WEBVTT 00:00:02.470 --> 00:00:08.690 Pripovjedač: Kako se novac stvara, otkuda dolazi? Kome koristi? I kojoj 00:00:08.690 --> 00:00:09.730 svrsi služi? 00:00:09.730 --> 00:00:11.810 Vičuči: Odbij prokleti nacistu! 00:00:11.810 --> 00:00:16.109 Što je novčani (monetarni) sustav? Kakav je novac u pozadini novčanog sustava? 00:00:16.109 --> 00:00:21.369 Pripovjedač: Stoljećima su mehanizmi novčanog sustava ostajali skriveni od 00:00:21.369 --> 00:00:28.739 znatiželjnih očiju stanovništva. Ipak, njegov utjecaj, i na nacionalnoj i međunarodnoj razini, 00:00:28.739 --> 00:00:36.210 je vjerojatno bez premca, jer je monetarni sustav taj koji osigurava temelje za međunarodnu 00:00:36.210 --> 00:00:39.290 dominaciju i nacionalnu kontrolu. 00:00:39.290 --> 00:00:43.250 Skandiranje: Čije su ulice? Ulice su naše! 00:00:43.250 --> 00:00:49.430 Pripovjedač: Danas, kad su upravo ovi temelji potreseni krizom, potreba za otvorenim 00:00:49.430 --> 00:00:55.240 i iskrenim dijalogom o budućnosti monetarnog sustava nikada nije bila veća. 00:00:55.240 --> 00:00:59.850 Ova ekonomska kriza je kao rak. Ako budemo samo čekali i čekali, misleći da će to što se događa 00:00:59.850 --> 00:01:03.990 samo proći, baš kao rak to će rasti i bit će prekasno. Ono što 00:01:03.990 --> 00:01:10.720 bih ja rekao svima, je da se pripreme. Ovo nije vrijeme za maštanje 00:01:10.720 --> 00:01:14.570 da će Vlada srediti stvari. Vlade ne vladaju svijetom: 00:01:14.570 --> 00:01:16.680 Goldman Sachs vlada svijetom. 00:01:16.680 --> 00:01:19.700 "Na rubu smo strašne oluje". 00:01:19.700 --> 00:01:25.830 Pripovjedač: Na suprotnoj strani leže ukorijenjeni korumpirani interesi koji vrebaju u hodnicima moći, 00:01:25.830 --> 00:01:32.000 koji ne vide razloge da se odreknu privilegija za koje misle da su ih s pravom zaslužili. 00:01:32.000 --> 00:01:38.000 David Cameron: Ima li on plan reforme zdravstvenog sustava? [Vičući: Ne!!] Ima li on 00:01:38.000 --> 00:01:41.820 plan reforme policije? [Ne!!] Ima li on plan za smanjenje deficita? [Ne!!] 00:01:41.820 --> 00:01:58.409 Predsjedavajći u Saboru: Mir! Smirite se! Mir! Pokušajte se smiriti i ponašati kao 00:01:58.409 --> 00:02:04.780 odrasla osoba, a ako ne možete, ako je to previše za vas, napustite dvoranu! Izađite! 00:02:04.780 --> 00:02:06.310 Snaći ćemo se bez vas! 00:02:06.310 --> 00:02:09.310 "To je zaštićeni izvor hrane zombi banaka " 00:02:09.310 --> 00:02:14.830 Nije slučajnost da je ciklus "procvata i kraha" [ekonomije] postao pravi problem 00:02:14.830 --> 00:02:21.090 1700-ih godina, kada je William Paterson osnovao Englesku Narodnu Banku. 00:02:21.090 --> 00:02:24.490 "Pojedi ju! Požderi ju!" 00:02:24.490 --> 00:02:31.980 Predsjedavajući u Saboru: Ovo je nedopustivo ponašanje u javnosti... Ne, to nije 00:02:31.980 --> 00:02:41.060 smiješno! Samo je u vašoj glavi smiješno. To uopće nije smiješno, to je sramota. 00:02:41.060 --> 00:02:43.310 Skandiranje: Revolucija! Revolucija! 00:02:43.310 --> 00:02:48.400 Pripovjedač: Sustav je u suštini nestabilan, kao rezultat međunarode moći 00:02:48.400 --> 00:02:54.920 koju pruža dominantnim stranama, jer u korjenu njeguje ideju "Kako 00:02:54.920 --> 00:02:57.640 mogu dobiti nešto iz ničega". 00:02:57.640 --> 00:03:03.730 Statistička analiza je utvrdila da svaki put kada se neko carstvo bliži svome kraju, 00:03:03.730 --> 00:03:06.680 njegova valuta se urušava. 00:03:06.680 --> 00:03:11.500 Ne postoji vodič o tome kako cijeli sustav funkcionira. Da vam dam primjer, istraživač 00:03:11.500 --> 00:03:16.069 koji je na BBC-u radio na dokumentarcu Roberta Pestona, otišao je u Englesku Narodnu Banku i pitao 00:03:16.069 --> 00:03:21.780 "Možete li mi dati vodič o tome kako se novac stvara?". I oni su samo rekli: "Ne". 00:03:21.780 --> 00:03:27.040 Pripovjedač: Ovaj dokumentarac će istražiti i objasniti ovaj stalno promjenjivi sustav 00:03:27.040 --> 00:04:05.300 te utjecaj koji ima i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini. 00:04:05.300 --> 00:04:12.330 U 2010. godini, ukupna količina novca u ekonomiji UK iznosila je 2.15 bilijuna funti. 00:04:12.330 --> 00:04:17.720 2,6 % od tog iznosa je bio fizički novac, ukupno 53,5 milijardi. 00:04:17.720 --> 00:04:27.580 Ostatak od 2.1 bilijuna, ili 97,4% ukupnog novca je bio novac komercijalnih banka. 00:04:27.580 --> 00:04:36.370 3% novca je stvorila središnja banka, a što se tiče tog novca u biti, ako stvorite 00:04:36.370 --> 00:04:42.240 novčanicu od 10 futi, možete ju prodati banci da je stavi u svoj bankomat, a banka će trebati 00:04:42.240 --> 00:04:48.370 platiti tih 10 funti, tj. kupiti tu novčanicu za 10 funti. Na taj novac nema kamate, 00:04:48.370 --> 00:04:56.410 nego je taj novac onda zapravo prebačen u državnu riznicu i to je oblik prikupljanja sredstava 00:04:56.410 --> 00:05:07.210 za vladu. To se zove emisijska dobit (seigniorage). 00:05:07.210 --> 00:05:13.280 Kada Engleska Narodna Banka stvara novčanicu od 10 funti, ima trošak od oko 3 ili 4 penija 00:05:13.280 --> 00:05:20.520 za printanje te novčanice, a prodaje ju komercijalnim bankama po nominalnoj vrijednosti od 10 funti. 00:05:20.520 --> 00:05:27.009 Ta dobit, tj. razlika između cijene printanja i vrijednosti od 10 funti za koju je prodaje, 00:05:27.009 --> 00:05:33.759 ide izravno u riznicu. Dakle, u tom smislu sva dobit od stvaranja fizičkog 00:05:33.759 --> 00:05:40.910 novca, novčanica [i kovanica], ide u riznicu i smanjuje količinu poreza koje moramo platiti. 00:05:40.910 --> 00:05:44.410 Tijekom posljednjih 10 godina, na taj način je prikupljeno oko 18 milijardi funti. 00:05:44.410 --> 00:05:52.610 Pripovjedač: 1948. godine novčanice i kovanice su predstavljale 17 % ukupne količine novca. To je 00:05:52.610 --> 00:05:58.090 bio jedan od faktora koji je omogućio vladi financiranje poslijeratne obnove, što je 00:05:58.090 --> 00:06:00.169 uključivalo uspostavu Zdravstvenog sustava. 00:06:00.169 --> 00:06:10.650 U samo 60 godina, novčanice i kovanice su smanjeni na manje od 3 % [ukupnog novca]. 00:06:10.650 --> 00:06:18.150 Prije 1844. godine, novčanice su stvarale privatne banke i vlada nije profitirala 00:06:18.150 --> 00:06:20.860 od njihovog stvaranja. 00:06:20.860 --> 00:06:26.080 U 1840-im godinama nije bilo zakona koji bi spriječili banke u stvaranju vlastitih novčanica. Dakle, tada 00:06:26.080 --> 00:06:33.509 su banke izdavale papirnate bilješke [novčanice] kao potvrdu onog što ste imali na bankovnom računu. 00:06:33.509 --> 00:06:37.889 Umjesto da uzimate teške metalne kovanice iz banke da nekome platite, 00:06:37.889 --> 00:06:42.490 mogli ste sa sobom imati komad papira na kojem piše koliko novca imate u banci 00:06:42.490 --> 00:06:45.430 i mogli ste to dati netkome tko bi onda mogao otići i uzeti teške metalne kovanice 00:06:45.430 --> 00:06:52.039 od banaka. Dakle, tijekom vremena ovi komadi papira postali su jednaki novcu. Ljudi su 00:06:52.039 --> 00:06:57.340 koristili te komade papira, umjesto da idu u banku po stvarni novac, a čim 00:06:57.340 --> 00:07:03.340 su banke shvatile da je ono što su stvarale postalo dominantna vrsta novca 00:07:03.340 --> 00:07:08.120 u ekonomiji, shvatili su da ako stvore više toga mogu ostvariti profit. Mogu 00:07:08.120 --> 00:07:13.080 jednostavno ispisati nove novčanice, posuditi ih i dobivati kamate na njih. I to 00:07:13.080 --> 00:07:18.949 su činili do 1840-ih. U 1840-ima su otišli malo predaleko, što je 00:07:18.949 --> 00:07:26.110 uzrokovalo inflaciju i destabiliziralo ekonomiju. Zato je 1844. godine konzervativna vlada 00:07:26.110 --> 00:07:31.949 na čelu s Robertom Peelom donijela zakon koji je privatnim bankama oduzeo moć 00:07:31.949 --> 00:07:36.490 stvaranja novca i vratio je državi. Od tada je Engleska Narodna Banka 00:07:36.490 --> 00:07:47.889 jedina organizacija ovlaštena za izradu papirnatih novčanica. No od tada je sve postalo digitalno 00:07:47.889 --> 00:07:56.080 i ono što danas koristimo kao novac su digitalni brojevi koje privatne banke mogu stvoriti iz ničega. 00:07:56.080 --> 00:08:03.210 Problem je u tome što taj zakon nije uključivao depozite, dakle novčane pologe, 00:08:03.210 --> 00:08:11.509 koje u bankama imaju pojedinci, odnosno elektroničke oblike novca, što u biti 00:08:11.509 --> 00:08:17.440 novčani polozi u bankama i jesu. Danas je većina novca u opticaju u elektroničkom 00:08:17.440 --> 00:08:26.580 obliku, to su bankovni polozi koji sjede na našim računima. Dakle, zakonodavstvo 00:08:26.580 --> 00:08:35.729 mora zapravo uhvatiti korak s razvojem elektronskog novca i načinom na koji su banke zapravo funkcioniraju. 