0:00:15.531,0:00:19.163
Kao što možete zamisliti,[br]prije 400 godina,

0:00:19.163,0:00:21.997
navigacija na oceanu bila je teška.

0:00:21.997,0:00:25.713
Vjetar i struje gurali su brodove s kursa,

0:00:25.713,0:00:29.514
tako da su se mornari ravnali[br]prema luci iz koje su otišli,

0:00:29.514,0:00:35.080
pokušavajući točno pratiti[br]smjer i udaljenost broda.

0:00:35.080,0:00:38.380
Ovaj proces poznat je kao mrtvi račun,

0:00:38.380,0:00:46.585
jer ako promašite samo pola stupnja,[br]otplovit ćete pored otoka preko horizonta.

0:00:46.585,0:00:49.780
Lako je bilo napraviti ovakvu grešku.

0:00:49.780,0:00:53.497
Srećom, tri izuma su omogućila[br]modernu navigaciju:

0:00:53.497,0:01:00.863
sekstanti, satovi i matematika,[br]potrebni da se izračuni rade brzo i lako.

0:01:00.863,0:01:08.414
Svi su važni, jer bez pravih alata[br]teško bi bilo tako daleko ploviti.

0:01:08.414,0:01:11.365
John Bird, izrađivač[br]instrumenata u Londonu,

0:01:11.365,0:01:16.830
napravio je prvi uređaj koji je mjerio[br]kut između sunca i horizonta tijekom dana,

0:01:16.830,0:01:18.620
nazvan sekstant.

0:01:18.620,0:01:26.230
Poznavanje tog kuta je važno, jer se mogao[br]usporediti s kutom iz Engleske u isto doba.

0:01:26.230,0:01:31.947
Usporedba ova dva kuta bila je potrebna[br]da bi se odredila dužina broda.

0:01:31.947,0:01:33.515
Sljedeći su bili satovi.

0:01:33.515,0:01:38.497
1761. godine, John Harrison,[br]stolar i urar iz Engleske,

0:01:38.497,0:01:41.980
izradio je sat koji može[br]pratiti vrijeme na moru.

0:01:41.980,0:01:48.480
Sat koji je mogao pratiti vrijeme[br]u teškim uvjetima,

0:01:48.480,0:01:52.796
bio je potreban kako bi se[br]znalo vrijeme u Engleskoj.

0:01:52.796,0:01:54.880
Postojala je jedna kvaka:

0:01:54.880,0:01:58.714
kako je sat bio ručni rad,[br]bio je jako skup.

0:01:58.714,0:02:05.380
Alternativa je bila korištenje lunarnih[br]mjera i računanja da se smanje troškovi.

0:02:05.380,0:02:11.328
Kalkulacije kojima bi se odredio[br]položaj broda dugo su trajale.

0:02:11.328,0:02:17.713
Ali sekstanti i satovi su bili beskorisni[br]ako ih mornari nisu mogli koristiti.

0:02:17.713,0:02:24.163
Srećom, oko 1600. matematičar amater[br]izumio je dio koji nedostaje.

0:02:24.163,0:02:32.947
John Napier radio je 20 godina u Škotskoj[br]da bi razvio logaritme, sustav računanja.

0:02:32.947,0:02:41.430
Napierove ideje o logaritmima uključuju[br]jedan kroz E i konstantu od 10 na sedmu.

0:02:41.430,0:02:45.182
Matematika 1600. nije bila skroz razvijena

0:02:45.182,0:02:49.130
i Napierov logaritam jedan[br]nije bio jednak nuli.

0:02:49.130,0:02:55.080
Zbog toga kalkulacije nisu bile[br]toliko prikladne kao logaritmi s bazom 10.

0:02:55.080,0:02:59.547
Henry Briggs, poznati matematičar[br]s Gresham Collegea u Londonu,

0:02:59.547,0:03:07.614
pročitao je Napierov rad 1614., a zatim[br]otputovao u Edinburgh upoznati Napiera.

0:03:07.614,0:03:11.065
Pojavio se nenajavljen pred vratima

0:03:11.065,0:03:18.413
i predložio da John zamijeni bazu i oblik[br]svog logaritma u nešto jednostavnije.

0:03:18.413,0:03:23.231
Složili su se da bi baza 10[br]s logom jedan koji je jednak nuli

0:03:23.231,0:03:26.431
pojednostavila računanje.

0:03:26.431,0:03:30.797
Danas pamtimo to kao[br]Briggsove obične logaritme.

0:03:30.797,0:03:35.098
Dok nisu izumljeni[br]električni kalkulatori u 20. stoljeću,

0:03:35.098,0:03:44.017
bilo kakva računanja dijeljenjem,[br]množenjem, potencijama, korijenima,

0:03:44.017,0:03:46.730
rađena su uz pomoć logaritama.

0:03:46.730,0:03:50.181
Povijest logaritama nije samo[br]lekcija iz matematike.

0:03:50.181,0:03:54.380
Puno je činitelja koji su odgovorni[br]za uspjeh navigacije.

0:03:54.380,0:03:57.913
Izrađivači instrumenata,[br]astronomi, matematičari,

0:03:57.913,0:03:59.981
i naravno, mornari.

0:03:59.981,0:04:04.098
Kreativnost nije samo istraživanje[br]svog polja rada,

0:04:04.098,0:04:08.563
već i križanje između disciplina.