WEBVTT

00:00:08.041 --> 00:00:12.717
Godine 1990. talijanska je vlada
angažirala najbolje inženjere

00:00:12.717 --> 00:00:16.567
da stabiliziraju
poznati Kosi toranj u Pisi.

00:00:16.567 --> 00:00:20.789
Kroz 800 godina postojanja tornja,
bilo je mnogo pokušaja da se on ispravi,

00:00:20.789 --> 00:00:25.923
ali računalni modeli ovog tima
otkrili su hitnost situacije.

00:00:25.923 --> 00:00:31.592
Predvidjeli su da će se toranj srušiti
ako se nagne do kuta od 5,44°

00:00:31.592 --> 00:00:35.402
i tada je bio nakošen pod kutem od 5,5°.

00:00:35.402 --> 00:00:40.117
Nitko nije znao kako to da toranj
još uvijek stoji, ali kriza je bila očita:

00:00:40.117 --> 00:00:44.177
morali su riješiti problem
koji je zbunjivao inženjere stoljećima

00:00:44.177 --> 00:00:46.462
i trebali su to napraviti brzo.

NOTE Paragraph

00:00:46.462 --> 00:00:48.312
Kako bi shvatili njihovu situaciju,

00:00:48.312 --> 00:00:51.832
korisno je razumjeti
zašto je toranj uopće nakošen.

00:00:51.832 --> 00:00:56.076
U 12. stoljeću, bogata pomorska
Republika Pisa

00:00:56.076 --> 00:01:00.663
krenula je pretvoriti katedralni trg
u veličanstvenu znamenitost.

00:01:00.663 --> 00:01:04.143
Radnici su ukrasili i povećali
postojeću crkvu

00:01:04.143 --> 00:01:08.356
i dodali veliku krstionicu
nadsvođenu kupolom.

00:01:08.356 --> 00:01:15.455
Godine 1173. počela je izgradnja
samostojećeg campanilea ili zvonika.

NOTE Paragraph

00:01:15.455 --> 00:01:19.265
Inženjeri i arhitekti tog vremena
bili su majstori svog zanata.

00:01:19.265 --> 00:01:21.593
Ali uza svo njihovo znanje o inženjerstvu,

00:01:21.593 --> 00:01:25.337
znali su mnogo manje
o tlu na kojem su stajali.

00:01:25.337 --> 00:01:29.227
Ime "Pisa" dolazi od grčke riječi
za "močvarnu zemlju",

00:01:29.227 --> 00:01:35.336
koja savršeno opisuje glinu, blato
i mokri pijesak ispod površine grada.

00:01:35.336 --> 00:01:39.911
Drevni su Rimljani sličnim uvjetima
prkosili ogromnim kamenim stupovima

00:01:39.911 --> 00:01:44.161
koji se zovu piloni i počivaju
na stabilnom temelju u Zemlji.

00:01:44.161 --> 00:01:49.645
Međutim, graditelji tornja mislili su
da će temelj od tri metra biti dovoljan

00:01:49.645 --> 00:01:52.005
za njihovu relativno kratku građevinu.

00:01:52.005 --> 00:01:55.451
Nažalost, manje od pet godina kasnije,

00:01:55.451 --> 00:01:59.704
južna strana tornja bila je već
pod zemljom.

NOTE Paragraph

00:01:59.704 --> 00:02:04.032
Temelj koji se toliko pomiče
obično bi bio fatalna greška.

00:02:04.032 --> 00:02:05.920
Da su radnici dodali još težine,

00:02:05.920 --> 00:02:08.857
toranj bi propao zbog
pritiska od viših katova

00:02:08.857 --> 00:02:11.223
i fatalno povećao nagib.

00:02:11.223 --> 00:02:15.814
Ali izgradnja se zaustavila
na četvrtom katu na gotovo jedno stoljeće

00:02:15.814 --> 00:02:18.951
jer je Pisa upala u dugotrajan rat.

00:02:18.951 --> 00:02:22.591
Ta duga pauza dala je zemlji da se slegne

00:02:22.591 --> 00:02:25.574
i kada je gradnja ponovno počela 1272.,

00:02:25.574 --> 00:02:29.156
temelj je bio
na malo stabilnijem uporištu.