00:08:35.729 --> 00:08:41.169 Pripovjedač: Novac pohranjen na bankovnim računima zove se polog po viđenju. To je računovodstveni 00:08:41.169 --> 00:08:47.050 pojam koji banke koriste prilikom izdavanja kredita. Banke koriste isti proces kada izdaju 00:08:47.050 --> 00:09:00.000 zajmove. Sav novac položen na bankovnim računima, predstavlja jednostavno uknjiženje. 00:09:00.000 --> 00:09:05.989 Današnja stvarnost je da većina novca nije papirnata, niti je u metalnim kovanicama, nego je digitalna. 00:09:05.989 --> 00:09:10.569 To su samo brojevi u računalnom sustavu. To je vaša Visa debitna kartica, to je vaša elektronička 00:09:10.569 --> 00:09:18.720 kartica. To je to, to je plastika. To su brojevi u računalnom sustavu, premještate novac iz 00:09:18.720 --> 00:09:25.379 jednog računalnog sustava u drugi, to je sve jedna velika baza podataka i taj digitalni novac 00:09:25.379 --> 00:09:29.819 je ono što mi danas koristimo za plaćanje, to je ono čime zapravo vodimo gospodarstvo. 00:09:29.819 --> 00:09:35.989 Mislim da puno ljudi u Velikoj Britaniji vjerojatno misli da Vlada ili središnja banka 00:09:35.989 --> 00:09:43.149 kontroliraju većinu novca u opticaju i uvode novi novac u opticaj, ali 00:09:43.149 --> 00:09:49.540 to nije slučaj. Privatne banke su te koje stvaraju veliku većinu novog novca u opticaju 00:09:49.540 --> 00:09:53.079 te odlučuju kako se on raspodjeljuje. 00:09:53.079 --> 00:10:02.499 Pripovjedač: Službena terminologija za to knjiženje je novac komercijalnih [privatnih] banaka. 00:10:02.499 --> 00:10:08.290 Kada banke izdaju kredite ljudima, one stvaraju novi novac komercijalne banke. Kada klijent 00:10:08.290 --> 00:10:15.779 otplaćuje kredit, novac komercijalne banke biva uništen. Banke zadržavaju kamate, kao dobit. 00:10:15.779 --> 00:10:21.369 Postoji puno zabluda o tome kako banke funkcioniraju. Centar "Cobden" je proveo 00:10:21.369 --> 00:10:28.389 anketu u kojoj su pitali ljude što misle kako banke zapravo posluju. Oko 00:10:28.389 --> 00:10:32.720 30 % javnosti misli da kad stave novac u banku on u njoj jednostavno ostaje 00:10:32.720 --> 00:10:43.999 i siguran je i možete razumjeti zašto [to misle], jer svako dijete ima kasicu-prasicu koju koristi. 00:10:43.999 --> 00:10:49.470 Dakle, puno ljudi još uvijek ima ovu ideju bankarstva, da je to sigurno mjesto za držanje novca, tako da 00:10:49.470 --> 00:10:56.549 je tu kad god vam je potreban. Ostalih otprilike 60 % ljudi pretpostavlja da kada 00:10:56.549 --> 00:11:00.629 položite svoj novac [u banku] taj novac biva prebačen nekome tko ga želi posuditi. 00:11:00.629 --> 00:11:06.660 Dakle, imate umirovljenicu koja štedi cijeli život i ta je životna štednja 00:11:06.660 --> 00:11:11.819 posuđena nekim mladim ljudima koji žele kupiti kuću. No zapravo banke tako 00:11:11.819 --> 00:11:26.529 ne funkcioniraju. 00:11:26.529 --> 00:11:33.499 Trenutno je u Velikoj Britaniji stvaranje i kontrola novca uglavnom u rukama 00:11:33.499 --> 00:11:43.079 privatnih banaka. Oko 97 - 98 % novca je stvoreno obliku duga, možete to nazvati 00:11:43.079 --> 00:11:50.059 dužničkim novcem. To je kada banke puštaju u opticaj novac u obliku kredita. To je 00:11:50.059 --> 00:11:52.970 činjenica koju vrlo malo ljudi razumije. 00:11:52.970 --> 00:11:59.910 To nije nikakva teorija zavjere, to nije neka izmišljena teorija, to je način na koji Engleska Narodna Banka 00:11:59.910 --> 00:12:08.439 opisuje proces. Kada banke izdaju kredite zapravo stvaraju novi novac. 00:12:08.439 --> 00:12:19.230 Vrlo malo ekonomista shvaća način na koji sustav funkcionira, a ako ne razumijete 00:12:19.230 --> 00:12:24.299 način na koji novac funkcionira mislit ćete da ako svi štede, to će pomoći gospodarstvu. 00:12:24.299 --> 00:12:28.160 Ono što se zapravo događa, jednom kada shvatite kako financijski sustav funkcionira, 00:12:28.160 --> 00:12:33.959 je da ako svatko počne štedjeti, iznos novca u ekonomiji se smanjuje i imate 00:12:33.959 --> 00:12:38.709 recesiju. Dakle, većina ekonomista nemaju tu cjelovitu sliku. Oni ne razumiju sve 00:12:38.709 --> 00:12:46.649 elemente sustava. Oslanjaju se na pretpostavke, na znanje koje su dobili, bez da zapravo idu 00:12:46.649 --> 00:12:52.999 u detalje, a novac je jezgra gospodarstva. Ako ne razumijete otkuda dolazi, 00:12:52.999 --> 00:12:59.999 tko ga stvara i kada se stvara kako onda možete razumjeti 00:12:59.999 --> 00:13:05.679 cjelokupno gospodarstvo? 00:13:05.679 --> 00:13:11.720 Budući da velika većina novca koji koristimo danas nije gotovina, nego elektronički novac 00:13:11.720 --> 00:13:15.569 onda tko god stvara taj elektronički novac ostvaruje profit stvarajući ga, 00:13:15.569 --> 00:13:19.329 a očito je da je stvaranje elektroničkog novca puno isplativije nego stvaranje gotovine 00:13:19.329 --> 00:13:25.790 jer nemate nikakve troškove proizvodnje. Dakle, iako smo imali 18 milijardi funti 00:13:25.790 --> 00:13:33.619 dobiti od stvaranja gotovine u zadnjem desetljeću, banke su zapravo stvorile 1.2 bilijuna funti. 00:13:33.619 --> 00:13:40.959 Između 1998. i 2007. godine količina novca u UK se utrostručila. 1.2 bilijuna funti 00:13:40.959 --> 00:13:48.569 su stvorile banke, a 1.8 milijardi funti je stvorila Državna riznica. 00:13:48.569 --> 00:13:52.540 Puno ljudi misli da kad ja ovo kažem ili kada vi to kažete ili kada Positive Money to kažu 00:13:52.540 --> 00:13:58.529 da smo svi hrpa luđaka. No, 9. ožujka 2009, guverner Federalne 00:13:58.529 --> 00:14:04.429 Rezerve [Američka Narodna Banka] Ben Bernanke dao je prvi intervju ikad javno 00:14:04.429 --> 00:14:09.660 emitiran od jednog guvernera središnje banke SAD-a, a dan prije je novčano spasio 00:14:09.660 --> 00:14:16.709 tj. subvencionirao AIG, zapravo osiguravajuću tvrtku koja dakle čak i nije banka, iznosom 00:14:16.709 --> 00:14:22.000 od oko 160 milijardi američkih dolara. Dakle jedan novinar ga je pitao: "Gospodine Bernanke gdje ste 00:14:22.000 --> 00:14:25.989 našli 160 milijardi dolara za spašavanje AIG-a? " 00:14:25.989 --> 00:14:27.529 NOVINAR: Je li to novac poreznih obveznika koji Fed [središnja banka] troši? 00:14:27.529 --> 00:14:34.799 Bernanke: To nije novac poreznih obveznika. Banke imaju račune u Središnjoj Federalnoj banci, slično 00:14:34.799 --> 00:14:39.919 kao što vi imate račun u komercijalnoj banci. Tako da posuđujući banci mi jednostavno koristimo računalo 00:14:39.919 --> 00:14:45.149 za označavanje veličine računa koji oni imaju u Federalnoj banci. Dakle, to je puno sličnije, 00:14:45.149 --> 00:14:49.399 iako ne posve isto, tiskanju novca nego pozajmljivanju. 00:14:49.399 --> 00:14:56.540 Shvatila sam pri pričanju na kućnim pragovima, između kolovoza prošle godine, kolovoza 2009. 00:14:56.540 --> 00:15:04.459 do državnih izbora, oko 8-9 mjeseci pretpostavljam kucanja na vrata, da kad bismo pokušali objasniti 00:15:04.459 --> 00:15:13.019 kako novčani sustav funkcionira, da ljudi u srži odbijaju prihvatiti da bi takva 00:15:13.019 --> 00:15:21.119 bizarna situacija zapravo mogla postojati. "Ah, ne, to nikako ne može biti. Kako to mislite? 00:15:21.119 --> 00:15:25.569 To ne može... banke ne mogu... banke ne stvaraju novac iz ničega. To je smiješno. 00:15:25.569 --> 00:15:30.519 Oni to ne mogu činiti. Oni posuđuju novac svojih štediša." Većina ljudi ima ideju o tome kako novac funkcionira. 00:15:30.519 --> 00:15:36.959 Oni su navikli na svoj način rukovođenja novcem i pokušavaju prevesti vlastitu 00:15:36.959 --> 00:15:43.660 percepciju toga kako njihovo malo kućno gospodarstvo funkcionira na nacionalno gospodarstvo. I naravno 00:15:43.660 --> 00:15:48.049 to jednostavno nije realno, to jednostavno ne štima. 00:15:48.049 --> 00:15:53.299 Pripovjedač: Do 2008. godine iznos kredita koje su izdale banke, drugim riječima novac 00:15:53.299 --> 00:15:57.759 komercijalnih banaka, iznosio je preko 2 bilijuna funti. 00:15:57.759 --> 00:16:05.579 Relativno nedavno, 1982. godine, omjer novčanica i kovanica prema bankovnim polozima bio je 1:12. 00:16:05.579 --> 00:16:14.350 Do 2010 taj omjer se popeo na 1:37. Na svaku funtu koju je stvorila Riznica 00:16:14.350 --> 00:16:18.999 bilo je 37 funti koje su stvorile banke. 00:16:18.999 --> 00:16:25.549 U 10 godina prije krize 2007. godine, količina novca komercijalnih banaka 00:16:25.549 --> 00:16:28.579 rasla je za 7-10 % svake godine. 00:16:28.579 --> 00:16:35.399 Stopa rasta od 7% je ekvivalentna udvostručenju količine novca svakih 10 godina. 