1
00:00:01,541 --> 00:00:05,901
"Okolnosti upravljaju ljudima, a ne
ljudi okolnostima." - Herodot, "Povijesti"

2
00:00:07,222 --> 00:00:09,452
Ogromni mravi koji kopaju zlato,

3
00:00:09,452 --> 00:00:14,181
bijesni kralj koji naređuje da
se more bičuje 300 puta

4
00:00:14,181 --> 00:00:18,802
i dupin koji spašava poznatog
pjesnika od utapljanja.

5
00:00:18,802 --> 00:00:22,762
To su samo neke od priča iz djela
"Povijesti" koje je napisao Herodot,

6
00:00:22,762 --> 00:00:26,761
grčki povjesničar iz 5.st.pr.Kr.

7
00:00:26,761 --> 00:00:29,043
Možda se nije sve dogodilo

8
00:00:29,043 --> 00:00:31,253
onako kako je Herodot opisao,

9
00:00:31,253 --> 00:00:35,883
ali ovo je djelo u potpunosti
promijenilo način bilježenja prošlosti.

10
00:00:35,883 --> 00:00:40,222
Prije Herodota, prošlost se
bilježila kao popis događaja

11
00:00:40,222 --> 00:00:42,934
uz malo ili nimalo pokušaja
da se objasne uzroci

12
00:00:42,934 --> 00:00:47,153
osim na način da je sve to volja bogova.

13
00:00:47,153 --> 00:00:50,383
Herodot je htio bolje i
razumnije objašnjenje

14
00:00:50,383 --> 00:00:52,193
pa se odlučio za drugačiji pristup:

15
00:00:52,193 --> 00:00:57,695
sagledavanje događaja s obje
strane kako bi se razumjeli uzroci.

16
00:00:57,695 --> 00:01:01,195
Iako je bio Grk, Herodotov
rodni grad, Halikarnas,

17
00:01:01,195 --> 00:01:03,874
bio je dio Perzijskog carstva.

18
00:01:03,874 --> 00:01:07,663
Odrastao je tijekom ratova
između moćnih Perzijanaca

19
00:01:07,663 --> 00:01:09,665
i nešto slabijih Grka

20
00:01:09,665 --> 00:01:13,885
te odlučio saznati sve
što može o tim ratovima.

21
00:01:13,885 --> 00:01:18,774
Prema Herodotu, Perzijski
ratovi počeli su 499 g.pr.Kr.

22
00:01:18,774 --> 00:01:23,994
kada su Atenjani pomogli pobunjenim Grcima
koji su živjeli pod perzijskom vlašću.

23
00:01:23,994 --> 00:01:30,595
Godine 490. perzijski kralj Darius poslao
je vojsku kako bi se osvetio Atenjanima.

24
00:01:30,595 --> 00:01:35,776
No u bitci kod Marathona Atenjani
su neočekivano pobijedili.

25
00:01:35,776 --> 00:01:40,535
Deset godina kasnije Perzijanci su se
vratili s namjerom da pokore cijelu Grčku

26
00:01:40,535 --> 00:01:44,396
i to pod vodstvom
Dariusovog sina, Kserksa.

27
00:01:44,396 --> 00:01:47,216
Prema Herodotu, kada je Kserks stigao,

28
00:01:47,216 --> 00:01:51,335
njegovoj milijunskoj vojsci prvo
su se suprotstavile grčke snage

29
00:01:51,335 --> 00:01:56,544
predvođene s 300 Spartanaca u
planinskom klancu Termopilima.

30
00:01:56,544 --> 00:01:58,286
Uz velike gubitke za Perzijance,

31
00:01:58,286 --> 00:02:02,496
Spartanci i njihov
kralj Leonida su ubijeni.

32
00:02:02,496 --> 00:02:07,687
Ovaj herojski poraz i dan danas
služi kao inspiracija svim potlačenima.

33
00:02:07,687 --> 00:02:11,277
Nekoliko tjedana kasnije grčka je
mornarica lukavo uvukla perzijsku flotu

34
00:02:11,277 --> 00:02:14,937
u uski morski kanal blizu Atene.

35
00:02:14,937 --> 00:02:20,307
Perzijanci su poraženi, a Kserks je
pobjegao i nikada se nije vratio.

36
00:02:20,307 --> 00:02:23,897
Kako bi objasnio kako je došlo do
tih ratova i zašto su Grci pobijedili,

37
00:02:23,897 --> 00:02:28,187
Herodot je skupio priče
s cijelog Mediterana.

