1
00:00:00,000 --> 00:00:04,000
Kako biste nahranili grad?

2
00:00:04,000 --> 00:00:06,000
To je jedno od većih pitanja današnjice.

3
00:00:06,000 --> 00:00:08,000
Ipak rijetko se postavlja.

4
00:00:08,000 --> 00:00:11,000
Uzimamo zdravo za gotovo da ako odemo u trgovinu

5
00:00:11,000 --> 00:00:15,000
ili restoran, ili u predvorje kazališta na sat vremena,

6
00:00:15,000 --> 00:00:18,000
da će biti hrane koja nas čeka

7
00:00:18,000 --> 00:00:20,000
i koja je čarobno odnekuda došla.

8
00:00:20,000 --> 00:00:25,000
Ali ako razmislite o tome da svakodnevno za grad veličine Londona,

9
00:00:25,000 --> 00:00:28,000
dovoljno hrane treba biti proizvedeno,

10
00:00:28,000 --> 00:00:31,000
transportirano, kupljeno i prodano,

11
00:00:31,000 --> 00:00:35,000
kuhano, pojedeno, zbrinuto,

12
00:00:35,000 --> 00:00:37,000
i da se nešto tomu slično treba svakodnevno događati

13
00:00:37,000 --> 00:00:39,000
u svakom gradu na zemlji,

14
00:00:39,000 --> 00:00:42,000
izvanredno je da se gradovi uopće prehrane.

15
00:00:42,000 --> 00:00:44,000
Živimo u takvim mjestima kao da su

16
00:00:44,000 --> 00:00:47,000
to najprirodnija mjesta na svijetu,

17
00:00:47,000 --> 00:00:49,000
zaboravljajući da stoga što smo životinje

18
00:00:49,000 --> 00:00:51,000
i jer moramo jesti,

19
00:00:51,000 --> 00:00:55,000
zapravo ovisimo o prirodnome svijetu

20
00:00:55,000 --> 00:00:57,000
kao naši drevni preci.

21
00:00:57,000 --> 00:00:59,000
I što nas se više seli u gradove,

22
00:00:59,000 --> 00:01:02,000
sve se više prirodnog svijeta

23
00:01:02,000 --> 00:01:05,000
pretvara u nevjerojatne krajeve kao što je ovaj iza mene,

24
00:01:05,000 --> 00:01:08,000
to su polja soje u Mata Grossu, u Brazilu,

25
00:01:08,000 --> 00:01:11,000
kako bi nas prehranio.

26
00:01:11,000 --> 00:01:13,000
Ovo su nevjerojatni krajolici.

27
00:01:13,000 --> 00:01:15,000
Ali malo nas ih ikada vidi.

28
00:01:15,000 --> 00:01:17,000
I sve je češće da ovakvi krajolici

29
00:01:17,000 --> 00:01:19,000
ne prehranjuju samo nas.

30
00:01:19,000 --> 00:01:21,000
Što nas se više seli u gradove,

31
00:01:21,000 --> 00:01:23,000
sve nas više jede meso,

32
00:01:23,000 --> 00:01:26,000
i tako trećina svjetskih godišnjih usjeva žitarica

33
00:01:26,000 --> 00:01:28,000
odlazi na prehranu životinja

34
00:01:28,000 --> 00:01:30,000
negoli nas ljudskih životinja.

35
00:01:30,000 --> 00:01:34,000
A činjenica da je potrebno tri puta više žitarica --

36
00:01:34,000 --> 00:01:36,000
zapravo deset puta više žitarica --

37
00:01:36,000 --> 00:01:39,000
da bi se nahranilo čovjeka ako se prije toga hranilo životinju,

38
00:01:39,000 --> 00:01:44,000
to nije najefikasniji način da se prehranimo.

39
00:01:44,000 --> 00:01:46,000
I to je zapravo eskalirajući problem.

40
00:01:46,000 --> 00:01:49,000
Procjenjuje se da će se do 2050. udvostručiti broj

41
00:01:49,000 --> 00:01:51,000
nas koji ćemo živjeti u gradovima.