00:16:35.399 --> 00:16:40.839 Ben Dyson: Iznosi novca koje oni stvaranju iz ničega su upravo nevjerojatni, 1.2 bilijuna 00:16:40.839 --> 00:16:47.079 funti u posljednjih 10 godina. Taj novac se onda distribuira prema prioritetima 00:16:47.079 --> 00:16:51.929 bankarskog sektora, a ne prema prioritetima društva. 00:16:51.929 --> 00:17:02.919 Sam bankarski sektor je porastao sa 2,5 bilijuna $ 1980. godine na 40 bilijuna $ u imovini. 00:17:02.919 --> 00:17:09.649 1980. godine, globalna imovina banaka je bila 20 puta veća od ondašnjeg globalnog gospodarstva. 00:17:09.649 --> 00:17:13.110 Do 2006. ta vrijednost je bila 75 puta veća, prema podatcima UN-a. 00:17:13.110 --> 00:17:20.220 Pripovjedač: Kao što sljedeća tablica pokazuje, ukupna aktiva [imovina] banaka u Velikoj Britaniji uzeta kao 00:17:20.220 --> 00:17:28.380 postotak BDP-a bila je relativno stabilna, iznosivši 50-60% sve do kraja 1960. Nakon 00:17:28.380 --> 00:17:29.990 toga dramatično raste. 00:17:29.990 --> 00:17:35.259 Ako danas želite zarađivati ozbiljan novac u svijetu, ne trebate proizvoditi baš ništa. 00:17:35.259 --> 00:17:40.909 To se jednostavno radi raznim oblicima špekulirnja. U biti zarađivanjem novca od novca. To je najprofitabilniji 00:17:40.909 --> 00:17:49.600 i daleko najrašireniji oblik ekonomske aktivnosti koja se danas odvija u svijetu. 00:17:49.600 --> 00:17:56.990 Pripovjedač: Danas banke više nemaju ograničenja na količinu novca koju mogu posuditi, a time niti 00:17:56.990 --> 00:18:03.470 koliko novih kredita mogu stvoriti iz ničega. Ograničene su isključivo vlastitom spremnošću 00:18:03.470 --> 00:18:05.659 da novac posude. 00:18:05.659 --> 00:18:11.820 Ben Dyson: Problem kod dozvoljavanja bankama da posuđuju novac, postoje dva glavna pitanja. Prvo, 00:18:11.820 --> 00:18:17.190 činjenica da oni stvaraju taj novac pri izdavanju kredita. Dakle, to znači 00:18:17.190 --> 00:18:20.929 da moramo posuditi sav novac koji nam treba za gospodarstvo od banke. 00:18:20.929 --> 00:18:25.779 Pripovjedač: U takvom sustavu, da bismo imali zdravo, rastuće gospodarstvo, Vlada mora 00:18:25.779 --> 00:18:30.850 razviti strategije koje omogućuju sve veći dug. 00:18:30.850 --> 00:18:35.940 Jedini način na koji Vlada može osigurati dodatnu kupovnu moć je uvodeći sebe 00:18:35.940 --> 00:18:37.720 i nas, u sve veći dug. 00:18:37.720 --> 00:18:44.350 Ben Dyson: Drugi veliki problem u dopuštanju bankama da stvaraju novac je činjenica da 00:18:44.350 --> 00:18:48.830 imaju poticaj stalno stvarati sve više. Ako izdaju kredit, stvaraju više novca. 00:18:48.830 --> 00:18:53.839 Dobivaju bonuse, provizije i poticaje da posude što je moguće više. 00:18:53.839 --> 00:18:55.899 Morate razviti kulturu prodaje. I što 00:18:55.899 --> 00:19:01.019 su učinili? Angažirali su nevjerojatnog dečka - Lijep momak - Andy Hornby, koji je došao 00:19:01.019 --> 00:19:07.350 iz ASDA-e [UK lanac supermarketa], pretvoriti banku u maloprodajni supermarket. 00:19:07.350 --> 00:19:10.320 Ako vjerujete bankarima da kontroliraju količinu 00:19:10.320 --> 00:19:14.630 novca, ta količina novca će samo rasti i rasti i rasti, a s njom i razina duga, 00:19:14.630 --> 00:19:19.730 dok ne dođu do točke u kojoj se sustav urušava, kada neki ljudi ne mogu otplatiti dug 00:19:19.730 --> 00:19:22.419 i onda će zaustaviti kreditiranje. 00:19:22.419 --> 00:19:26.690 Čujemo političare i novinare kako govore da smo živjeli izvan naših mogućnosti, da smo 00:19:26.690 --> 00:19:32.809 postali ovisni o dugu. Moramo zauzdati svoju potrošnju i živjeti unutar svojih mogućnosti. 00:19:32.809 --> 00:19:37.679 To nije moguće u postojećem sustavu. Razlog zašto su svi trenutno u dugovima 00:19:37.679 --> 00:19:43.029 nije zato što su se nesmotreno zaduživali. Nismo posudili sav taj novac od neke 00:19:43.029 --> 00:19:47.799 vojske umirovljenika koji štede cijeli svoj život. Novac u sadašnjem sustavu 00:19:47.799 --> 00:19:53.539 jest dug. Stvoren je kada banke izdaju kredite. Dakle jedini način, u sadašnjem sustavu, 00:19:53.539 --> 00:19:57.600 na koji možemo imati nekakav novac u gospodarstvu - jedini način na koji možemo imati novac za poslovanje 00:19:57.600 --> 00:20:02.090 za trgovinu - je ako ga posudimo od banaka. 00:20:02.090 --> 00:20:06.379 I upravo suprotno onome što stranka Torijevaca 00:20:06.379 --> 00:20:11.429 danas tvrdi, a to je da prvo morate stvoriti rezerve štednje da biste tek onda mogli 00:20:11.429 --> 00:20:16.850 pomoći Zdravstvenom sustavu. A to je zato jer su ekonomisti su potpuno pobrkali 00:20:16.850 --> 00:20:21.799 te dvije stvari, kako u pogledu monetarne politike tako i u ekonomskom razmišljanju, i zato što većina 00:20:21.799 --> 00:20:27.870 ljudi još uvijek ima zastarjelo stajalište da vam je potrebna štednja prije nego što možete ulagati, 00:20:27.870 --> 00:20:34.000 upravo zato se danas nalazimo u ovom neredu. Dakle, jedan od razloga zašto nam je teško 00:20:34.000 --> 00:20:39.299 razumjeti bankarski sustav i stvaranje kredita je taj što smo bez novca kad završimo školovanje 00:20:39.299 --> 00:20:45.340 i onda nađemo posao npr. radeći kao šegrt kod vodoinstalatera. Radimo jako marljivo 00:20:45.340 --> 00:20:50.299 cijeli mjesec i na kraju mjeseca netko nam uplati novac u banku i tako imamo 00:20:50.299 --> 00:20:55.850 logiku: prvo radiš, a onda dobiješ novac - dobiješ štednju. U stvarnosti taj 00:20:55.850 --> 00:21:01.559 posao nikad ne bismo dobili da kredit nije bio unaprijed stvoren. To je jako 00:21:01.559 --> 00:21:09.419 važan konceptualni nesporazum i to nije nešto što samo javnost ne zna. 00:21:09.419 --> 00:21:11.829 Ekonomisti te stvari ne razumiju. 00:21:11.829 --> 00:21:13.610 Anne Belsey: Novac ne proizlazi sam iz 00:21:13.610 --> 00:21:18.299 gospodarske aktivnosti. Puno ljudi smatra, odnosno pretpostavlja, da ako 00:21:18.299 --> 00:21:24.820 imaš posao, ako imaš ljude koji rade neke stvari, da nekako novac nekako proizlazi 00:21:24.820 --> 00:21:29.779 iz tog procesa kad ljudi rade stvari, izrađuju stvari i uzgajaju stvari, prodaju 00:21:29.779 --> 00:21:34.629 stvari i proizvode stvari, da nekako novac iz toga jednostavno proizlazi. Ne proizlazi. To je kao 00:21:34.629 --> 00:21:36.889 podmazivanje automobila. Morate ga ubaciti unutra. 00:21:36.889 --> 00:21:42.860 Kad vidim Davida Camerona kako govori o tome da trebamo gospodarstvo koje se ne temelji na dugu, 00:21:42.860 --> 00:21:47.679 nego trebamo gospodarstvo utemeljeno na štednji, on nema pojma što govori. To je smiješno. 00:21:47.679 --> 00:21:53.659 To je apsolutno apsurdno i to pokazuje njegov potpuni nedostatak razumijevanja o tome kako naš novčani 00:21:53.659 --> 00:21:54.500 sustav zapravo funkcionira. 00:21:54.500 --> 00:21:59.419 Znate, to je paradoks u trenutnom sustavu Ako se mi kao nacija budemo dalje 00:21:59.419 --> 00:22:03.190 zaduživali, to će uvesti više novca u ekonomiju i imat ćemo 00:22:03.190 --> 00:22:07.360 procvat. Kada imate ekonomski procvat, lakše je posuđivati, tako da ljudi nagomilaju još više duga. 00:22:07.360 --> 00:22:12.360 I taj ciklus se nastavlja. Postaje sve lakše i lakše ući u dug dok se neki 00:22:12.360 --> 00:22:18.169 ljudi ne zaduže previše i nisu u stanju dug otplaćivati. Oni ne mogu platiti svoje hipoteke, tj. kredite. To se 00:22:18.169 --> 00:22:25.580 prvo dogodilo u donjem sloju Amerike. A onda to nosi val nemogućnosti otplate, 00:22:25.580 --> 00:22:30.639 koji se širi cijelom ekonomijom. Banke postanu nelikvidne. Zatim ulazimo 00:22:30.639 --> 00:22:37.570 u financijsku krizu i onda banke zaustavljaju daljnje kreditiranje. Pretjerano su izdavale kredite 00:22:37.570 --> 00:22:43.080 tijekom procvata, a onda zaustavljaju kreditiranje i time produbljuju recesiju. 00:22:43.080 --> 00:22:48.169 Ljudi gube radna mjesta te u biti postaju još ovisniji o dugovima samo da bi uspjeli opstati. 00:22:48.169 --> 00:22:53.379 Znate, trenutno imamo sustav gdje moramo posuđivati da bismo uopće imali gospodarstvo. 00:22:53.379 --> 00:22:59.719 Moramo dugovati bankama. A to bankama jamči ogromnu dobit. 00:22:59.719 --> 00:23:01.860 Pripovjedač: Ovo je ciklus procvata i kraha. 00:23:01.860 --> 00:23:12.320 Gordon Brown: "Ja sam već to rekao, g. Zamjeniče govornika, nema povratka na procvat i krah!". 00:23:12.320 --> 00:23:19.399 Pripovjedač: Neto kreditiranje banaka mora se zauvijek povećavati. 00:23:19.399 --> 00:23:24.210 Mi plaćamo kamate na svaku pojedinu funtu. 