WEBVTT

00:00:01.541 --> 00:00:05.901
"Okolnosti upravljaju ljudima, a ne
ljudi okolnostima." - Herodot, "Povijesti"

00:00:07.222 --> 00:00:09.452
Ogromni mravi koji kopaju zlato,

00:00:09.452 --> 00:00:14.181
bijesni kralj koji naređuje da
se more bičuje 300 puta

00:00:14.181 --> 00:00:18.802
i dupin koji spašava poznatog
pjesnika od utapljanja.

NOTE Paragraph

00:00:18.802 --> 00:00:22.762
To su samo neke od priča iz djela
"Povijesti" koje je napisao Herodot,

00:00:22.762 --> 00:00:26.761
grčki povjesničar iz 5.st.pr.Kr.

00:00:26.761 --> 00:00:29.043
Možda se nije sve dogodilo

00:00:29.043 --> 00:00:31.253
onako kako je Herodot opisao,

00:00:31.253 --> 00:00:35.883
ali ovo je djelo u potpunosti
promijenilo način bilježenja prošlosti.

00:00:35.883 --> 00:00:40.222
Prije Herodota, prošlost se
bilježila kao popis događaja

00:00:40.222 --> 00:00:42.934
uz malo ili nimalo pokušaja
da se objasne uzroci

00:00:42.934 --> 00:00:47.153
osim na način da je sve to volja bogova.

00:00:47.153 --> 00:00:50.383
Herodot je htio bolje i
razumnije objašnjenje

00:00:50.383 --> 00:00:52.193
pa se odlučio za drugačiji pristup:

00:00:52.193 --> 00:00:57.695
sagledavanje događaja s obje
strane kako bi se razumjeli uzroci.

NOTE Paragraph

00:00:57.695 --> 00:01:01.195
Iako je bio Grk, Herodotov
rodni grad, Halikarnas,

00:01:01.195 --> 00:01:03.874
bio je dio Perzijskog carstva.

00:01:03.874 --> 00:01:07.663
Odrastao je tijekom ratova
između moćnih Perzijanaca

00:01:07.663 --> 00:01:09.665
i nešto slabijih Grka

00:01:09.665 --> 00:01:13.885
te odlučio saznati sve
što može o tim ratovima.

00:01:13.885 --> 00:01:18.774
Prema Herodotu, Perzijski
ratovi počeli su 499 g.pr.Kr.

00:01:18.774 --> 00:01:23.994
kada su Atenjani pomogli pobunjenim Grcima
koji su živjeli pod perzijskom vlašću.

00:01:23.994 --> 00:01:30.595
Godine 490. perzijski kralj Darius poslao
je vojsku kako bi se osvetio Atenjanima.

00:01:30.595 --> 00:01:35.776
No u bitci kod Marathona Atenjani
su neočekivano pobijedili.

NOTE Paragraph

00:01:35.776 --> 00:01:40.535
Deset godina kasnije Perzijanci su se
vratili s namjerom da pokore cijelu Grčku

00:01:40.535 --> 00:01:44.396
i to pod vodstvom
Dariusovog sina, Kserksa.

00:01:44.396 --> 00:01:47.216
Prema Herodotu, kada je Kserks stigao,

00:01:47.216 --> 00:01:51.335
njegovoj milijunskoj vojsci prvo
su se suprotstavile grčke snage

00:01:51.335 --> 00:01:56.544
predvođene s 300 Spartanaca u
planinskom klancu Termopilima.

00:01:56.544 --> 00:01:58.286
Uz velike gubitke za Perzijance,

00:01:58.286 --> 00:02:02.496
Spartanci i njihov
kralj Leonida su ubijeni.

00:02:02.496 --> 00:02:07.687
Ovaj herojski poraz i dan danas
služi kao inspiracija svim potlačenima.

NOTE Paragraph

00:02:07.687 --> 00:02:11.277
Nekoliko tjedana kasnije grčka je
mornarica lukavo uvukla perzijsku flotu

00:02:11.277 --> 00:02:14.937
u uski morski kanal blizu Atene.

00:02:14.937 --> 00:02:20.307
Perzijanci su poraženi, a Kserks je
pobjegao i nikada se nije vratio.

NOTE Paragraph

00:02:20.307 --> 00:02:23.897
Kako bi objasnio kako je došlo do
tih ratova i zašto su Grci pobijedili,

00:02:23.897 --> 00:02:28.187
Herodot je skupio priče
s cijelog Mediterana.