42
00:01:51,000 --> 00:01:53,000
I procjenjuje se da će biti potrebno duplo više

43
00:01:53,000 --> 00:01:55,000
mesa i mliječnih proizvoda za potrošnju.

44
00:01:55,000 --> 00:02:00,000
Dakle meso i urbanizam se povećavaju zajedno.

45
00:02:00,000 --> 00:02:02,000
I to će predstavljati golemi problem.

46
00:02:02,000 --> 00:02:05,000
Nahraniti šest milijardi gladnih mesoždera,

47
00:02:05,000 --> 00:02:09,000
do 2050.

48
00:02:09,000 --> 00:02:11,000
To je veliki problem. I zapravo ako nastavimo kao sada,

49
00:02:11,000 --> 00:02:14,000
to je problem kojeg vrlo vjerojatno nećemo moći riješiti.

50
00:02:14,000 --> 00:02:18,000
19 milijuna hektara prašume nestane svake godine

51
00:02:18,000 --> 00:02:20,000
da bi se stvorila nova obradiva površina zemlje.

52
00:02:20,000 --> 00:02:23,000
Iako u isto vrijeme gubimo jednaku količinu

53
00:02:23,000 --> 00:02:27,000
postojećih obradivih površina zbog salinizacije i erozije.

54
00:02:27,000 --> 00:02:30,000
Također smo pohlepni i za fosilnim gorivima.

55
00:02:30,000 --> 00:02:33,000
Potrebno je 10 kalorija da bi se proizvela jedna kalorija

56
00:02:33,000 --> 00:02:37,000
hrane koju konzumiramo na Zapadu.

57
00:02:37,000 --> 00:02:41,000
Iako postoji hrana koju proizvodimo uz veliki trošak

58
00:02:41,000 --> 00:02:43,000
zapravo je ne cijenimo.

59
00:02:43,000 --> 00:02:47,000
Polovica hrane proizvedeno u SAD-u se trenutno baca.

60
00:02:47,000 --> 00:02:50,000
I na kraju svega, na kraju tog dugog procesa,

61
00:02:50,000 --> 00:02:53,000
ne uspijevamo valjano prehraniti planet.

62
00:02:53,000 --> 00:02:58,000
Milijardu nas je pretilo dok druga milijarda gladuje.

63
00:02:58,000 --> 00:03:00,000
Ništa od toga nema pretjerano smisla.

64
00:03:00,000 --> 00:03:03,000
I kada razmislite da upravo 80 posto svjetske trgovine hranom

65
00:03:03,000 --> 00:03:08,000
kontrolira tek pet multinacionalnih korporacija,

66
00:03:08,000 --> 00:03:10,000
to je strašna slika.

67
00:03:10,000 --> 00:03:13,000
Kako se selimo u gradove, svijet prihvaća zapadnjačku prehranu.

68
00:03:13,000 --> 00:03:16,000
I ako pogledamo u budućnost

69
00:03:16,000 --> 00:03:18,000
to je neodrživa prehrana.

70
00:03:18,000 --> 00:03:20,000
Kako smo došli ovdje?

71
00:03:20,000 --> 00:03:23,000
I još važnije, što ćemo učiniti?

72
00:03:23,000 --> 00:03:27,000
Pa, prvo da odgovorim na nešto jednostavnije pitanje,

73
00:03:27,000 --> 00:03:29,000
prije otprilike 10 000 godina, rekla bih,

74
00:03:29,000 --> 00:03:31,000
započeo je taj proces.

75
00:03:31,000 --> 00:03:33,000
Na drevnom Bliskom istoku,

76
00:03:33,000 --> 00:03:35,000
poznatom kao Dolina plodnog polumjeseca.

77
00:03:35,000 --> 00:03:37,000
Jer kao što vidite ima oblik polumjeseca.

78
00:03:37,000 --> 00:03:39,000
I isto tako, vrlo je plodna.

