WEBVTT 00:00:12.486 --> 00:00:15.730 Da li bi bilo matematike da nema ljudi? 00:00:15.730 --> 00:00:19.057 Od davnina, čovečanstvo je raspravljalo 00:00:19.057 --> 00:00:22.712 o tome da li je matematika otkrivena ili izmišljena. 00:00:22.712 --> 00:00:27.374 Da li smo stvorili matematičke koncepte kako bismo razumeli univerzum oko nas, 00:00:27.374 --> 00:00:31.521 ili je matematika prirodni jezik samog univerzuma, 00:00:31.521 --> 00:00:34.734 koji postoji spoznali mi istinu ili ne? 00:00:34.734 --> 00:00:38.102 Da li su brojevi, poligoni i jednačine istinski stvarne, 00:00:38.102 --> 00:00:42.676 ili su samo uzvišena reprezentacija nekog teorijskog ideala? 00:00:42.676 --> 00:00:46.235 Postoje drevni zastupnici nezavisnog postojanja matematike. 00:00:46.235 --> 00:00:49.796 Pitagorejci Grčke iz 5-tog veka su verovali da su brojevi istovremeno 00:00:49.796 --> 00:00:53.261 živi entiteti i univerzalni principi. 00:00:53.261 --> 00:00:57.568 Broj jedan su zvali "monada", generator svih ostalih brojeva 00:00:57.568 --> 00:00:59.829 i izvor celog stvaranja. 00:00:59.829 --> 00:01:02.644 Brojevi su bili aktivni agensi u prirodi. 00:01:02.644 --> 00:01:05.499 Platon je tvrdio da su matematičke ideje konkretne 00:01:05.499 --> 00:01:10.444 i stvarne koliko i sam univerzum, bez obzira na naše znanje o njima. 00:01:10.444 --> 00:01:13.897 Euklid, otac geometrije, je verovao da je priroda sama po sebi 00:01:13.897 --> 00:01:17.702 fizička manifestacija matematičkih zakona. 00:01:17.702 --> 00:01:21.926 Drugi zagovaraju da dok brojevi mogu ili ne postojati fizički, 00:01:21.926 --> 00:01:25.047 matematičke izjave definitivno ne postoje. 00:01:25.047 --> 00:01:29.586 Njihove istinitosne vrednosti su osnovane na pravilima koje su ljudi stvorili. 00:01:29.586 --> 00:01:32.613 Matematika je dakle, stvorena logička vežba, 00:01:32.613 --> 00:01:36.356 koja ne postoji izvan ljudske svesti. 00:01:36.356 --> 00:01:40.997 Jezik apstraktnih odnosa zasnovan na osnovu šablona koje nazire mozak, 00:01:40.997 --> 00:01:46.694 napravljen da pomoću tih šablona stvori koristan ali veštački red od haosa. 00:01:46.694 --> 00:01:50.373 Jedan pobornik ove ideje bio je Leopold Kroneker, 00:01:50.373 --> 00:01:53.837 profesor matematike u 19. veku u Nemačkoj. 00:01:53.837 --> 00:01:56.451 Njegovo verovanje je sadržano u njegovoj slavnoj izjavi: 00:01:56.451 --> 00:02:00.960 "Bog je stvorio prirodne brojeve, sve ostalo je delo čoveka." 00:02:00.960 --> 00:02:03.533 Tokom života matematičara Dejvida Hilberta, 00:02:03.533 --> 00:02:07.131 postojao je pritisak da se utemelje logičke osnove matematike. 00:02:07.131 --> 00:02:10.501 Hilbert je pokušao da aksiomatizuje celu matematiku, 00:02:10.501 --> 00:02:12.969 kao što je Euklid uradio sa geometrijom. 00:02:12.969 --> 00:02:17.525 Zajedno sa ostalima uvideo je da je matematika duboka filozofska igra, 00:02:17.525 --> 00:02:19.700 ali iznad svega, ipak igra. 00:02:19.700 --> 00:02:23.231 Henri Poenkare, jedan od osnivača neeuklidske geometrije, 00:02:23.231 --> 00:02:26.238 verovao je da postojanje neeuklidske geometrije, 00:02:26.238 --> 00:02:30.810 koja se bavi krivim površima sa hiperboličkim i eliptičkim krivinama, 00:02:30.810 --> 00:02:35.001 dokazuje da euklidska geometrija, stara geometrija ravnih površi, 00:02:35.001 --> 00:02:37.363 nije univerzalna istina, 00:02:37.363 --> 00:02:42.051 već posledica korišćenja tačno određenih pravila igre. 00:02:42.051 --> 00:02:45.865 1960. dobitnik Nobelove nagrade za fiziku Eugen Vigner 00:02:45.865 --> 00:02:50.173 skovao je frazu: "nerazumna efikasnost matematike", 00:02:50.173 --> 00:02:53.283 snažno podržavajući ideju da je matematika stvarna 00:02:53.283 --> 00:02:55.482 i da su je ljudi otkrili. 