00:23:24.210 --> 00:23:28.659 Čak i ako mislite novac pripada vama, netko negdje plaća kamate 00:23:28.659 --> 00:23:28.820 na taj novac. 00:23:28.820 --> 00:23:35.259 Bankovni sustav ima takav ogroman utjecaj na svijet, ali samo zato što služi kao izvor 00:23:35.259 --> 00:23:40.350 novca nacijama. Moramo ih zaštititi. Moramo ih subvencionirati. Moramo 00:23:40.350 --> 00:23:46.889 im omogućiti da nastave, jer katastrofa bankovnog kolapsa ima ogroman utjecaj na sve nas. 00:23:46.889 --> 00:23:52.249 Tko god kaže da nismo trebali spasiti banke ne razumije u potpunosti 00:23:52.249 --> 00:23:57.720 prirodu našeg monetarnog sustava. To bi eliminiralo golemi dio našeg novca. 00:23:57.720 --> 00:24:03.870 No isto tako, spašavanje banaka je samo održavanje sustava koji ionako nikada neće funkcionirati. 00:24:03.870 --> 00:24:08.620 Dakle što god da napravimo, uvijek ćemo imati ovaj ciklus, sve dok ne odvojimo stvaranje novca 00:24:08.620 --> 00:24:12.720 od djelatnosti bankarstva. Onda banke mogu činiti što god žele. Bile bi 00:24:12.720 --> 00:24:15.389 normalne tvrtke kao i sve druge. 00:24:15.389 --> 00:24:22.139 Ovo je također važno pitanje demokracije. Imate te privatne banke, željne profita 00:24:22.139 --> 00:24:26.759 koje stvaraju do 200 milijardi funti godišnje, upumpavaju to u gospodarstvo ondje 00:24:26.759 --> 00:24:32.960 gdje žele u biti, gdje god im to odgovara, bilo da ih ubacuju u te toksične derivate, 00:24:32.960 --> 00:24:38.499 ili ubacuju novac u stambene balone [mjehure], čineći tako nekretnine skupljima. 200 milijardi 00:24:38.499 --> 00:24:44.889 funti novog novca je 2007. godine ušlo u gospodarstvo, stvoreno iz ničega, a gdje 00:24:44.889 --> 00:24:49.960 će se taj novac potrošiti u principu oblikuje naše gospodarstvo. Dakle, ako ćemo 00:24:49.960 --> 00:24:54.200 dopustiti bilo kome da stvara novi novac iz ničega, onda bismo trebali imati barem neku 00:24:54.200 --> 00:24:59.190 demokratsku kontrolu nad time kako se taj novac koristi. Mislim, bismo li radije taj novac 00:24:59.190 --> 00:25:03.789 koristili za zdravstvenu skrb, ili za rješavanje pitanja zaštite okoliša, ili da smanjimo 00:25:03.789 --> 00:25:07.929 siromaštvo, ili bismo ga radije koristili da učinimo kuće skupljima tako da nitko od nas više ne može 00:25:07.929 --> 00:25:13.830 priuštiti živjeti u kući. 00:25:13.830 --> 00:25:22.049 Može se to smatrati subvencijom, to je posebna mega-subvencija bankama, za pravo stvaranja 00:25:22.049 --> 00:25:28.320 novca, koji bi zapravo trebao služiti u korist javnosti i biti utrošen kroz demokratski 00:25:28.320 --> 00:25:32.700 proces. 00:25:32.700 --> 00:25:37.200 Banke su tvrtke koje primaju najveće subvencije na svijetu, posebno zaštićene od strane vlade. 00:25:37.200 --> 00:25:43.139 I u slučaju da ponestane novca za nas ostale, najveće privatne banke će i dalje napredovati. 00:25:43.139 --> 00:25:50.139 To je zato što imaju najveću potporu od svih: dozvolu za tiskanje novca. 00:25:50.139 --> 00:25:52.610 Teško je za povjerovati? Martin Wolf, Glavni 00:25:52.610 --> 00:25:56.870 urednik za ekonomiju u Financial Timesu, rekao je nedavno: "U korijenu suvremenog 00:25:56.870 --> 00:26:02.529 monetarnog sustava je stvaranje novca iz ničega od strane privatnih banaka kroz 00:26:02.529 --> 00:26:03.840 često nepromišljeno pozajmljivanje..." 00:26:03.840 --> 00:26:09.960 Dobro ste čuli. Privatne banke stvaraju novac iz ničega. Zatim ga posuđuju 00:26:09.960 --> 00:26:15.580 nama i traže kamate povrh toga. Ako ste se ikad pitali kako to da su zgrade banaka po 00:26:15.580 --> 00:26:20.009 cijelom svijetu više od bilo koje palače ili tornja, sada znate odgovor. 00:26:20.009 --> 00:26:23.090 No, banke ne tiskaju novac koristeći neke 00:26:23.090 --> 00:26:27.559 tajne tiskare u svojim podrumima. One to ne moraju. Poput mnogih drugih stvari 00:26:27.559 --> 00:26:31.029 u današnje doba, tiskanje novca je postalo digitalno. 00:26:31.029 --> 00:26:36.279 Korištenjem popularnih debitnih kartica, elektroničkog prijenosa sredstava i internet bankarstva, samo 00:26:36.279 --> 00:26:43.580 3 % novca u Velikoj Britaniji danas su papirnati i metalni novac. Ostalih 97% je u cijelosti 00:26:43.580 --> 00:26:48.769 na računalima. Elektronički novac je svakome praktičan, ali je posebno praktičan 00:26:48.769 --> 00:26:56.089 privatnim bankama, jer posjeduju, pokreću i kontroliraju cijeli sustav digitalnog novca. 00:26:56.089 --> 00:26:57.970 A kako se ponašaju prema toj posebnoj privilegiji? 00:26:57.970 --> 00:27:02.649 Kanaliziraju li oni novi novac, koji je krvotok nacije, prema stvarima koje trebamo 00:27:02.649 --> 00:27:07.729 kao što su bolnice, škole, fakulteti i javni prijevoz? 00:27:07.729 --> 00:27:10.519 Ne, ako im to ne donosi profit. 00:27:10.519 --> 00:27:15.889 Umjesto toga, oni koriste svoju dozvolu za tiskanje novca da bi kockali na financijskim tržištima i dizali 00:27:15.889 --> 00:27:20.370 cijene kuća izvan dosega običnih ljudi, pumpanjem stotina milijardi funti 00:27:20.370 --> 00:27:26.980 u rizične hipoteke. Upravo su tako banke izazvale financijsku krizu i 00:27:26.980 --> 00:27:33.859 sada se od ostatka nas traži da ju platimo. 00:27:33.859 --> 00:27:36.249 Ako si ne možemo priuštiti da vodimo bolnice i gradimo škole 00:27:36.249 --> 00:27:41.629 možemo li si zaista priuštiti subvencioniranje financijske industrije? Moramo li mi 00:27:41.629 --> 00:27:44.320 živjeti s manje da bi bankari mogli imati više? 00:27:44.320 --> 00:27:51.269 To je apsurdno i vrijeme je da to zaustavimo. Privatnim bankama se ne može vjerovati 00:27:51.269 --> 00:27:54.320 da drže uzde cijelog našeg gospodarstva. 00:27:54.320 --> 00:27:59.090 Moramo oduzeti bankama moć stvaranja novca iz ničega. To će spriječiti da 00:27:59.090 --> 00:28:03.929 izazovu još jedan financijski krah, a nama omogućiti da si priuštimo ključne usluge 00:28:03.929 --> 00:28:11.000 koje kao društvo trebamo. 00:28:11.000 --> 00:28:17.419 Ako želimo rastuće gospodarstvo, u trenutnom sustavu moramo imati rastući dug. Ovo je 00:28:17.419 --> 00:28:22.190 nešto što jako, jako malo ljudi stvarno razumije, pogotovo političari koji 00:28:22.190 --> 00:28:32.000 gospodarstvom upravljaju, što je zastrašujuća pomisao. 00:28:32.000 --> 00:28:33.990 Pripovjedač: Kako količina novca raste, sve više 00:28:33.990 --> 00:28:40.519 novca je na raspolaganju koji može biti uložen u produktivne svrhe. Međutim, također se može 00:28:40.519 --> 00:28:57.000 koristiti za špekuliranje i dizanje cijena nekretnina. 00:28:57.000 --> 00:29:00.460 Pripovjedač: Inflacija je porast opće 00:29:00.460 --> 00:29:07.169 razine cijena robe i usluga u gospodarstvu tijekom vremena. Kada 00:29:07.169 --> 00:29:13.990 opća razina cijena raste svaka jedinica valute može kupiti sve manje robe i usluga. 00:29:13.990 --> 00:29:18.129 Kako količina novca raste i veća količina valute je dostupna, više novca je dostupno 00:29:18.129 --> 00:29:23.990 i za ulaganja, što može dovesti do rasta, ali više novca je također dostupno za kupnju 00:29:23.990 --> 00:29:30.129 robe i za špekulacije, što dovodi do inflacije. 00:29:30.129 --> 00:29:38.580 U suštini, inflacija je ono što se događa kada previše novaca juri premalo robe i 00:29:38.580 --> 00:29:46.049 usluga, tako da ima previše novca za stvarnu proizvodnju gospodarstva. 00:29:46.049 --> 00:29:49.350 U sedam godina između 2000. i 00:29:49.350 --> 00:29:56.649 i 2007. godine, količina novca se udvostručila i glavna banka, Engleska Narodna Banka je 00:29:56.649 --> 00:29:59.539 imala dojam u tom trenutku da sve imaju pod kontrolom, jer su govorili 00:29:59.539 --> 00:30:03.169 da cijene ne rastu toliko visoko. Naravno gledali su samo cijene 00:30:03.169 --> 00:30:08.549 u vašoj lokalnoj trgovini. Nisu gledali cijene nekretnina, a nekretnina 00:30:08.549 --> 00:30:13.039 je za većinu ljudi najveći izdatak koji će ikada napraviti. 00:30:13.039 --> 00:30:17.230 S povećanjem cijena kuća, može vam se činiti 00:30:17.230 --> 00:30:24.600 da ste postali bogatiji, ali kako se vaše bogatstvo povećava učinak je da se 00:30:24.600 --> 00:30:29.899 bogatstvo vaše djece zapravo smanjuje. Tako da zapravo ne postoji neto dobit bogatstva, 00:30:29.899 --> 00:30:37.039 jer će vaša djeca morati platiti još više kada oni budu htjeli kupiti kuću. 00:30:37.039 --> 00:30:40.840 Dakle u stvari ne postoji neto dobitak. Oni će morati zarađivati još više. 00:30:40.840 --> 00:30:47.889 Morat će se još više zadužiti. Stoga, rastuće cijene kuća ne stvaraju 00:30:47.889 --> 00:30:53.509 dodatnu neto vrijednost BDP-a u gospodarstvu. 