79
00:03:39,000 --> 00:03:42,000
I tu su, prije otprilike 10 000 godina,

80
00:03:42,000 --> 00:03:44,000
nastala ta dva izvanredna izuma,

81
00:03:44,000 --> 00:03:47,000
poljoprivreda i urbanizam,

82
00:03:47,000 --> 00:03:50,000
približno na istome mjestu i u isto vrijeme.

83
00:03:50,000 --> 00:03:52,000
To nije slučajnost.

84
00:03:52,000 --> 00:03:56,000
Jer su poljoprivreda i gradovi međusobno povezani. Trebaju jedno drugo.

85
00:03:56,000 --> 00:03:58,000
Pronalazak žitarica,

86
00:03:58,000 --> 00:04:01,000
od strane naših predaka, po prvi je put,

87
00:04:01,000 --> 00:04:04,000
stvorio izvor hrane dovoljan

88
00:04:04,000 --> 00:04:08,000
i stabilan da održava trajna naselja.

89
00:04:08,000 --> 00:04:10,000
I ako pogledamo izgled tih naselja,

90
00:04:10,000 --> 00:04:12,000
vidimo da su bila vrlo zbijena.

91
00:04:12,000 --> 00:04:14,000
Bila su okružena plodnim poljoprivrednim zemljištem

92
00:04:14,000 --> 00:04:17,000
i dominirali su veliki hramski kompleksi

93
00:04:17,000 --> 00:04:19,000
poput ovoga u Uru,

94
00:04:19,000 --> 00:04:21,000
koji su, zapravo, bili učinkoviti

95
00:04:21,000 --> 00:04:24,000
duhovni, središnji centri za distribuciju hrane

96
00:04:24,000 --> 00:04:27,000
jer su hramovi organizirali žetvu,

97
00:04:27,000 --> 00:04:29,000
prikupljali žitarice, prinosili ih bogovima,

98
00:04:29,000 --> 00:04:33,000
i zatim nudili žitarice koje bogovi nisu pojeli natrag ljudima.

99
00:04:33,000 --> 00:04:35,000
I time, ako želite,

100
00:04:35,000 --> 00:04:37,000
čitav duhovni i tjelesni život tih gradova

101
00:04:37,000 --> 00:04:40,000
je bio obilježen žitaricama i žetvom

102
00:04:40,000 --> 00:04:43,000
koja ih je održavala.

103
00:04:43,000 --> 00:04:46,000
I to je zapravo istina za svaki drevni grad.

104
00:04:46,000 --> 00:04:48,000
No naravno nisu svi bili tako mali.

105
00:04:48,000 --> 00:04:51,000
Poznato je da je Rim imao oko milijun građana

106
00:04:51,000 --> 00:04:53,000
u prvom stoljeću A.D.

107
00:04:53,000 --> 00:04:57,000
Kako se takav grad prehranjivao?

108
00:04:57,000 --> 00:05:00,000
Odgovor je u onom što ja nazivam "drevnim putovima hrane".

109
00:05:00,000 --> 00:05:03,000
U osnovici, Rim je imao pristup moru,

110
00:05:03,000 --> 00:05:06,000
što je omogućilo da se uvozi hrana iz dalekih krajeva.

111
00:05:06,000 --> 00:05:09,000
To je bio jedini mogući način da se to čini u drevnome svijetu

112
00:05:09,000 --> 00:05:12,000
jer je bilo vrlo teško prevoziti hranu cestama,

113
00:05:12,000 --> 00:05:14,000
koje su bile neravne.

114
00:05:14,000 --> 00:05:16,000
I hrana je očigledno nestajala vrlo brzo.

115
00:05:16,000 --> 00:05:18,000
I tako je Rim učinkovito vodio rat

116
00:05:18,000 --> 00:05:21,000
u mjestima poput Kartage i Egipta

117
00:05:21,000 --> 00:05:23,000
kako bi se dočepao skladišta žitarica.

118
00:05:23,000 --> 00:05:26,000
I zapravo se može reći da je ekspanzija Carstva

119
00:05:26,000 --> 00:05:29,000
bila u stvarnosti jedno dugo, otegnuto

120
00:05:29,000 --> 00:05:31,000
militarizirano masovno kupovanje.