00:02:55.482 --> 00:02:58.398 Vigner je istakao da mnoge teorije čiste matematike 00:02:58.398 --> 00:03:03.379 koje su nastale ni iz čega, često ne opisujući fizičke pojave, 00:03:03.379 --> 00:03:05.873 dokazane decenijama i vekovima kasnije, 00:03:05.873 --> 00:03:08.337 zapravo su neophodan okvir za objašnjenje 00:03:08.337 --> 00:03:11.440 kako univerzum funkcioniše sve vreme. 00:03:11.440 --> 00:03:15.688 Npr, teorija brojeva britanskog matematičara Gotfrida Hardija, 00:03:15.688 --> 00:03:19.377 koji se hvalio da nijedan njegov rad neće biti koristan 00:03:19.377 --> 00:03:21.918 za opisivanje bilo koje pojave u stvarnom svetu, 00:03:21.918 --> 00:03:24.660 pomogao je da se osnuje kriptografija. 00:03:24.660 --> 00:03:26.938 Još jedan njegov čisto teorijski rad 00:03:26.938 --> 00:03:30.095 postao je poznat kao Hardi-Vajnbergov zakon u genetici, 00:03:30.095 --> 00:03:31.834 i dobio je Nobelovu nagradu. 00:03:31.834 --> 00:03:34.426 I Fibonači je nabasao na svoj čuveni niz 00:03:34.426 --> 00:03:38.040 dok je posmatrao rast idealizovane populacije zečeva. 00:03:38.040 --> 00:03:41.548 Zatim je čovečanstvo opažalo ovaj niz svuda u prirodi, 00:03:41.548 --> 00:03:44.036 od rasporeda zrna suncokreta i krunica cveća, 00:03:44.036 --> 00:03:45.857 do strukture ananasa, 00:03:45.857 --> 00:03:48.497 čak i do grananja bronhija u plućima. 00:03:48.497 --> 00:03:52.704 Takođe, tu je i neeuklidski rad Bernarda Rimana iz 1850-tih, 00:03:52.704 --> 00:03:57.291 koji je Ajnštajn koristio pri modeliranju teorije relativnosti vek kasnije. 00:03:57.291 --> 00:03:58.707 Evo još većeg skoka: 00:03:58.707 --> 00:04:02.833 matematička teorija čvorova, zasnovana oko 1771. 00:04:02.833 --> 00:04:05.185 kako bi se opisala geometrija položaja, 00:04:05.185 --> 00:04:10.033 primenjena je krajem 20-tog veka pri objašnjavanju kako se raspliće DNK 00:04:10.033 --> 00:04:12.212 tokom procesa replikacije. 00:04:12.212 --> 00:04:16.161 Možda pruži i ključno objašnjenje za teoriju struna. 00:04:16.161 --> 00:04:18.791 Neki od najuticajnijih matematičara i naučnika 00:04:18.791 --> 00:04:22.472 svih vremena takođe su dotakli problem, 00:04:22.472 --> 00:04:24.093 često na iznenađujuće načine. 00:04:24.093 --> 00:04:26.904 Dakle, da li je matematika izum ili otkriće? 00:04:26.904 --> 00:04:29.851 Veštačka konstrukcija ili univerzalna istina? 00:04:29.851 --> 00:04:34.017 Ljudska proizvod ili prirodna, verovatno božanska, kreacija? 00:04:34.017 --> 00:04:38.458 Ova pitanja su toliko duboka da debate često po prirodi postaju spiritualne. 00:04:38.458 --> 00:04:41.550 Odgovor može da zavisi od određenog koncepta koji se posmatra, 00:04:41.550 --> 00:04:45.177 ali isto tako može da izgleda kao uvrnuta zen koana. 00:04:45.177 --> 00:04:48.806 Ako je u šumi određen broj drveća, i nema nikoga da ih prebroji, 00:04:48.806 --> 00:04:50.726 da li taj broj postoji?