Kakve veze Francuska revolucija ima sa trenutkom kada je NASA slučajno srušila orbiter od 200 miliona dolara na površinu Marsa? Zapravo, sasvim su povezani. Taj sudar se dogodio usled greške u konvertovanju između dva sistema merenja, standardnih jedinica mera SAD-a i njemu jednakih vrednosti u SI ili metričkom sistemu. Pa, kakve to ima veze sa Francuskom revolucijom? Hajde da objasnimo. Većim delom zabeležene ljudske istorije, jedinice poput težine zrna ili dužine ruke nisu bile precizne i razlikovale su se od mesta do mesta. Nisu samo različite oblasti koristile različite mere. Takođe su imale i sasvim različite sisteme brojeva. Do kasnog srednjeg veka, hindu-arapski decimalni sistem uglavnom je zamenio rimske brojeve i razlomke u Evropi, ali nastojanja učenjaka poput Džona Vilkinsa ka promovisanju standardnih mera zasnovanih na decimali imala su manje uspeha. Sa četvrt miliona različitih jedinica samo u Francuskoj, svaka raširena promena zahtevala bi veliko remećenje, a 1789. godine je to remećenje nastupilo. Predvodnici Francuske revolucije nisu samo srušili monarhiju. Težili su potpunom preobražaju društva u skladu sa racionalnim principima prosvetiteljstva. Kada je nova vlada preuzela moć, sazvana je Akademija nauka da bi reformisala merni sistem. Stari standardi zasnovani na proizvoljnom autoritetu ili lokalnim tradicijama zamenjeni su matematičkim i prirodnim odnosima. Na primer, metar, od grčke reči za meru, definisan je kao 1/10 000 000 između ekvatora i Severnog pola. Novi metrički sistem je bio, rečima Markiza de Kondorseta: „Za sve ljude, za sva vremena.“ Standardizovanje mera takođe je imalo političke prednosti za revolucionariste. Plemstvo više nije moglo manipulisati lokalnim jedinicama da bi izvuklo više kirije od običnih građana, dok je vlada mogla da sakuplja porez efikasnije. Prelaženje na novi republikanski kalendar sa nedeljama od deset dana umanjilo je moć crkve time što je uklonilo nedelje. Usvajanje ovog novog sistema nije bilo lako. Zapravo, pomalo je bilo haotično. U početku, ljudi su koristili nove mere uporedo sa starima i republikanski kalendar je na kraju odbačen. Kada je Napoleon Bonaparta preuzeo moć, dozvolio je malim poslovima da koriste tradicionalne mere iznova definisane u metričkim terminima. Međutim, metrički sistem je ostao standard u formalnoj upotrebi i proneo se širom kontinenta, zajedno sa francuskim granicama. Dok je Napoleonovo carstvo trajalo osam godina, njegovo nasleđe je istrajalo znatno duže. Neke evropske zemlje su se vratile na stare mere po sticanju nezavisnosti. Druge su uvidele vrednost standardizacije u dobu međunarodne trgovine. Nakon što su se Portugalija i Holandija dobrovoljno prebacile na metrički sistem, druge nacije su ih sledile, dok su kolonijalna carstva širila sistem po celom svetu. Kao glavni protivnik Francuske, Britanija se odupirala revolucionarnim idejama i zadržala svoje tradicionalne jedinice. Međutim, tokom naredna dva veka, Britansko carstvo je polako pravilo prelaz, najpre odobrivši metrički sistem kao opcionu alternativu pre nego što ga je postepeno ozvaničila. Međutim, taj prelazak je nastupio prekasno za trinaest bivših kolonija koje su već stekle nezavisnost. Sjedinjene Američke Države su ostale pri engleskim merama kolonijalne prošlosti i danas ostaju jedna od svega tri zemlje koje nisu potpuno prihvatile metrički sistem. Uprkos stalnim inicijativama za prelaz na metrički sistem, mnogi Amerikanci smatraju jedinice poput stope i funte intuitivnijim. Ironično, neki smatraju nekada revolucionarni metrički sistem simbolom globalnog konformizma. Ipak, metrički sistem se koristi gotovo univerzalno u nauci i medicini i nastavlja da se razvija u skladu sa svojim izvornim principima. Dugo vremena, standardne jedinice su zapravo definisane pomoću brižljivo održavanih fizičkih prototipova. Međutim, zahvaljujući sve naprednijoj tehnologiji i preciznosti, ti objekti ograničenog pristupa i nepouzdane dugotrajnosti sada su zamenjeni standardima zasnovanim na univerzalnim konstantama, kao što je brzina svetlosti. Dosledne mere dotle predstavljaju sastavni deo našeg svakodnevnog života da je teško ceniti koliko su bili veliko postignuće za čovečanstvo. Baš kao što je proizašao iz političke revolucije, metrički sistem ostaje ključan za buduće naučne revolucije.