Kakve veze Francuska revolucija
ima sa trenutkom
kada je NASA slučajno srušila
orbiter od 200 miliona dolara
na površinu Marsa?
Zapravo, sasvim su povezani.
Taj sudar se dogodio usled greške
u konvertovanju
između dva sistema merenja,
standardnih jedinica mera SAD-a
i njemu jednakih vrednosti
u SI ili metričkom sistemu.
Pa, kakve to ima veze
sa Francuskom revolucijom?
Hajde da objasnimo.
Većim delom zabeležene ljudske istorije,
jedinice poput težine zrna
ili dužine ruke nisu bile precizne
i razlikovale su se od mesta do mesta.
Nisu samo različite oblasti
koristile različite mere.
Takođe su imale
i sasvim različite sisteme brojeva.
Do kasnog srednjeg veka,
hindu-arapski decimalni sistem
uglavnom je zamenio rimske brojeve
i razlomke u Evropi,
ali nastojanja učenjaka
poput Džona Vilkinsa
ka promovisanju standardnih mera
zasnovanih na decimali
imala su manje uspeha.
Sa četvrt miliona različitih jedinica
samo u Francuskoj,
svaka raširena promena
zahtevala bi veliko remećenje,
a 1789. godine je to remećenje nastupilo.
Predvodnici Francuske revolucije
nisu samo srušili monarhiju.
Težili su potpunom preobražaju društva
u skladu sa racionalnim principima
prosvetiteljstva.
Kada je nova vlada preuzela moć,
sazvana je Akademija nauka
da bi reformisala merni sistem.
Stari standardi zasnovani
na proizvoljnom autoritetu
ili lokalnim tradicijama
zamenjeni su matematičkim
i prirodnim odnosima.
Na primer, metar, od grčke reči za meru,
definisan je kao 1/10 000 000
između ekvatora i Severnog pola.
Novi metrički sistem je bio,
rečima Markiza de Kondorseta:
„Za sve ljude, za sva vremena.“
Standardizovanje mera
takođe je imalo političke prednosti
za revolucionariste.
Plemstvo više nije moglo manipulisati
lokalnim jedinicama
da bi izvuklo više kirije
od običnih građana,
dok je vlada mogla
da sakuplja porez efikasnije.
Prelaženje na novi republikanski kalendar
sa nedeljama od deset dana
umanjilo je moć crkve
time što je uklonilo nedelje.
Usvajanje ovog novog sistema
nije bilo lako.
Zapravo, pomalo je bilo haotično.
U početku, ljudi su koristili
nove mere uporedo sa starima
i republikanski kalendar
je na kraju odbačen.
Kada je Napoleon Bonaparta preuzeo moć,
dozvolio je malim poslovima
da koriste tradicionalne mere
iznova definisane u metričkim terminima.
Međutim, metrički sistem
je ostao standard u formalnoj upotrebi
i proneo se širom kontinenta,
zajedno sa francuskim granicama.
Dok je Napoleonovo carstvo
trajalo osam godina,
njegovo nasleđe je istrajalo znatno duže.
Neke evropske zemlje su se vratile
na stare mere po sticanju nezavisnosti.
Druge su uvidele vrednost standardizacije
u dobu međunarodne trgovine.
Nakon što su se Portugalija i Holandija
dobrovoljno prebacile na metrički sistem,
druge nacije su ih sledile,
dok su kolonijalna carstva
širila sistem po celom svetu.
Kao glavni protivnik Francuske,
Britanija se odupirala
revolucionarnim idejama
i zadržala svoje tradicionalne jedinice.
Međutim, tokom naredna dva veka,
Britansko carstvo
je polako pravilo prelaz,
najpre odobrivši metrički sistem
kao opcionu alternativu
pre nego što ga je postepeno ozvaničila.
Međutim, taj prelazak je nastupio prekasno
za trinaest bivših kolonija
koje su već stekle nezavisnost.
Sjedinjene Američke Države su ostale
pri engleskim merama kolonijalne prošlosti
i danas ostaju jedna od svega tri zemlje
koje nisu potpuno prihvatile
metrički sistem.
Uprkos stalnim inicijativama
za prelaz na metrički sistem,
mnogi Amerikanci smatraju jedinice
poput stope i funte intuitivnijim.
Ironično, neki smatraju
nekada revolucionarni metrički sistem
simbolom globalnog konformizma.
Ipak, metrički sistem se koristi
gotovo univerzalno u nauci i medicini
i nastavlja da se razvija
u skladu sa svojim izvornim principima.
Dugo vremena,
standardne jedinice su zapravo definisane
pomoću brižljivo održavanih
fizičkih prototipova.
Međutim, zahvaljujući
sve naprednijoj tehnologiji i preciznosti,
ti objekti ograničenog pristupa
i nepouzdane dugotrajnosti
sada su zamenjeni standardima
zasnovanim na univerzalnim konstantama,
kao što je brzina svetlosti.
Dosledne mere dotle predstavljaju
sastavni deo našeg svakodnevnog života
da je teško ceniti koliko su bili
veliko postignuće za čovečanstvo.
Baš kao što je proizašao
iz političke revolucije,
metrički sistem ostaje ključan
za buduće naučne revolucije.