00:30:53.509 --> 00:30:58.869 Zapravo učinak koji imaju, je preraspodjela bogatstva u korist ljudi koji već imaju kuće 00:30:58.869 --> 00:31:04.539 tj. u korist bogatijih ljudi, uzimajući ga od siromašnijih ljudi koji si ne mogu priuštiti kuće, 00:31:04.539 --> 00:31:10.149 tako da je to je još jedan primjer vrlo regresivne politike koja omogućuje prenapuhivanje cijene 00:31:10.149 --> 00:31:16.600 kuća. U toj situaciji se svima čini da stvari idu dobro i ljudi 00:31:16.600 --> 00:31:21.149 troše novac na druge stvari. Imaju kapital od svojih kuća. No, to ne stvara nova 00:31:21.149 --> 00:31:27.059 radna mjesta. To nije povećanje kvalitete gospodarstva. To ne pomaže bilanci 00:31:27.059 --> 00:31:33.720 trgovine. To ne pomaže javnom deficitu. To je kao pozitivna nula. 00:31:33.720 --> 00:31:39.049 Pripovjedač: Od kolovoza 2011. godine, 85,5 % zajmova 00:31:39.049 --> 00:31:43.049 koje su banke izdale potrošačima bile su hipoteke/krediti za stanove. 00:31:43.049 --> 00:31:48.169 Ako netko stvara novac koji se može potrošiti samo na jednu stvar, a to je nekretnina, 00:31:48.169 --> 00:31:53.450 onda će cijena te stvari rasti. Između 2000. i 2010. godine su stvorili više 00:31:53.450 --> 00:31:59.080 od bilijun funti novog novca - 500 milijardi funti samo u tri godine prije krize 00:31:59.080 --> 00:32:03.570 To je razlog zašto su cijene kuća tada tako porasle. Nema ništa posebno 00:32:03.570 --> 00:32:07.720 u kućama. To je sve bio samo prazan novac upumpavan u to tržište. 00:32:07.720 --> 00:32:11.970 Ako se novac troši u ekonomiji, puno 00:32:11.970 --> 00:32:17.840 novca odlazi nekretnine, na primjer u obliku hipoteka, što je porast u količini 00:32:17.840 --> 00:32:24.970 novca u gospodarstvu, ali bez odgovarajuće povećane aktivnosti u proizvodnji, u BDP-u. 00:32:24.970 --> 00:32:34.389 To je potrošnja koja nije utemeljena na BDP-u. To je ono što uzrokuje inflaciju. U Velikoj Britaniji smo 00:32:34.389 --> 00:32:42.110 toga imali na kante. Imali smo masivni procvat tržišta nekretnina. Glavni uzrok za taj procvat, 00:32:42.110 --> 00:32:49.000 po mom mišljenju, je ogromna količina špekulativnog kredita kojeg su stvorile banke 00:32:48.999 --> 00:32:56.119 da bi ga upumpali u nekretnine. Kada bi kuće bile jeftinije, bilo bi ih lakše graditi. Više bi ih bilo 00:32:56.119 --> 00:33:02.169 sagrađeno. Bilo bi manje ogromnih kuća, u kojima gotovo i nema ljudi. London ne bi bio 00:33:02.169 --> 00:33:08.789 središte jedne vrste vrlo bogatih špekulativnih orgija, pri kojima svi najbogatiji ljudi u svijetu 00:33:08.789 --> 00:33:13.669 žele imati nekretninu u Londonu, jer to vide kao neko izvrsno ulaganje. Kuće bi 00:33:13.669 --> 00:33:19.169 bile prvenstveno mjesto za život, a ne prilika za ulaganje. Važna stvar 00:33:19.169 --> 00:33:24.889 o kojoj treba razmisliti je, ako ste banka i trebate izdati kredit, imate izbor. 00:33:24.889 --> 00:33:33.169 Možete dati taj kredit maloj tvrtci, znajući da nosite rizik da taj zajam 00:33:33.169 --> 00:33:38.360 propadne, da se ne može otplatiti. To je zapravo prilično visok rizik jer mala poduzeća, tj. vlasnici 00:33:38.360 --> 00:33:43.629 tih poduzeća, imaju ograničenu odgovornost, što znači da ako posao propadne vi 00:33:43.629 --> 00:33:50.739 kao banka u biti ne dobivate ništa natrag. Dakle to visok rizik u usporedbi sa posuđivanjem 00:33:50.739 --> 00:33:56.299 novca nekome sa pokrićem, tko ima kuću kao zalog, u obliku hipoteke. 00:33:56.299 --> 00:33:58.970 Dakle tu postoji jednostavan poticaj za banke 00:33:58.970 --> 00:34:06.330 da radije ulažu novac u nekretnine, nego u mala poduzeća. Međutim pravi problem nastaje 00:34:06.330 --> 00:34:12.559 ako proširite taj princip preko cijelog gospodarstva, jer to znači da postoji poticaj da se novac 00:34:12.559 --> 00:34:17.740 radije koristi za špekulativna nego za produktivna ulaganja. Stoga opet, moramo razmišljati o tome 00:34:17.740 --> 00:34:23.520 kako stvarati monetarni sustav koji je dobro uravnotežen između tih dviju vrsta ulaganja, 00:34:23.520 --> 00:34:30.159 špekulativnih i produktivnih. Vlada pokazuje ogroman otpor prema reguliranju 00:34:30.159 --> 00:34:36.109 tržišta nekretnina te time i reguliranju iznosa novca koji banke ulažu u kuće. 00:34:36.109 --> 00:34:38.559 Mi ne odlučujemo tko stvara kredit za što. 00:34:38.559 --> 00:34:47.000 Ne, mi tu odluku zapravo dajemo u ruke nekakvim momcima u bankama. 00:34:47.000 --> 00:34:56.000 Dakle, inflacija se može izbjeći ako je iznos novca koji ulazi u gospodarstvo reguliran 00:34:56.000 --> 00:35:03.049 na način da ne prelazi stvarnu aktivnost koja se odvija u ekonomiji. 00:35:03.049 --> 00:35:09.450 Najbolji način da to učinite, po mom mišljenju, je da osigurante da se novac ulaže u 00:35:09.450 --> 00:35:17.119 gospodarstvo samo kao produktivno ulaganje, za proizvodnju robe i usluga, tako da novac 00:35:17.119 --> 00:35:25.140 pomaže malim tvrtkama koje tek počinju, što stvara radna mjesta, što stvara dodatnu 00:35:25.140 --> 00:35:33.369 kupovnu moć, što znači da nema inflacije. Morate imati sustav u kojem je kredit 00:35:33.369 --> 00:35:39.680 stavljen u službu produktivnosti, gdje je kredit uložen u izgradnju brzih željeznica, 00:35:39.680 --> 00:35:45.569 gdje je kredit uložen u izgradnju kuća, umjesto davanja novca ljudima u svrhu napuhivanja cijene 00:35:45.569 --> 00:35:54.150 kuća. Dakle, to je zapravo vrlo jednostavno, na taj način, a sadašnji sustav je jednostavno 00:35:54.150 --> 00:35:58.299 postavljen tako da to u osnovi ne radi. 00:35:58.299 --> 00:36:03.540 Stvaranje novca od strane privatnih banaka za neproduktivne svrhe uzrokuje stvarnu inflaciju 00:36:03.540 --> 00:36:15.349 i kao takvo ima ulogu poreza na kupovnu moć sredstvom razmjene. 00:36:15.349 --> 00:36:23.030 Podatci za Veliku Britaniju su zapravo vrlo tmurni, prosječni srednji realni dohodak (za srednji sloj) 00:36:23.030 --> 00:36:28.970 za većinu ljudi opada tijekom zadnjih 8 godina. Sada je u vrlo oštrom 00:36:28.970 --> 00:36:33.900 padu, kako ulazimo u recesiju, najoštriju zapravo kako se čini, 00:36:33.900 --> 00:36:37.569 još od 1930-ih godina rekao bih, dakle realni dohodak je u opadanju. 00:36:37.569 --> 00:36:42.180 Pripovjedač: Stvaranje tzv. fiat valute omogućuje privatnim bankama isisavanje bogatstva iz 00:36:42.180 --> 00:36:48.760 gospodarstva i tijekom vremena kao posljedicu ima postupno smanjenje životnog standarda. 00:36:48.760 --> 00:36:55.450 Kako ljudi postaju siromašniji, postaju još ovisniji o dugu. I to u vrijeme kada su učinkovitost 00:36:55.450 --> 00:36:58.059 i mehanizacija dramatično poboljšani. 00:36:58.059 --> 00:37:05.160 Ako se vratimo u 1960e, očekivali smo tada, radovali smo se nadolazećem dobu slobodnog vremena, 00:37:05.160 --> 00:37:11.400 televizijski programi su govorili: "Što će ljudi činiti sa toliko slobodnog vremena?", a sada 00:37:11.400 --> 00:37:19.319 imamo još više ljudi koji rade teže nego ikada. Troši se više nego ikad, što izgleda 00:37:19.319 --> 00:37:25.720 super, znate, svatko troši više, ali ako zapravo nemate koristi od 00:37:25.720 --> 00:37:30.119 te potrošnje, ako morate trošiti novac na skrb za djecu, na prijevoz 00:37:30.119 --> 00:37:38.319 i tako dalje. Imate troškove koje ljudi u prošlosti nisu imali, jer ste 00:37:38.319 --> 00:37:44.980 mogli hodati do posla i jedan član obitelji je bio u mogućnosti ostati kod kuće i trajno 00:37:44.980 --> 00:37:50.559 se brinuti za dom, onda vam zapravo nije ništa bolje. Svi su pod takvim golemim pritiscima 00:37:50.559 --> 00:37:59.950 danas, znate, ja sam svjesna da mojih četvero nećaka i nećakinja očekuju 00:37:59.950 --> 00:38:09.589 teška vremena. Naći će se u situaciji da moraju raditi vrlo teško samo da bi imali 00:38:09.589 --> 00:38:13.480 krov nad glavom, tj. da dobiju krov nad glavom. 