00:02:28.187 --> 00:02:31.447
Zapisao je postignuća
Grka i ostalih naroda

00:02:31.447 --> 00:02:34.568
prije nego ih je uništio zub vremena.

00:02:34.568 --> 00:02:38.148
"Povijesti" počinju poznatom rečenicom:

00:02:38.148 --> 00:02:42.089
"Herodot iz Halikarnasa ovdje
iznosi svoja istraživanja."

00:02:42.089 --> 00:02:44.170
Određujući knjigu kao "istraživanje",

00:02:44.170 --> 00:02:47.309
Herodot je mogao uvrstiti
mnogo različitih priča,

00:02:47.309 --> 00:02:50.409
neke ozbiljne, neke malo manje ozbiljne.

00:02:50.409 --> 00:02:52.938
Zabilježio je rasprave perzijskog suda,

00:02:52.938 --> 00:02:56.218
ali i priče o egipatskim letećim zmijama

00:02:56.218 --> 00:03:00.579
te korisne savjete kako uloviti krokodila.

00:03:00.579 --> 00:03:03.458
Grčka riječ za ovakav način
istraživanja je "obdukcija,"

00:03:03.458 --> 00:03:06.379
što znači "vidjeti iz prve ruke."

00:03:06.379 --> 00:03:08.970
Herodot je bio prvi pisac
koji je proučio prošlost

00:03:08.970 --> 00:03:12.816
spajajući različite vrste
prikupljenih dokaza:

00:03:12.816 --> 00:03:15.007
opsis ili svjedočenja sudionika,

00:03:15.007 --> 00:03:17.124
akoe ili prepričavanje

00:03:17.124 --> 00:03:19.824
i ta legomena ili tradicija.

00:03:19.824 --> 00:03:22.350
Zatim je upotrijebio gnome ili razum

00:03:22.350 --> 00:03:26.350
kako bi došao do zaključka
što se zapravo dogodilo.

NOTE Paragraph

00:03:26.350 --> 00:03:29.780
Većina prvih čitatelja te
knjige zapravo su bili slušaoci.

00:03:29.780 --> 00:03:33.256
"Povijesti" su prvotno
napisane u 28 dijelova,

00:03:33.256 --> 00:03:37.261
a za pročitati svaki je
trebalo 4h čitanja naglas.

00:03:37.261 --> 00:03:40.331
Kako su Grci postajali
sve utjecajniji i moćniji,

00:03:40.331 --> 00:03:46.473
Herodotov stil pisanja i doživljaj
povijesti proširili su Sredozemljem.

NOTE Paragraph

00:03:46.473 --> 00:03:49.934
Kao prvi pravi povjesničar,
Herodot nije bio bez mana.

00:03:49.934 --> 00:03:53.039
Ponekad je bio naklonjeniji
Grcima nego Perzijancima

00:03:53.039 --> 00:03:56.416
te je prebrzo povjerovao nekim pričama

00:03:56.416 --> 00:03:59.121
što je dovelo do raznih pogrešaka.

00:03:59.121 --> 00:04:01.862
No noviji dokazi zapravo su objasnili

00:04:01.862 --> 00:04:04.950
neke njegove dotad upitne tvrdnje.

00:04:04.950 --> 00:04:08.742
Primjerice, na Himalaji
postoji vrsta svisca

00:04:08.742 --> 00:04:11.638
koja tijekom kopanja iza
sebe ostavlja zlatnu prašinu.

00:04:11.638 --> 00:04:16.828
Stara perzijska riječ za svisca
veoma je slična riječi za mrava

00:04:16.828 --> 00:04:21.728
pa je Herodot možda slučajno krivo preveo.

NOTE Paragraph

00:04:21.728 --> 00:04:25.691
Sve u svemu, za nekoga tko je
pisao potpuno novim stilom,

00:04:25.691 --> 00:04:28.159
Herodot je napravio odličan posao.

00:04:28.159 --> 00:04:32.838
Sve do današnjih dana, povijest
je uvijek patila zbog pristranosti

00:04:32.838 --> 00:04:35.239
i pogrešaka povjesničara.

00:04:35.239 --> 00:04:38.299
Herodotova metoda i kreativnost
donijele su mu naslov

00:04:38.299 --> 00:04:42.601
koji mu je rimski car Ciceron nadjenuo
nekoliko stotina godina kasnije:

00:04:42.601 --> 00:04:45.120
"Otac povijesti."