121
00:05:31,000 --> 00:05:33,000
(Smijeh)

122
00:05:33,000 --> 00:05:35,000
Činjenica je -- volim činjenice, moram to spomenuti:

123
00:05:35,000 --> 00:05:38,000
Rim je zapravo uvozio kamenice iz Londona,

124
00:05:38,000 --> 00:05:40,000
u jednom razdoblju. Mislim da je to izvanredno.

125
00:05:40,000 --> 00:05:43,000
Dakle Rim je stvorio zaleđe

126
00:05:43,000 --> 00:05:45,000
kroz svoj apetit.

127
00:05:45,000 --> 00:05:47,000
Ali zanimljiva je stvar da se nešto drugo također

128
00:05:47,000 --> 00:05:49,000
dogodilo u predindustrijskom svijetu.

129
00:05:49,000 --> 00:05:52,000
Ako pogledamo kartu Londona iz 17. stoljeća,

130
00:05:52,000 --> 00:05:55,000
možemo vidjeti da su žitarice, koje su dolazile Temzom,

131
00:05:55,000 --> 00:05:57,000
na dnu ove karte.

132
00:05:57,000 --> 00:06:00,000
Tržnice žitarica su bile u južnom dijelu grada.

133
00:06:00,000 --> 00:06:02,000
A ceste koje su vodile od njih

134
00:06:02,000 --> 00:06:04,000
do Cheapsidea, koji je bio glavna tržnica,

135
00:06:04,000 --> 00:06:06,000
su također bile tržnice žitarica.

136
00:06:06,000 --> 00:06:08,000
I ako pogledate imena tih ulica,

137
00:06:08,000 --> 00:06:11,000
Bread Street, možete reći

138
00:06:11,000 --> 00:06:14,000
što se događalo tamo prije 300 godina.

139
00:06:14,000 --> 00:06:16,000
Isto je naravno važilo i za ribu.

140
00:06:16,000 --> 00:06:19,000
Riba je naravno dolazila također rijekom. Ista stvar.

141
00:06:19,000 --> 00:06:22,000
I naravno poznati Billingsgate je bio londonska riblja tržnica,

142
00:06:22,000 --> 00:06:26,000
u pogonu na licu mjesta do sredine 1980-ih.

143
00:06:26,000 --> 00:06:28,000
Što je izvanredno, zapravo, kada razmislite o tome.

144
00:06:28,000 --> 00:06:30,000
Svi su lutali okolo

145
00:06:30,000 --> 00:06:32,000
s mobitelima koji su izgledali kao cigle,

146
00:06:32,000 --> 00:06:35,000
i, nešto se, smrdljivo riblje događalo dolje u luci.

147
00:06:35,000 --> 00:06:38,000
To je još jedna stvar vezana uz hranu u gradovima:

148
00:06:38,000 --> 00:06:41,000
Kada su jednom stvoreni korijeni u gradu,

149
00:06:41,000 --> 00:06:43,000
rijetko su se micali.

150
00:06:43,000 --> 00:06:45,000
Meso je drugačija priča

151
00:06:45,000 --> 00:06:47,000
jer, naravno, životinje su mogle hodati po gradu.

152
00:06:47,000 --> 00:06:49,000
Tako je većina londonskog mesa

153
00:06:49,000 --> 00:06:51,000
dolazila sa sjeverozapada,

154
00:06:51,000 --> 00:06:53,000
iz Škotske i Walesa.

155
00:06:53,000 --> 00:06:56,000
Dolazila je i stizala u sjeverozapadni dio grada,

156
00:06:56,000 --> 00:06:58,000
i zato je Smitfield,

157
00:06:58,000 --> 00:07:01,000
londonska vrlo poznata tržnica mesa, locirana tamo.

158
00:07:01,000 --> 00:07:05,000
Perad je dolazila iz Istočne Anglije pa do sjeveroistoka.

159
00:07:05,000 --> 00:07:06,000
Osjećam se pomalo kao vremenska prognozerka dok ovo radim. No ipak.