00:38:13.480 --> 00:38:17.420 Ljudi realno postaju siromašniji, a to je zato što cijene stalno rastu, 00:38:17.420 --> 00:38:23.599 jer banke upumpavaju sav taj prazan novac u sustav, stvarajući 00:38:23.599 --> 00:38:28.059 istovremeno sav taj dug, a cijene rastu, stvari postaju sve skuplje, 00:38:28.059 --> 00:38:33.910 ulazimo sve dublje u dug, a naše bogatstvo i povratna dobit 00:38:33.910 --> 00:38:38.500 od rada [plaća] se s vremenom sve više smanjuje. Ne možete rješavati siromaštvo 00:38:38.500 --> 00:38:43.059 ako imate financijski i monetarni sustav koji preraspodjeljuje novac od siromašnih 00:38:43.059 --> 00:38:49.819 prema vrlo bogatima; bilo kakva raspodjela koju pokušate učiniti u suprotnom smjeru je učinkovita 00:38:49.819 --> 00:38:56.809 koliko i pišanje u vjetar. Ako se pozabavite pitanjima poput rasta nejednakosti [između siromašnih i bogatih], 00:38:56.809 --> 00:39:02.630 jedan način borbe protiv nejednakost je npr. preraspodjela u poreznom sustavu. Oporezujete bogate, 00:39:02.630 --> 00:39:08.180 date određeni novac siromašnima. Premjestite nešto novca na donji dio ljestvice. To je sve 00:39:08.180 --> 00:39:13.700 jako dobro, ali ako ste u potpunosti zanemarili činjenicu da postoji još jedan sustav preraspodjele 00:39:13.700 --> 00:39:18.000 u obliku uzimanja novca od siromašnih i davanje istog bogatima, onda niste napravili ništa ozbiljno 00:39:18.000 --> 00:39:25.400 u smislu te nejednakosti, a način na koji novčani sustav utemeljen na dugu funkcionira jamči 00:39:25.400 --> 00:39:29.040 da za svaku funtu novca postoji funta duga. Taj dug obično 00:39:29.040 --> 00:39:35.299 završava kod siromašnih i kod niže srednje klase, ti ljudi završavaju s dugovima 00:39:35.299 --> 00:39:39.109 i oni na kraju plaćaju kamate na taj novac koji onda ide natrag bankarskom sektoru 00:39:39.109 --> 00:39:46.150 i distribuira se ljudima koji rade u [financijskom] centru ili na Wall Streetu. To što ovaj sustav 00:39:46.150 --> 00:39:51.960 u suštini radi je da distribuira novac od siromašnih prema bogatima, distribuira 00:39:51.960 --> 00:39:59.200 novac iz siromašnijih regija u Velikoj Britaniji natrag londonskom centru i također distribuira 00:39:59.200 --> 00:40:05.480 novac od svih malih poduzetnika, svih malih tvornica diljem Velike Britanije i vraća 00:40:05.480 --> 00:40:07.849 taj novac natrag financijskom sektoru. 00:40:07.849 --> 00:40:14.299 Imamo sustav u kojem je aktivnost stvaranja [novca] pod istim 00:40:14.299 --> 00:40:20.210 krovom kao i organizacija koja profitira od spajanja dužnika i pozajmljivača, 00:40:20.210 --> 00:40:28.720 tj. banka. Dakle, banka stvara novac naše nacije, jednako kao 00:40:28.720 --> 00:40:30.960 što izdaje kredite u svrhu profita. 00:40:30.960 --> 00:40:35.740 Pripovjedač: Vlada ne može dopustiti da bankarski sustav propadne, jer kad bi to učinila 00:40:35.740 --> 00:40:42.470 više od 97% ukupnog novca bi nestalo. Zbog toga se u slučaju krize rizik 00:40:42.470 --> 00:40:48.910 prenosi na porezne obveznike. No, čak i tijekom normalnih vremena banke imaju brojne garancije 00:40:48.910 --> 00:40:51.349 i povlastice osim prava na stvaranje novca. 00:40:51.349 --> 00:40:56.569 Usput rečeno Bill, znam da je Banka Amerike vrlo velika banka, da ti pravo kažem ja čak 00:40:56.569 --> 00:41:01.400 u njoj imam 32 dolara. Nego, između nas, kakvu garanciju ja imam da je taj novac tamo siguran? 00:41:01.400 --> 00:41:08.380 Pa, svi depoziti do 10.000 dolara osigurani su od strane savezne vlade u Washingtonu. 00:41:08.380 --> 00:41:14.609 To mi je jamstvo? Da. Jeste li čuli da je Federalna vlada za oko 280 milijardi 00:41:14.609 --> 00:41:18.510 dolara u rupi [dugu]? 00:41:18.510 --> 00:41:23.750 Pripovjedač: Banke imaju velike sigurnosne mreže koje im pruža Vlada. Porezni obveznici jamče 00:41:23.750 --> 00:41:30.660 85.000 funti kao osiguranje pologa. I Engleska Narodna Banka pruža osiguranje likvidnosti, 00:41:30.660 --> 00:41:37.990 u slučaju da banci ponestane rezervne valute. 00:41:37.990 --> 00:41:41.170 Upitno je hoćemo li izići iz ove recesije ili ćemo jednostavno 00:41:41.170 --> 00:41:47.369 nastaviti "ići za svojim poslom" kao do sada. Međutim ako nastavimo ovako, 00:41:47.369 --> 00:41:51.780 jednom kad iziđemo iz ove recesije i kada opet dođe do rasta pogledajte što se događa sa dugom. 00:41:51.780 --> 00:41:55.490 On će rasti dalje i dalje, i što brže bude raslo gospodarstvo, brže će rasti 00:41:55.490 --> 00:42:02.109 i dug, a onda za nekih 3 - 5 godina bit ćemo u istoj situaciji, dug će 00:42:02.109 --> 00:42:06.589 postati prevelik, ljudi ga opet neće moći otplaćivati. To sustav u kojem smo 00:42:06.589 --> 00:42:11.559 zaglavljeni, u kojem ne možemo imati rastuće gospodarstvo bez rastućeg duga, 00:42:11.559 --> 00:42:15.950 a upravo taj dug je stvar koja će srušiti gospodarstvo. Jedina opcija koja vodi naprijed 00:42:15.950 --> 00:42:21.650 je da sustav reformiramo. Da zaustavimo banake u stvaranju novca u obliku duga. Ako popravimo monetarni 00:42:21.650 --> 00:42:26.670 sustav možemo spriječiti banke da uzrokuju nove financijske krize u budućnosti te istovremeno 00:42:26.670 --> 00:42:33.289 učiniti trenutna rezanja javnih usluga, povećanje poreza i povećanje državnog duga nepotrebnima. 00:42:33.289 --> 00:42:38.039 Pripovjedač: Sadašnji monetarni sustav omogućuje bankarskom sektoru da crpi bogatstvo iz 00:42:38.039 --> 00:42:43.700 ekonomije, kojoj ne daje ništa produktivno zauzvrat. 00:42:43.700 --> 00:42:50.630 Zašto je danas, kad imamo svu ovu tehnologiju, svu tu novu učinkovitost, potrebno dvoje ljudi 00:42:50.630 --> 00:42:56.930 za financiranje jednog kućanstva, kad je u 50ima za to bila potrebna samo jedna zaposlena osoba? 00:42:56.930 --> 00:43:02.250 Razlog tome nije taj što su strojevi za pranje i sve ostalo postali skuplji, 00:43:02.250 --> 00:43:06.990 nego je to je zbog svih dugova, zato što u stvarnosti bankarski sektor "skuplja vrhnje" 00:43:06.990 --> 00:43:13.319 na račun svih ostalih. Tako da rastući bankarski sektor nije dobra stvar. Ako bankarski 00:43:13.319 --> 00:43:17.799 sektor raste, to znači da ili postaje manje učinkovit ili postaje parazit 00:43:17.799 --> 00:43:24.770 na ostataku gospodarstva. Možemo govoriti kako bankarski sektor čini 4 %, 5 %, 6 % 00:43:24.770 --> 00:43:30.539 BDP-a, ali što se događa s ostatkom gospodarstva? Ono se smanjuje na 96 %, 95 %, 94 % BDP-a. 00:43:30.539 --> 00:43:36.270 Sada se moramo uključiti. Ako želimo imati priliku za rješavanje bilo kojeg drugog 00:43:36.270 --> 00:43:38.940 važnog društvenog pitanja, moramo shvatiti problem novca. 00:43:38.940 --> 00:43:46.559 Najsiromašniji u svijetu plaćaju za krize čak i kada sami nisu imali nikakve koristi od često 00:43:46.559 --> 00:43:52.069 nepromišljenih i špekulativnih procvata, poput procvata tržišta nekretnina u Irskoj koji je prethodio toj krizi. 00:43:52.069 --> 00:43:58.130 Znate, tijekom posljednjih 30 godina, vidjeli smo da se razlike u prihodima povećavaju tako da 00:43:58.130 --> 00:44:02.420 su bogati postali puno, puno bogatiji, a obični ljudi nisu, oni su ostali na istom ili 00:44:02.420 --> 00:44:07.650 su postali siromašniji, a jedan od načina na koji se gospodarstvo održavalo je bilo pružanje 00:44:07.650 --> 00:44:12.089 jeftinih kredita, pružanje duga upravo onim ljudima koji si zapravo više ne mogu priuštiti stvari, 00:44:12.089 --> 00:44:18.720 tako da su oni nastavili kupovati, a kada se sustav uruši onda su ti isti ljudi oni koji opet moraju platiti 00:44:18.720 --> 00:44:22.869 iako su po mnogočemu bili žrtve i prvi put. 00:44:22.869 --> 00:44:28.680 Pripovjedač: Kao rezultat krize Engleska Narodna Banka je otkupila korporativni dug i prepakirala ga 00:44:28.680 --> 00:44:34.520 po nižim kamatnim stopama. Ipak, od prosječne osobe se traži da plaća više nego ikada prije 00:44:34.520 --> 00:44:38.480 na prekoračenja na računima i kreditne kartice. 00:44:38.480 --> 00:44:44.530 O dugovima među vrlo bogatima ili između vlada se uvijek se može iznova pregovarati i 00:44:44.530 --> 00:44:49.559 uvijek se jest pregovaralo, kroz cijelu svjetsku povijest, ne postoji ništa uklesano u kamenu. 00:44:49.559 --> 00:44:53.559 Općenito govoreći, kada siromašni duguju bogatima, iznenada ti dugovi postaju 00:44:53.559 --> 00:44:58.430 sveta obveza važnija od bilo čega drugoga. Ideja da se o njima može ponovo pregovarati 00:44:58.430 --> 00:44:59.799 postaje nezamisliva. 00:44:59.799 --> 00:45:05.789 Voditeljica emisije: Možete li točno objasniti što bi investitore zadovoljilo, što im može 00:45:05.789 --> 00:45:12.049 dati više sigurnosti ili samopouzdanja? Alessio Rastani: To je teško reći, osobno 00:45:12.049 --> 00:45:16.030 meni to nije bitno, vidite ja sam trgovac dionicama, meni te stvari nisu važne. 00:45:16.030 --> 00:45:17.170 Skandiranje: Platite porez! 00:45:17.170 --> 00:45:19.450 Bankar prosvjedniku: "Jeste li rođeni u Engleskoj?" 