaka se tehnologija mijenja i na nju utječu druge.

181
00:08:20,000 --> 00:08:22,000
Ono što dobivamo s novom tehnologijom, naravno,

182
00:08:22,000 --> 00:08:24,000
su preciznost i točnost.

183
00:08:24,000 --> 00:08:26,000
No, mislim da je ono što gubimo

184
00:08:26,000 --> 00:08:29,000
točan -- osjećaj

185
00:08:29,000 --> 00:08:32,000
neba, osjećaj konteksta.

186
00:08:32,000 --> 00:08:36,000
Poznavanje neba, poznavanje vašeg odnosa s nebom,

187
00:08:36,000 --> 00:08:40,000
je središte pravog odgovora

188
00:08:40,000 --> 00:08:42,000
na poznavanje točnog vremena.

189
00:08:42,000 --> 00:08:46,000
Tako da -- mislim da su astrolabi jednostavno izvanredne naprave.

190
00:08:46,000 --> 00:08:49,000
Dakle, što možete naučiti od tih naprava?

191
00:08:49,000 --> 00:08:52,000
Pa, kao prvo to da postoji suptilno znanje

192
00:08:52,000 --> 00:08:54,000
da se možemo povezati sa svijetom.

193
00:08:54,000 --> 00:08:57,000
I astrolabi nam vraćaju taj suptilni osjećaj

194
00:08:57,000 --> 00:09:00,000
toga kako se stvari uklapaju jedne s drugima,

195
00:09:00,000 --> 00:09:02,000
i kako smo mi povezani sa svijetom.

196
00:09:02,000 --> 00:09:04,000
Mnogo vam hvala.

197
00:09:04,000 --> 00:09:06,000
(Pljesak)