Pravednost Michael Sandel Ima li život cijenu? Prošli puta diskutirali smo o slučaju Karljica protiv Dudleya i Stephensa, slučaj u čamcu za spasavanje, slučaj kanibalizma na moru, i s imajući na umu argumente slučaja čamca za spasavanje, argumente za i protiv onoga što su učinili Dudley i Stephens, vratimo se na utilitarističku filozofiju Jeremya Benthama. Bentham je rođen u Engleskoj 1748., sa 12 godina pohađao je Oxford, sa 15 se upisao na pravni fakultet. Sa 19 primljen je u Odvjetničku komoru, ali nikada se nije bavio pravom, umjesto toga posvetio je život filozofiji prava i filozofiji morala. Prošli puta počeli smo razmatrati Benthamovu verziju utilitarizma. Glavna ideja, sažeto sročena, je ova: najviši princip morala, bilo osobnog ili političkog morala, je maksimiziranje općeg dobra ili kolektivne sreće, ili ukupne ravnotežu zadovoljstva i boli u izrazu maksimizirane korisnosti. Bentham dolazi do tog principa rasuđujući na sljedeći način: svima nama upravljaju bol i zadovoljstvo, oni su naši suvereni gospodari, pa ih svaki moralni sistem mora uzeti u obzir. Kako ih najbolje uzeti u obzir? Maksimiziranjem i to vodi principu 'najvećeg dobra za najveći broj'. Što bismo točno trebali maksimizirati? Bentham nam govori - sreću ili, preciznije, korisnost. Maksimiziranje korisnosti nije najvažnije samo za pojedince, već i za zajednice i zakonodavce. Na koncu, što je zajednica? - pita Bentham. To je suma pojedinaca koji ju sačinjavaju. I zbog toga, u odlučivanju o najboljim politikama i što bi trebao biti zakon, u odlučivanju što je pravedno, građani i zakonodavci bi se trebali zapitati: Ako zbrojimo sve korisnosti ove politike i oduzmemo sve troškove, ispravna stvar koju treba učiniti je ona koja maksimizira ravnotežu sreće nad patnjom. To znači maksimizirati korisnost. Danas želim ustanoviti da li se vi slažete s tim ili ne. A ta utilitarna logika često dolazi pod nazivom analiza dobiti i troškova koji koriste kompanije i vlade cijelo vrijeme. A ono što ona uključuje pridjeljivanje vrijednosti, obično dolarske vrijednosti, za predstavljanje korisnosti troškova i dobrobiti raznih prijedloga. Nedavno je u Republici Češkoj predstavljen prijedlog za povećanje poreza na trošarinu za pušenje. Philip Morris, duhanska kompanija, ostvaruje veliku dobit u Republici Češkoj. Oni su naručili studiju analize troškova i dobiti pušenja u Republici Češkoj. I ono što je ustanovila ta studija analize troškova i dobiti, je da vlada ostvaruje dobit zahvaljujući pušenju čeških građana. Pa, kako ostvaruju dobit? Istina je da postoje negativni učinci za financije češke vlade, zbog povećanih troškova zdravstva za ljude koji pate od bolesti povezanih s pušenjem, s druge strane postoje pozitivni učinci, a to su, pribrojeni na drugoj strani bilance, pozitivni učinci su uključivali, najvećim dijelom, razne porezne prihode koje vlada ostvaruje od prodaje cigareta, no također uključuje uštede u zdravstvu kad ljudi umiru ranije, uštede na penzijama - ne morate plaćati penzije tako dugo - i također uštede u domovima za starije. I kad su bili sumirani svi troškovi i dobiti, studija Philip Morrisa je ustanovila