Voda je praktično posvuda,

od vlage u tlu i ledenih pokrivača,

do stanica u našim tijelima.

Ovisno o čimbenicima poput lokacije,

indeksa tjelesne mase,

dobi

i spola,

prosječno ljudsko biće
čini oko 55 % i 60 % voda.

Pri rođenju, ljudske bebe
sadrže još više vode.

Kako su 75 % voda,
dobrano su slične ribama.

Ali njihov sastav vode padne na 65 %
do njihovog prvog rođendana.

Dakle, kakvu ulogu voda
ima u našim tijelima

i koliko uistinu moramo piti
da bismo ostali zdravi?

H2O u našim tijelima djeluje tako da
apsorbira udarce i podmazuje zglobove,

regulira temperaturu

te hrani mozak i leđnu moždinu.

Voda se ne nalazi samo u našoj krvi.

Mozak i srce odrasle osobe su gotovo 
tri četvrtine voda.

To je otprilike jednako količini
vlage u banani.

Pluća su više slična jabuci s 83 %.

I naizgled suhe ljudske kosti su 31 % voda.

Ako smo u osnovi napravljeni od vode

i okruženi vodom,

zašto je još uvijek moramo toliko piti?

Pa, svaki dan izgubimo dvije do tri litre
kroz naš znoj,

urin

i rad crijeva,

čak i kod samog disanja.

Dok su ove funkcije bitne za naš opstanak,

moramo nadoknaditi gubitak tekućine.

Održavati uravnotežen nivo vode je bitan
da bi se izbjegla dehidracija

ili pretjerana hidracija,

i jedno i drugo može imati pogubne
učinke na cjelokupno zdravlje.

Pri prvom otkrivanju niske razine vode,

senzorni receptori u hipotalamusu mozga

signaliziraju otpuštanje
antidiuretskog hormona.

Kada dosegne bubrege,
stvara akvaporine,

posebne kanale koji omogućuju krvi
da apsorbira i zadržava više vode,

što dovodi do koncentriranog,
tamnog urina.

Povećana dehidracija može uzrokovati
značajne padove u energiji,

raspoloženju,

vlažnosti kože

i krvnom tlaku,

kao i znakove kognitivnog oštećenja.

Dehidrirani mozak radi teže
da dosegne isti iznos

kao normalan mozak

i čak se privremeno skupi
zbog nedostatka vode.

Prekomjerna hidracija ili hiponatremija,

obično je uzrokovana prekomjernom
konzumacijom vode u kratkom vremenu.

Sportaši su često žrtve
prekomjerne hidracije

radi komplikacija
u reguliranju razina vode

u ekstremnim fizičkim uvjetima.

Dok dehidrirani mozak pojačava
proizvodnju antidiuretskog hormona,

prekomjerno hidriran mozak usporava
ili čak zaustavlja, otpuštajući ga u krv.

Elektroliti natrija u tijelu se prorijede,

uzrokujući bubrenje stanica.

U teškim slučajevima,

bubrezi se ne mogu nositi s nastalom
količinom razrijeđenog urina.

Tada nastupi intoksikacija vodom,

moguće uzrokujući glavobolju,

povraćanje

i u rijetkim slučajevima,
napadaje ili smrt.

Ali to je prilično ekstremna situacija.

U normalnoj svakodnevnici,

održavanje dobro hidriranog sustava
lako je održavati

za one koji su dovoljno sretni
da imaju pristup čistoj pitkoj vodi.

Dugo vremena, uvriježeno mišljenje je bilo
da trebamo piti 8 čaša vode dnevno.

Ta procjena je od tada precizirana.

Sada, konsenzus je da količina vode
koju trebamo upiti

u velikoj mjeri ovisi o našoj težini
i okolini.

Preporučen dnevni unos varira
između 2,5-3,7 litara vode za muškarce

i oko 2-2,7 litara za žene,

raspon koji se podiže
ili spušta ako smo zdravi,

aktivni,

stari

ili se pregrijavamo.

Dok je voda najzdraviji hidrator,

druga pića,

čak i ona s kofeinom,
kao što su kava ili čaj,

također nadoknađuju tekućinu.

I voda iz hrane čini oko petinu
našeg dnevnog unosa H2O.

Voće i povrće kao što su jagode,

krastavci,

čak i brokula, sadrže preko 90 % vode

i mogu nadopuniti unos tekućine
dok pružaju vrijedne nutrijente i vlakna.

Dobar unos tekućine može
imati razne dugoročne koristi.

Studije su pokazale da optimalna hidracija
može smanjiti vjerojatnost moždanog udara,

pomoći u reguliranju dijabetesa

i potencijalno smanjiti rizik
od nekih vrsta karcinoma.

Bez obzira na sve, dobivanje prave
količine tekućine čini ogromnu razliku

u tome kako ćete se osjećati,

kako ćete misliti

i funkcionirati iz dana u dan.