WEBVTT 00:00:00.860 --> 00:00:03.540 Recimo da ste neka vrsta saobraćajnog inženjera i 00:00:03.540 --> 00:00:06.810 želite da saznate koliko automobila prođe 00:00:06.810 --> 00:00:08.320 određenu tačku na ulici u bilo kom trenutku u vremenu? 00:00:08.320 --> 00:00:10.210 Želite da saznate verovatnoću da 00:00:10.210 --> 00:00:14.010 prođe 100 automobila ili 5 automobila u datom satu. 00:00:14.010 --> 00:00:15.810 Dobro bi bilo početi od definisanja slučajne promenljive 00:00:15.810 --> 00:00:20.530 koja predstavlja ono što želite da saznate. 00:00:20.530 --> 00:00:27.350 Hajde da kažemo, broj automobila koji prođu u određenom 00:00:27.350 --> 00:00:30.407 vremenskom periodu, npr. 1 sat. 00:00:31.710 --> 00:00:34.510 Cilj je da se otkrije raspodela verovatnoće 00:00:34.510 --> 00:00:37.050 ove slučajne promenljive i onda možemo 00:00:37.050 --> 00:00:39.450 pronaći verovatnoću da 00:00:39.450 --> 00:00:41.790 100 automobila prođu tokom 1 sata ili 00:00:41.790 --> 00:00:45.890 verovatnoću da ni jedan automobil ne prođe tokom jednog sata i postaćete nezaustavljivi. 00:00:45.890 --> 00:00:48.290 I samo usput da napomenem, 00:00:48.290 --> 00:00:50.540 moramo napraviti dve pretpostavke 00:00:50.540 --> 00:00:52.235 zato što planiramo da izučavamo Poasonovu raspodelu. 00:00:52.235 --> 00:00:54.110 Tako da bismo je proučili, moramo napraviti 00:00:54.110 --> 00:00:54.630 sledeće dve pretpostavke: 00:00:54.630 --> 00:00:58.770 Da se svaki sat u datoj tački na ulici ni po čemu 00:00:58.770 --> 00:00:59.650 ne razlikuje od bilo kog drugog sata. 00:00:59.650 --> 00:01:01.340 Mi znamo da je to verovatno pogrešno, 00:01:01.340 --> 00:01:03.750 jer tokom špica, u realnoj situaciji, verovatno bismo imali 00:01:03.750 --> 00:01:06.640 više automobila na ulici nego u vreme nekog drugog špica. 00:01:06.640 --> 00:01:08.640 A i ako želite da bude realističnija situacija, mogli bismo 00:01:08.640 --> 00:01:12.370 uzeti dan kao meru zato što tokom dana 00:01:12.370 --> 00:01:12.750 ...ustvari ne. 00:01:12.750 --> 00:01:14.120 Ne bih trebao da uzimam dan. 00:01:14.120 --> 00:01:17.750 Moramo pretpostaviti da je svaki sat potpuno jednak 00:01:17.750 --> 00:01:19.650 bilo kom drugom, i čak se sekunde u tom satu 00:01:19.650 --> 00:01:22.990 ne razlikuju jedna od druge 00:01:22.990 --> 00:01:25.820 kad je u pitanju verovatnoća da prođe automobil. 00:01:25.820 --> 00:01:27.950 To je uprošćavanje pretpostavke koje se 00:01:27.950 --> 00:01:29.950 baš i ne odnosi na saobraćaj, ali mislim 00:01:29.950 --> 00:01:32.270 da ipak možemo to pretpostaviti. 00:01:32.270 --> 00:01:34.160 A druga pretpostavka je da ako 00:01:34.160 --> 00:01:36.690 veliki broj automobila prođe u jednom satu, to ne znači da 00:01:36.690 --> 00:01:37.820 će u sledećem proći manje. 00:01:37.820 --> 00:01:40.630 Da broj automobila koji prođu u jednom vremenskom periodu 00:01:40.630 --> 00:01:44.860 nikako ne utiče ili nije zavisno od broja automobila 00:01:44.860 --> 00:01:45.380 koji prođu u drugom vremenskom periodu. 00:01:45.380 --> 00:01:47.370 Oni su potpuno nezavisni. 00:01:47.370 --> 00:01:50.670 Uzeći to u obzir, možemo makar pokušati da iskoristimo naše sposobnosti 00:01:50.670 --> 00:01:53.480 i odrediti ovde neku vrstu raspodele. 00:01:53.480 --> 00:01:55.770 Prva stvar koju treba da uradite, i ja to preporučujem 00:01:55.770 --> 00:01:59.090 kod svake raspodele je da možda možemo odrediti sredinu.