160
00:07:06,000 --> 00:07:10,000
I tako su ptice dolazile

161
00:07:10,000 --> 00:07:13,000
s nogama zaštićenim malim platnenim cipelama.

162
00:07:13,000 --> 00:07:15,000
I kada bi stigle do istočnog dijela

163
00:07:15,000 --> 00:07:17,000
Cheapsidea, bile bi prodane.

164
00:07:17,000 --> 00:07:19,000
Zbog toga se i naziva Poultry (perad).

165
00:07:19,000 --> 00:07:22,000
I zapravo, ako pogledate kartu bilo kojega grada

166
00:07:22,000 --> 00:07:26,000
sagrađenog prije industrijskog doba,

167
00:07:26,000 --> 00:07:28,000
možete pratiti hranu koja je dolazila.

168
00:07:28,000 --> 00:07:31,000
Možete doista vidjeti kako je fizički bio oblikovan zbog hrane,

169
00:07:31,000 --> 00:07:34,000
također i čitajući imena ulica, koja vam daju mnogo tragova.

170
00:07:34,000 --> 00:07:36,000
Friday Street (Ulica petka), u prijašnjem životu,

171
00:07:36,000 --> 00:07:38,000
je gdje biste petkom išli kupiti ribu.

172
00:07:38,000 --> 00:07:40,000
Ali morate ju i zamisliti punom hrane.

173
00:07:40,000 --> 00:07:43,000
Jer su ulice i javna mjesta

174
00:07:43,000 --> 00:07:46,000
bila jedina mjesta gdje se hrana kupovala i prodavala.

175
00:07:46,000 --> 00:07:49,000
I ako pogledamo izgled Smithfielda 1830.

176
00:07:49,000 --> 00:07:52,000
možete vidjeti da bi bilo vrlo teško živjeti u ovakvome gradu

177
00:07:52,000 --> 00:07:54,000
i da ne budete svjesni odakle stiže hrana.

178
00:07:54,000 --> 00:07:56,000
Zapravo, da imate nedjeljni ručak,

179
00:07:56,000 --> 00:07:58,000
vrlo je vjerojatno da je mukao ili blejao kroz vaš prozor

180
00:07:58,000 --> 00:08:00,000
prije tri dana.

181
00:08:00,000 --> 00:08:03,000
Dakle očito je da je ovo organski grad,

182
00:08:03,000 --> 00:08:06,000
dio organskog ciklusa.

183
00:08:06,000 --> 00:08:09,000
I onda se 10 godina kasnije sve promijenilo.

184
00:08:09,000 --> 00:08:12,000
Ovo je slika Velike zapadne željeznice 1840.

185
00:08:12,000 --> 00:08:14,000
I kao što možete vidjeti, neki od najranijih putnika vlakovima

186
00:08:14,000 --> 00:08:16,000
su bile svinje i ovce.

187
00:08:16,000 --> 00:08:20,000
I tako iznenada ove životinje više nisu hodale do tržnice.

188
00:08:20,000 --> 00:08:22,000
Bile su ubijene daleko od očiju i srca,

189
00:08:22,000 --> 00:08:24,000
negdje na selu.

190
00:08:24,000 --> 00:08:26,000
I dolazile su u grad željeznicom.

191
00:08:26,000 --> 00:08:29,000
I to mijenja sve.

192
00:08:29,000 --> 00:08:31,000
U početku, postaje moguće

193
00:08:31,000 --> 00:08:32,000
po prvi puta izgraditi gradove,

194
00:08:32,000 --> 00:08:34,000
doista bilo koje veličine ili oblika, na bilo kojem mjestu.

195
00:08:34,000 --> 00:08:38,000
Gradovi su bilo ograničeni geografijom:

196
00:08:38,000 --> 00:08:41,000
trebali su doći do hrane vrlo teškim fizičkim sredstvima.

197
00:08:41,000 --> 00:08:45,000
No iznenada su se vrlo učinkovito odvojili od geografije.