00:45:19.450 --> 00:45:24.359 Alessio Rastani: Ako vidim priliku za zaradu zgrabit ću je. Za većinu trgovaca dionicama to je tako, 00:45:24.359 --> 00:45:28.230 nas stvarno ne zanima posebno kako će oni popraviti ekonomiju, kako će 00:45:28.230 --> 00:45:34.789 popraviti cijelu situaciju, naš posao je da zaradimo novac od toga, a da budem iskren 00:45:34.789 --> 00:45:39.119 osobno sam sanjao o ovom trenutku zadnje tri godine. Ako znate što činiti, možete zaraditi mnogo 00:45:39.119 --> 00:45:44.250 novca od ove situacije. Moram priznati da kad idem u krevet svake večeri sanjam o još 00:45:44.250 --> 00:45:48.809 jednoj recesiji, sanjam o još jednom ovakvom trenutku. Sanjam o još jednoj recesiji, sanjam 00:45:48.809 --> 00:45:55.000 o još jednom ovakvom trenutku. Možete zaraditi mnogo novaca od toga. 00:45:55.000 --> 00:46:00.880 Djevojka: Bruno, Virginija je nekoga jako povrijedila, trebao bi ju mrziti. 00:46:00.880 --> 00:46:02.999 Gomila: Upadamo! 00:46:02.999 --> 00:46:09.710 Kad pogledate sada [situaciju] u cijeloj Europi, vidjet ćete da je novi premijer 00:46:09.710 --> 00:46:14.470 Grčke, koji nije izabran, nego u biti nametnut, Papademous, bivši zaposlenik Goldman Sachsa. 00:46:14.470 --> 00:46:18.510 Novi premijer i ministar financija Italije, Mario Monti, je bivši zaposlenik 00:46:18.510 --> 00:46:23.520 Goldman Sachsa, novi predsjednik Europske Središnje Banke je bivši zaposlenik Goldman Sachsa. 00:46:23.520 --> 00:46:25.950 Vidite te ljude kako niču apsolutno posvuda. 00:46:25.950 --> 00:46:30.319 Glas: To je način da se promijeni sve što imamo, oduzeti svu moć i sve slobode 00:46:30.319 --> 00:46:34.809 narodu, skupljajući sve u ruke jedne male skupine koja posjeduje apsolutnu 00:46:34.809 --> 00:46:44.150 moć. Od naroda, bez naroda, protiv naroda. 00:46:44.150 --> 00:46:47.510 Ono što je zanimljivo u ovome svemu čini mi se, je pitanje demokracije koje se 00:46:47.510 --> 00:46:51.960 vrlo otvoreno nametnulo u Europi, gdje zapravo imate vladu bankara koja 00:46:51.960 --> 00:46:56.450 vam je nametnuta. Bankari koji su više-manje ti koji su nas uvalili u ovaj nered da to tako grubo 00:46:56.450 --> 00:47:00.760 kažem, ali to je prilično dobra aproksimacija, a onda kažete OK, bankari su ti koji će 00:47:00.760 --> 00:47:04.049 nas dakle i izvući iz tog [nereda] i eto usput, oni će od sada voditi vašu zemlju. 00:47:04.049 --> 00:47:07.670 To ovdje otvara vrlo ozbiljno pitanje demokracije. 00:47:07.670 --> 00:47:16.520 Usput, bankovna kriza je odvukla više od 100 milijuna ljudi natrag ispod granice siromaštva. 00:47:16.520 --> 00:47:23.380 Statistike smrtnosti ljudi koji padnu ispod granice siromaštva naglo rastu, iz cijelog 00:47:23.380 --> 00:47:29.010 niza razloga, prema tome bankovna kriza nije samo pitanje siromaštva, to je također pitanje 00:47:29.010 --> 00:47:35.089 života i smrti. I znate što? Nismo još došli do prave istine, nitko još nije pozvan na odgovornost, 00:47:35.089 --> 00:47:39.599 a još nismo ni pokrenuli radikalnu reformu koja nam je prijeko potrebna, 00:47:39.599 --> 00:47:47.130 jer smo pogrešno mislili: ako dalje destabiliziramo položaj, to će samo 00:47:47.130 --> 00:47:53.079 pogoršati stvari. I pogodite tko je donosio odluke? To su sve ljudi koji su cijelo vrijeme 00:47:53.079 --> 00:47:54.520 bili na tim pozicijama. 00:47:54.520 --> 00:48:04.049 "Mislim da biste trebali znati da je posao jednog od ovih poslovnih ljudi ubojstvo." 00:48:04.049 --> 00:48:23.000 "Njihova oružja su moderna, a njihova razmišljanja nazadna: prošao im je rok trajanja prije 2000 godina." 00:48:23.000 --> 00:48:26.910 Kako izgleda progresivan financijski sustav? I želim čuti što neki od vas misle o tome. 00:48:26.910 --> 00:48:33.529 Tko misli, na primjer, da bismo trebali zabraniti bankama da stvaraju novac? 00:48:33.529 --> 00:48:38.559 Kontrola količine novca koji se stvara i svrha u koju se koristi, to je pitanje demokracije. 00:48:38.559 --> 00:48:44.299 Trenutno imate bankarski sektor koji želi profit, znate, oni nisu odgovorni 00:48:44.299 --> 00:48:51.000 nikome osim sebi, i koji stvara do 200 milijardi funti nove kupovne moći 00:48:51.000 --> 00:48:54.220 godišnje i ima moć odlučivanja u koji dio gospodarstva to ide. 00:48:54.220 --> 00:48:59.609 Monetarni reformisti vjeruju da sva količina novca [u ekonomiji] treba služiti na dobrobit 00:48:59.609 --> 00:49:06.069 javnosti i nikada ne bi smjela biti stvarana od strane privatne organizacije u obliku duga. 00:49:06.069 --> 00:49:12.869 Demokratizacija novca, ono što to znači je da se moć stvaranja i razdiobe novca 00:49:12.869 --> 00:49:21.490 vrati natrag u ruke naroda i oduzme privatnim organizacijama i institucijama 00:49:21.490 --> 00:49:26.490 koje zapravo ne predstavljaju narod te mu nisu demokratski odgovorne. 00:49:26.490 --> 00:49:30.549 Banke nisu demokratski odgovorne ljudima, one imaju odgovornost prema 00:49:30.549 --> 00:49:35.890 svojim dioničarima i samo svojim dioničarima. Međutim, mi jamčimo za njih, 00:49:35.890 --> 00:49:40.210 mi, porezni obveznici, ali oni nisu odgovorni nama. To uopće nema smisla. Dakle, ako 00:49:40.210 --> 00:49:47.740 demokratizirate monetarni sustav, podvrgavate ga jednoj vrsti discipline, kao što je tome podvrgnut 00:49:47.740 --> 00:49:56.059 obrazovni sustav, kao i zdravstveni sustav i kao druge javnosti potrebne usluge. 00:49:56.059 --> 00:50:02.680 Nema razloga da se novac promatra kao bilo što drugačije. To je fundamentalno važna 00:50:02.680 --> 00:50:09.230 usluga koju svatko treba. Ja ne mogu opstati bez dovoljno novca, nitko ne može. Dakle, to 00:50:09.230 --> 00:50:16.099 ne može kontrolirati isključivo malobrojna elita velikih banaka, kao što je slučaj u Velikoj Britaniji. 00:50:16.099 --> 00:50:17.950 Trebamo drugačiji sustav. 00:50:17.950 --> 00:50:23.890 Vjerujemo da djelatnost snabdijevanja nacije novcem treba biti potpuno odvojena 00:50:23.890 --> 00:50:26.599 od djelatnosti bankarstva. 00:50:26.599 --> 00:50:33.730 Ono što trebamo učiniti sada je ažurirati zakon iz 1844. godine da obuhvati digitalni novac kao 00:50:33.730 --> 00:50:38.740 pravi novac. To može biti elektronički novac, ali mora biti klasificiran kao novac. 00:50:38.740 --> 00:50:45.510 Mi samo želimo da banke imaju status svake druge privatne organizacije, to je privatna tvrtka u 00:50:45.510 --> 00:50:48.529 gospodarstvu i mora imati tržišnu disciplinu. 00:50:48.529 --> 00:50:54.369 Problem je u tome što smo sada u ovom hibridnom modelu u kojem nemamo kontrolu nad time kako 00:50:54.369 --> 00:51:00.920 oni troše novac, ali se oslanjamo na njih da stvaraju naš novac. 00:51:00.920 --> 00:51:05.190 Svi smo stalno u dugovima i bit ćemo u dugovima u principu ostatak svog života, 00:51:05.190 --> 00:51:10.270 a mlađim generacijama će biti još i gore od starijih generacija. 00:51:10.270 --> 00:51:14.279 Upravo sam čitala izvještaj programa za zaštitu okoliša Ujedinjenih Naroda gdje kažu 00:51:14.279 --> 00:51:22.900 da trebamo 2 bilijuna američkih dolara godišnje. Dva bilijuna! Možete li zamisliti što je to dva bilijuna? 00:51:22.900 --> 00:51:28.750 To je puno novaca. 2 bilijuna dolara godišnje za financiranje "ozelenjavanja" gospodarstva, da se 00:51:28.750 --> 00:51:33.890 odmaknemo od otrovnog ugljika koji truje atmosferu, prema alternativama ugljika. 00:51:33.890 --> 00:51:42.279 Kad su se banke pale, u rujnu 2007. godine, vidjeli smo, a to su podatci Engleske Narodne Banke, ne moji, 00:51:42.279 --> 00:51:48.650 Engleska Narodna Banka mi kaže da smo prikupili 14 bilijuna dolara u godini dana da bismo 00:51:48.650 --> 00:51:52.670 spasili banke. Tako da u usporedbi s 2 bilijuna dolara godišnje za spas ekosustava to 00:51:52.670 --> 00:51:53.000 i nije tako velika stvar. 00:51:53.000 --> 00:51:58.960 Ova vrsta modela nema nikakvog smisla niti sa stajališta klasičnog slobodnog tržišta, 00:51:58.960 --> 00:52:04.670 jer ove banke koje su zapravo monopolisti, one monopoliziraju stvaranje kredita 00:52:04.670 --> 00:52:10.170 ne pridržavajući se disciplinskih pravila bilo koje vrste slobodnog tržišta, a istovremeno 00:52:10.170 --> 00:52:18.569 ne vode do nikakvog društveno ili ekološki korisnog ishoda na bilo kojoj razini. 00:52:18.569 --> 00:52:24.779 Cijela zadaća novca je da nam omogući da radimo ono što već možemo i znamo raditi i jednom kad to 00:52:24.779 --> 00:52:30.309 shvatimo možemo postići da novac radi za nas. 00:52:30.309 --> 00:52:37.839 Moć stvaranja novca je toliko moćna; moramo biti jako paziti na to tko ima 00:52:37.839 --> 00:52:42.760 tu moć. Ako je to netko tko ima korist od stvaranja novca, onda će taj 00:52:42.760 --> 00:52:46.630 imati poticaj za stvaranje više [novca] nego gospodarstvu zapravo treba. Isto to bi se 00:52:46.630 --> 00:52:50.440 vjerojatno dogodilo kad bismo tu moć dali u ruke političarima. Znate da ne možete 00:52:50.440 --> 00:52:57.670 političaru koji pokušava udovoljiti biračima istovremeno povjeriti moć stvaranja novca. 