38
00:02:28,187 --> 00:02:31,447
Zapisao je postignuća
Grka i ostalih naroda

39
00:02:31,447 --> 00:02:34,568
prije nego ih je uništio zub vremena.

40
00:02:34,568 --> 00:02:38,148
"Povijesti" počinju poznatom rečenicom:

41
00:02:38,148 --> 00:02:42,089
"Herodot iz Halikarnasa ovdje
iznosi svoja istraživanja."

42
00:02:42,089 --> 00:02:44,170
Određujući knjigu kao "istraživanje",

43
00:02:44,170 --> 00:02:47,309
Herodot je mogao uvrstiti
mnogo različitih priča,

44
00:02:47,309 --> 00:02:50,409
neke ozbiljne, neke malo manje ozbiljne.

45
00:02:50,409 --> 00:02:52,938
Zabilježio je rasprave perzijskog suda,

46
00:02:52,938 --> 00:02:56,218
ali i priče o egipatskim letećim zmijama

47
00:02:56,218 --> 00:03:00,579
te korisne savjete kako uloviti krokodila.

48
00:03:00,579 --> 00:03:03,458
Grčka riječ za ovakav način
istraživanja je "obdukcija,"

49
00:03:03,458 --> 00:03:06,379
što znači "vidjeti iz prve ruke."

50
00:03:06,379 --> 00:03:08,970
Herodot je bio prvi pisac
koji je proučio prošlost

51
00:03:08,970 --> 00:03:12,816
spajajući različite vrste
prikupljenih dokaza:

52
00:03:12,816 --> 00:03:15,007
opsis ili svjedočenja sudionika,

53
00:03:15,007 --> 00:03:17,124
akoe ili prepričavanje

54
00:03:17,124 --> 00:03:19,824
i ta legomena ili tradicija.

55
00:03:19,824 --> 00:03:22,350
Zatim je upotrijebio gnome ili razum

56
00:03:22,350 --> 00:03:26,350
kako bi došao do zaključka
što se zapravo dogodilo.

57
00:03:26,350 --> 00:03:29,780
Većina prvih čitatelja te
knjige zapravo su bili slušaoci.

58
00:03:29,780 --> 00:03:33,256
"Povijesti" su prvotno
napisane u 28 dijelova,

59
00:03:33,256 --> 00:03:37,261
a za pročitati svaki je
trebalo 4h čitanja naglas.

60
00:03:37,261 --> 00:03:40,331
Kako su Grci postajali
sve utjecajniji i moćniji,

61
00:03:40,331 --> 00:03:46,473
Herodotov stil pisanja i doživljaj
povijesti proširili su Sredozemljem.

62
00:03:46,473 --> 00:03:49,934
Kao prvi pravi povjesničar,
Herodot nije bio bez mana.

63
00:03:49,934 --> 00:03:53,039
Ponekad je bio naklonjeniji
Grcima nego Perzijancima

64
00:03:53,039 --> 00:03:56,416
te je prebrzo povjerovao nekim pričama

65
00:03:56,416 --> 00:03:59,121
što je dovelo do raznih pogrešaka.

66
00:03:59,121 --> 00:04:01,862
No noviji dokazi zapravo su objasnili

67
00:04:01,862 --> 00:04:04,950
neke njegove dotad upitne tvrdnje.

68
00:04:04,950 --> 00:04:08,742
Primjerice, na Himalaji
postoji vrsta svisca

69
00:04:08,742 --> 00:04:11,638
koja tijekom kopanja iza
sebe ostavlja zlatnu prašinu.

70
00:04:11,638 --> 00:04:16,828
Stara perzijska riječ za svisca
veoma je slična riječi za mrava

71
00:04:16,828 --> 00:04:21,728
pa je Herodot možda slučajno krivo preveo.

72
00:04:21,728 --> 00:04:25,691
Sve u svemu, za nekoga tko je
pisao potpuno novim stilom,

73
00:04:25,691 --> 00:04:28,159
Herodot je napravio odličan posao.

74
00:04:28,159 --> 00:04:32,838
Sve do današnjih dana, povijest
je uvijek patila zbog pristranosti

75
00:04:32,838 --> 00:04:35,239
i pogrešaka povjesničara.

76
00:04:35,239 --> 00:04:38,299
Herodotova metoda i kreativnost
donijele su mu naslov

77
00:04:38,299 --> 00:04:42,601
koji mu je rimski car Ciceron nadjenuo
nekoliko stotina godina kasnije:

78
00:04:42,601 --> 00:04:45,120
"Otac povijesti."