WEBVTT 00:00:15.531 --> 00:00:19.163 Kao što možete zamisliti, prije 400 godina, 00:00:19.163 --> 00:00:21.997 navigacija na oceanu bila je teška. 00:00:21.997 --> 00:00:25.713 Vjetar i struje gurali su brodove s kursa, 00:00:25.713 --> 00:00:29.514 tako da su se mornari ravnali prema luci iz koje su otišli, 00:00:29.514 --> 00:00:35.080 pokušavajući točno pratiti smjer i udaljenost broda. 00:00:35.080 --> 00:00:38.380 Ovaj proces poznat je kao mrtvi račun, 00:00:38.380 --> 00:00:46.585 jer ako promašite samo pola stupnja, otplovit ćete pored otoka preko horizonta. 00:00:46.585 --> 00:00:49.780 Lako je bilo napraviti ovakvu grešku. 00:00:49.780 --> 00:00:53.497 Srećom, tri izuma su omogućila modernu navigaciju: 00:00:53.497 --> 00:01:00.863 sekstanti, satovi i matematika, potrebni da se izračuni rade brzo i lako. 00:01:00.863 --> 00:01:08.414 Svi su važni, jer bez pravih alata teško bi bilo tako daleko ploviti. 00:01:08.414 --> 00:01:11.365 John Bird, izrađivač instrumenata u Londonu, 00:01:11.365 --> 00:01:16.830 napravio je prvi uređaj koji je mjerio kut između sunca i horizonta tijekom dana, 00:01:16.830 --> 00:01:18.620 nazvan sekstant. 00:01:18.620 --> 00:01:26.230 Poznavanje tog kuta je važno, jer se mogao usporediti s kutom iz Engleske u isto doba. 00:01:26.230 --> 00:01:31.947 Usporedba ova dva kuta bila je potrebna da bi se odredila dužina broda. 00:01:31.947 --> 00:01:33.515 Sljedeći su bili satovi. 00:01:33.515 --> 00:01:38.497 1761. godine, John Harrison, stolar i urar iz Engleske, 00:01:38.497 --> 00:01:41.980 izradio je sat koji može pratiti vrijeme na moru. 00:01:41.980 --> 00:01:48.480 Sat koji je mogao pratiti vrijeme u teškim uvjetima, 00:01:48.480 --> 00:01:52.796 bio je potreban kako bi se znalo vrijeme u Engleskoj. 00:01:52.796 --> 00:01:54.880 Postojala je jedna kvaka: 00:01:54.880 --> 00:01:58.714 kako je sat bio ručni rad, bio je jako skup. 00:01:58.714 --> 00:02:05.380 Alternativa je bila korištenje lunarnih mjera i računanja da se smanje troškovi. 00:02:05.380 --> 00:02:11.328 Kalkulacije kojima bi se odredio položaj broda dugo su trajale. 00:02:11.328 --> 00:02:17.713 Ali sekstanti i satovi su bili beskorisni ako ih mornari nisu mogli koristiti. 00:02:17.713 --> 00:02:24.163 Srećom, oko 1600. matematičar amater izumio je dio koji nedostaje. 00:02:24.163 --> 00:02:32.947 John Napier radio je 20 godina u Škotskoj da bi razvio logaritme, sustav računanja. 00:02:32.947 --> 00:02:41.430 Napierove ideje o logaritmima uključuju jedan kroz E i konstantu od 10 na sedmu. 00:02:41.430 --> 00:02:45.182 Matematika 1600. nije bila skroz razvijena 00:02:45.182 --> 00:02:49.130 i Napierov logaritam jedan nije bio jednak nuli. 00:02:49.130 --> 00:02:55.080 Zbog toga kalkulacije nisu bile toliko prikladne kao logaritmi s bazom 10. 00:02:55.080 --> 00:02:59.547 Henry Briggs, poznati matematičar s Gresham Collegea u Londonu, 00:02:59.547 --> 00:03:07.614 pročitao je Napierov rad 1614., a zatim otputovao u Edinburgh upoznati Napiera. 00:03:07.614 --> 00:03:11.065 Pojavio se nenajavljen pred vratima 00:03:11.065 --> 00:03:18.413 i predložio da John zamijeni bazu i oblik svog logaritma u nešto jednostavnije. 00:03:18.413 --> 00:03:23.231 Složili su se da bi baza 10 s logom jedan koji je jednak nuli 00:03:23.231 --> 00:03:26.431 pojednostavila računanje. 00:03:26.431 --> 00:03:30.797 Danas pamtimo to kao Briggsove obične logaritme. 00:03:30.797 --> 00:03:35.098 Dok nisu izumljeni električni kalkulatori u 20. stoljeću, 00:03:35.098 --> 00:03:44.017 bilo kakva računanja dijeljenjem, množenjem, potencijama, korijenima, 00:03:44.017 --> 00:03:46.730 rađena su uz pomoć logaritama. 00:03:46.730 --> 00:03:50.181 Povijest logaritama nije samo lekcija iz matematike. 00:03:50.181 --> 00:03:54.380 Puno je činitelja koji su odgovorni za uspjeh navigacije. 00:03:54.380 --> 00:03:57.913 Izrađivači instrumenata, astronomi, matematičari, 00:03:57.913 --> 00:03:59.981 i naravno, mornari. 00:03:59.981 --> 00:04:04.098 Kreativnost nije samo istraživanje svog polja rada, 00:04:04.098 --> 00:04:08.563 već i križanje između disciplina.