NOTE Paragraph

00:02:29.156 --> 00:02:33.038
Pod vodstvom arhitekta
Giovannija di Simonea

00:02:33.038 --> 00:02:36.184
radnici su kompenzirali mali nagib tornja

00:02:36.184 --> 00:02:40.213
tako da su sljedećih nekoliko katova
napravili višima na južnoj strani.

00:02:40.213 --> 00:02:45.058
Ali zbog dodatne težine
ta strana je propala još dublje.

00:02:45.058 --> 00:02:48.408
Do završetka izgradnje sedmog kata i vrha,

00:02:48.408 --> 00:02:52.263
kut nagiba bio je 1,6°.

NOTE Paragraph

00:02:52.263 --> 00:02:56.776
Inženjeri su stoljećima isprobavali brojne
strategije da riješe problem nagiba.

00:02:56.776 --> 00:03:02.467
Godine 1838. iskopali su stazu oko baze
kako bi ispitali propali temelj.

00:03:02.467 --> 00:03:06.487
Ali uklanjanje potpornog pijeska
samo je pogoršalo nagib.

00:03:06.487 --> 00:03:12.520
Godine 1935. talijanski korpus inženjera
ubrizgao je mort kako bi učvrstio bazu.

00:03:12.520 --> 00:03:16.500
Međutim, mort nije bio ravnomjerno
raspoređen u temelju,

00:03:16.500 --> 00:03:19.612
što je rezultiralo
još jednim naglim propadanjem.

NOTE Paragraph

00:03:19.612 --> 00:03:23.607
Svi ti neuspješni pokušaji,
zajedno s temeljem koji stalno tone,

00:03:23.607 --> 00:03:26.975
uzrokovali su da toranj dođe bliže
točki prevrtanja.

00:03:26.975 --> 00:03:30.153
Bez jasnog znanja o sastavu tla,

00:03:30.153 --> 00:03:33.666
inženjeri nisu mogli precizno odrediti
fatalni kut tornja

00:03:33.666 --> 00:03:36.533
ili osmisliti način
kako zaustaviti njegov pad.

NOTE Paragraph

00:03:36.533 --> 00:03:38.795
Nakon Drugog svjetskog rata,

00:03:38.795 --> 00:03:43.482
istraživači su razvili testove za
identifikaciju varijabli koje nedostaju.

00:03:43.482 --> 00:03:48.925
Inženjeri su 1970-ih izračunali
centar gravitacije nagnutog tornja.

00:03:48.925 --> 00:03:51.715
Tim podacima i novom
računalnom tehnologijom

00:03:51.715 --> 00:03:56.417
inženjeri su mogli modelirati
putanju tornja, tvrdoću tla

00:03:56.417 --> 00:04:01.886
i koliko je točno potrebno kopati
da toranj ostane stajati.

NOTE Paragraph

00:04:01.886 --> 00:04:05.546
Godine 1992. tim je izbušio
dijagonalne tunele

00:04:05.546 --> 00:04:10.565
kako bi odstranili 38 kubnih metara zemlje
ispod sjeverne strane tornja.

00:04:10.565 --> 00:04:16.551
Zatim su privremeno napravili protutežu
od 600 tona olovnih ingota

00:04:16.551 --> 00:04:19.811
prije no što su učvrstili bazu
čeličnim kabelima.

00:04:19.811 --> 00:04:23.065
Više od šest stoljeća nakon izgradnje,

00:04:23.065 --> 00:04:27.852
toranj je napokon bio izravnat...
S kutom nagiba od oko 4°.

00:04:27.852 --> 00:04:29.872
Nitko nije želio da toranj padne,

00:04:29.872 --> 00:04:33.988
ali također nisu željeli da se izgubi
najpoznatije obilježje te znamenitosti.

NOTE Paragraph

00:04:33.988 --> 00:04:39.059
Danas je toranj visok
55 odnosno 56 metara

00:04:39.059 --> 00:04:42.579
i trebao bi ostati stabilan
još barem 300 godina

00:04:42.579 --> 00:04:45.793
kao spomenik ljepoti nesavršenosti.