00:52:57.670 --> 00:53:04.049 To je pravi sukob interesa. Jedina stvar koju zapravo možete npraviti je da [tu moć] 00:53:04.049 --> 00:53:09.970 date nekome tko nema sukoba interesa, neovisnom, transparentnom, odgovornom tijelu. 00:53:09.970 --> 00:53:15.660 Pripovjedač: Novac bi mogao biti raspodjeljen u skladu sa potrebama i željama stanovništva, 00:53:15.660 --> 00:53:20.220 mogu se kreirati mehanizmi koji bi omogućili izravnu demokratsku raspodjelu sredstava bilo 00:53:20.220 --> 00:53:26.529 u cijelosti ili djelomično. Pravila i okvir [funkcioniranja] temeljena na suvremenoj ekonomskoj teoriji 00:53:26.529 --> 00:53:34.589 bi se mogla uspostaviti kako bi se odredilo koliko novca treba stvoriti i u koje svrhe. 00:53:34.589 --> 00:53:38.520 Vlada više ne bi mogla imati pristup velikim količinama novca koje bi koristila u svrhu 00:53:38.520 --> 00:53:44.010 oružanih sukoba ako to narod ne odobri. 00:53:44.010 --> 00:53:49.010 Mogli bismo jasno vidjeti kako točno koriste moć stvaranja novca. Mogli bismo 00:53:49.010 --> 00:53:54.140 vidjeti koliko novca stvaraju i gdje taj novac ide. I to je u principu 00:53:54.140 --> 00:53:58.380 jedini način da dobijemo kontrolu nad moći stvaranja novca i da zaustavimo 00:53:58.380 --> 00:53:58.829 zloporabu [te moći]. 00:53:58.829 --> 00:54:06.640 [Politička] Stranka za Reformu Novca je osnovana 2005. godine, nedugo nakon parlamentarnih izbora. 00:54:06.640 --> 00:54:13.819 Ideja koju je SRN imala je da dijelimo to osnovno, suštinsko pitanje oko kojeg bi 00:54:13.819 --> 00:54:19.170 se ljudi složili. Možda se ne slažu u ostalim pitanjima, to je druga stvar, postoje različiti 00:54:19.170 --> 00:54:23.990 načini da se to rješava, ali ideja je bila da se zalažemo za ono što bi se moglo nazvati najmanji 00:54:23.990 --> 00:54:31.539 zajednički nazivnik, da bismo privukli ljude različitih svjetonazora. To nije bilo pitanje 00:54:31.539 --> 00:54:39.079 izbora u Sabor, to je pitanje otvaranja teme monetarne reforme u javnoj domeni, tako da 00:54:39.079 --> 00:54:47.930 ljudi počnu razgovarati o tome. 00:54:47.930 --> 00:54:52.260 Banke ne bi smjele biti u mogućnosti da kockaju vašim novcem bez vašeg dopuštenja, dakle 00:54:52.260 --> 00:54:58.490 ono što bi trebale učiniti je ponuditi vam dvije vrste računa: Jedan koji je siguran, mi to zovemo "transakcijski 00:54:58.490 --> 00:55:01.769 račun". Položite li svoj novac tamo, banka ga ne posuđuje, ne rade s tim novcem ništa rizično. 00:55:01.769 --> 00:55:06.069 Druga vrsta računa je je investicijski račun na koji možete položiti svoj novac kroz 00:55:06.069 --> 00:55:11.849 određeno vremensko razdoblje, a zatim ga banka uzima i njime vrši ulaganja. Ono što se događa 00:55:11.849 --> 00:55:17.319 kada koristite ove dvije vrste računa je da u slučaju da banka propadne, novac 00:55:17.319 --> 00:55:22.549 na sigurnom računu je još uvijek tamo, on nije u opasnosti. Dakle, samo ga premjestite na 00:55:22.549 --> 00:55:26.539 sigurne račune u banci koja je još uvijek zdrava, a oni ljudi koji su položili svoj novac na investicijski 00:55:26.539 --> 00:55:31.880 račun, oni ne gube sve, ali moraju pričekati postupak standardne likvidacije 00:55:31.880 --> 00:55:38.089 kako bi saznali koliko će od preostalog kapitala banke dobiti natrag, a to onda 00:55:38.089 --> 00:55:41.750 znači da vlada više nikada ne treba [financijski] izbavljati banku. Bankama se u tom slučaju 00:55:41.750 --> 00:55:43.049 može dopustiti da propadnu. 00:55:43.049 --> 00:55:46.220 Sustav bi zapravo funkcionirao onako kako ljudi misle da sada funkcionira, da kada ste stavili 00:55:46.220 --> 00:55:51.329 novac u banku, da je on stvarno siguran, tj. to su možda mislili prije krize 2008. godine. 00:55:51.329 --> 00:55:56.789 Tu postoji čitav spektar mogućnosti koje trenutno jednostavno ne istražujemo, a 00:55:56.789 --> 00:56:01.900 ono što me jako razočarava je da ne eksperimentiramo čak ni sada, kada znamo da je sustav koji trenutno 00:56:01.900 --> 00:56:08.470 imamo u svom temelju manjkav. Upravo prolazimo najveću krizu od Drugog svjetskog rata, 00:56:08.470 --> 00:56:13.680 od 1930ih zapravo. Znamo da imamo sustav u kojem oni koji stvaraju novac imaju 00:56:13.680 --> 00:56:18.309 naše jamstvo [ako propadnu]. To je najgore od oba svijeta, situacija koju imamo u ovom trenutku, 00:56:18.309 --> 00:56:22.039 što je razlog zbog kojeg moramo početi razmišljati o pravim alternativama. 00:56:22.039 --> 00:56:27.160 Dakle, kada govorimo o tome kako bi život mogao izgledati nakon što reformiramo sustav 00:56:27.160 --> 00:56:31.369 to ne znači da nećete moći posuđivati, to ne znači da morate štedjeti 50 godina da biste 00:56:31.369 --> 00:56:35.619 mogli kupiti kuću. To zapravo znači da možda nećete moći kupiti kuću koja košta 10 ili 12 puta 00:56:35.619 --> 00:56:40.109 više od vašeg [godišnjeg] prihoda, ali s druge strane, to također znači da kuća koju želite 00:56:40.109 --> 00:56:45.750 kupiti vjerojatno ne bi trebala koštati 10 ili 12 puta više od vašeg prihoda. Kuće bi trebale biti pristupačne 00:56:45.750 --> 00:56:50.440 kao i sve ostalo. I dalje ćete biti u mogućnosti dići hipoteku [stambeni kredit] i dalje ćete moći 00:56:50.440 --> 00:56:58.609 financirati automobil. Tvrtke će i dalje moći prikupiti investicije. To samo znači da dug 00:56:58.609 --> 00:57:08.019 neće biti tako visok, to neće biti toliko velik faktor u ljudskim životima. 00:57:08.019 --> 00:57:18.430 Pripovjedač: Pitanje monetarne reforme je kroz povijest bilo vrlo osjetljiva tema 00:57:18.430 --> 00:57:24.980 zbog nevjerojatne moći, bogatstva i privilegija koje nosi. U dobu u kojem se analitičko razmišljanje 00:57:24.980 --> 00:57:30.450 i znanstveni pristup vrednuju s visokim poštovanjem, ne postoji valjan argument 00:57:30.450 --> 00:57:37.289 koji bi opravdao da mehanizami i implikacije monetarnih procesa ostanu tabu tema. 00:57:37.289 --> 00:57:42.900 Kao građani [koji žive] u demokraciji imamo pravo zahtijevati monetarni sustav koji je 00:57:42.900 --> 00:57:45.569 ujedno i stabilan i koristan za društvo. 00:57:45.569 --> 00:57:51.750 Bankarski lobi je vrlo moćan. Oni vjerojatno neće biti pobornici ovakvih modela 00:57:51.750 --> 00:57:57.450 iako bi se u konačnici moglo reći da bi [takav model] pružao puno 00:57:57.450 --> 00:57:58.400 stabilnije temelje bankama. 00:57:58.400 --> 00:58:02.369 Postoji jedan prisan odnos između Vlade i banaka. Usred krize 00:58:02.369 --> 00:58:07.980 razgovarao sam s nekim tko je radio u Riznici, dakle usred krize mi je on 00:58:07.980 --> 00:58:12.260 rekao da u principu svaka druga osoba koju tamo možes sresti radi za jednu od 00:58:12.260 --> 00:58:16.660 velikih banaka. Dakle, kada je riječ o odluci o tome treba li neku od tih otrovnih banaka 00:58:16.660 --> 00:58:24.230 pustiti da propadne ili ju spasiti, kakvu preporuku ćete dobiti od nekoga 00:58:24.230 --> 00:58:25.589 tko radi u toj banci? 00:58:25.589 --> 00:58:29.329 "To je zaštićeni izvor hrane zombi banaka" 00:58:29.329 --> 00:58:35.019 Pripovjedač: Bilance banaka su sada na 6 bilijuna funti, što je iznos četverostruko veći od BDP-a. 00:58:35.019 --> 00:58:39.869 Drže cijelu javnost kao taoce. Igrajući se s financijskim sustavom njihovo bogatstvo je postalo toliko veliko 00:58:39.869 --> 00:58:44.559 da smo došli do ruba tanke linije gdje bi samo jedna banka sada mogla rastrojiti cijelu ekonomiju. 00:58:44.559 --> 00:58:52.930 "Pojedi je, požderi je, pojedi je, ona je radnik u javnom sektoru, pojedi je, isiši joj krv, 00:58:52.930 --> 00:58:54.410 popij je do suha!" 00:58:54.410 --> 00:59:01.089 To je u konačnici političko pitanje, jer reforme koje su potrebne može provesti 00:59:01.089 --> 00:59:06.950 samo Sabor. Čak i ne trebamo neki posebno veliki čin parlamenta. Sve što moraju učiniti 00:59:06.950 --> 00:59:14.079 u osnovi je spriječiti banke da stvaraju valutu na temelju duga svojih 00:59:14.079 --> 00:59:17.859 dužnika i to je to. To zaustavite. 00:59:17.859 --> 00:59:22.549 Ne možemo dopustiti bankama da se vrate na stare navike, jer ako se to dogodi, vidjet ćemo 00:59:22.549 --> 00:59:29.619 samo još više duga, više siromaštva, veću nejednakost i još jednu krizu za 5 ili 10 godina, 00:59:29.619 --> 99:59:59.999 koju ćemo opet morati platiti mi.