Kako novosti oblikuju način na koji vidimo svijet?
Ovo je svijet kako izgleda -- na osnovi njegove površine.
A ovo je kako novosti oblikuju svijet Amerikanca.
Ova karta -- (Pljesak) -- ova karta pokazuje broj sekundi£
koje su američke mreže i organizacije kabelskih novosti posvetile novim pričama,
po zemlji, u veljači 2007 -- samo prije godinu dana.
Ovo je mjesec kada je Sjeverna Koreja pristala demontirati svoja nuklearna postrojenja.
Bila je obilna poplava u Indoneziji.
A u Parizu, IPCC je objavio istraživanje potvrđujući čovjekov utjecaj na globalno zatopljenje.
Udio SAD-a u ukupno kreiranim vijestima je 79%.
Ako zanemarimo SAD i pogledamo preostalih 21%,
vidimo mnogo Iraka -- to je ova velika zelena stvar ovdje -- i malo ostalog.
Zajedno vijesti iz Rusije, Kine i Indije, na primjer, dosegle su samo1%.
A kada razmotrimo sve vijesti i uklonimo samo jednu,
ovo je kako bi svijet izgledao.
Koja je to bila vijest? Smrt Anne Nicole Smith.
Ova vijest je zasjenila sve zemlje osim Iraka,
i dobila 10 puta više reportaža od IPCC izvještaja.
I krug se nastavlja;
kao što svi znamo, Britney je postala ponovno popularna.
Dakle zašto ne čujemo više o svijetu?
Jedan od razloga je što su kanali koji kreiraju novosti smanjili broj ureda u inozemstvu na pola.
Osim mini-ureda od jedne osobe ABC-a u Nairobiju, New Delhiu i Mumbaiu,
nema informativnih ureda u cijeloj Africi, Indiji ili Južnoj Americi
-- mjestima koja su dom za više od dvije milijarde ljudi.
Stvarnost je kako je prenositi vijesti o Britney jeftinije.
I nedostatak svjetskih reportaža je utoliko više uznemiravajući
kada vidimo gdje ljudi odlaze po vijesti.
Lokalne televizijske kuće su postale brojne,
i nažalost posvećuju samo 12% svih priloga međunarodnim vijestima.
A što je s Internetom?
Najpopularnije stranice s novostima nisu značajnije bolje.
Prošle godine, Pew i Columbijska škola novinarstva su ispitivali 14,000 priloga
koji su se pojavili na naslovnoj strani Google newsa.
I oni su, u stvari, objavili iste 24 vijesti.
Slično, studija internetskog sadržaja je pokazala da su znatan dio novosti reportera iz SAD-a
prerađene priče AP novinske agencije i Reutersa,
i ne stavljaju ih u kontekst kako bi ljudi mogli razumjeti svoju povezanost s njima.
Tako da, ako stavimo zbrojimo, ovo bi nam moglo pomoći da objasnimo zašto današnji diplomirani student
kao i manje obrazovani Amerikanci
znaju manje o svijetu nego što su ljudi slični njima znali prije 20 godina.
I ako mislite da je to jednostavno zato što nismo zainteresirani,
bili biste u krivu.
Posljednjih godina, broj Amerikanaca koji kažu da temeljito prate globalne novosti većinu vremena
je narastao preko 50%.
Pravo pitanje je: je li ovaj iskrivljeni pogled na svijet ono što želimo Amerikancima
u našem međupovezanom svijetu?
Znam da možemo bolje.
I možemo li si priuštiti da to ne učinimo? Hvala vam.