198
00:08:45,000 --> 00:08:48,000
I kao što možete vidjeti ove karte Londona,

199
00:08:48,000 --> 00:08:50,000
u 90 godina nakon što je nastala željeznica,

200
00:08:50,000 --> 00:08:54,000
postao je, od male tvorevine koju je bilo vrlo lako nahraniti,

201
00:08:54,000 --> 00:08:56,000
životinjama koje su dolazile pješice, i tako dalje,

202
00:08:56,000 --> 00:08:58,000
veliko razmetljivo mjesto,

203
00:08:58,000 --> 00:09:01,000
koje bi bilo vrlo vrlo teško nahraniti s bilo čim što hoda,

204
00:09:01,000 --> 00:09:04,000
ili životinjama ili ljudima.

205
00:09:04,000 --> 00:09:07,000
I naravno to je bio tek početak. Nakon vlakova došli su automobili.

206
00:09:07,000 --> 00:09:11,000
I to zapravo obilježava kraj ovog procesa.

207
00:09:11,000 --> 00:09:13,000
To je konačna emancipacija grada

208
00:09:13,000 --> 00:09:16,000
od bilo koje očigledne veze s prirodom.

209
00:09:16,000 --> 00:09:19,000
Ovo je vrsta grada lišena smrada,

210
00:09:19,000 --> 00:09:21,000
lišena gužve, zasigurno lišena ljudi.

211
00:09:21,000 --> 00:09:24,000
Jer nitko nije ni sanjao da će hodati u ovakvom okruženju.

212
00:09:24,000 --> 00:09:27,000
Ustvari, da bi došli do hrane uzimali su svoje automobile,

213
00:09:27,000 --> 00:09:30,000
vozili se do kućice negdje u predgrađu,

214
00:09:30,000 --> 00:09:32,000
vraćali se s tjednim zalihama kupovine,

215
00:09:32,000 --> 00:09:34,000
i pitali se što da sada rade s tim.

216
00:09:34,000 --> 00:09:37,000
I to je zasigurno trenutak kada se naša veza,

217
00:09:37,000 --> 00:09:40,000
i s hranom i s gradovima, u potpunosti mijenja.

218
00:09:40,000 --> 00:09:43,000
Ovdje imamo hranu -- koja je nekada bila centar,

219
00:09:43,000 --> 00:09:46,000
društvena jezgra grada -- u predgrađu.

220
00:09:46,000 --> 00:09:48,000
Nekada je to bio društveni događaj, kupovina i prodaja hrane.

221
00:09:48,000 --> 00:09:50,000
Sada je anonimno.

222
00:09:50,000 --> 00:09:52,000
Nekada smo kuhali; sada samo dodajemo vodu,

223
00:09:52,000 --> 00:09:57,000
ili malo jaja ako radite tortu ili nešto.

224
00:09:57,000 --> 00:10:01,000
Ne mirišemo hranu kako bismo osjetili je li je u redu jesti.

225
00:10:01,000 --> 00:10:04,000
Samo pročitamo oznaku na pozadini paketa.

226
00:10:04,000 --> 00:10:07,000
I ne cijenimo hranu. Ne vjerujemo joj.

227
00:10:07,000 --> 00:10:09,000
Umjesto da joj vjerujemo, strah nas je.

228
00:10:09,000 --> 00:10:13,000
Umjesto da je cijenimo, bacamo je.

229
00:10:13,000 --> 00:10:16,000
Jedna od većih ironija modernog sustava prehrane

230
00:10:16,000 --> 00:10:18,000
je da su učinili ono što su obećali

231
00:10:18,000 --> 00:10:20,000
da jednostavnije učine težim.

232
00:10:20,000 --> 00:10:24,000
Time što se omogućila izgradnja gradova bilo gdje i na bilo kojem mjestu,

233
00:10:24,000 --> 00:10:28,000
zapravo su nas distancirali od naše najvažnije veze,

234
00:10:28,000 --> 00:10:31,000
one između nas i prirode.

235
00:10:31,000 --> 00:10:34,000
Također učinili su nas ovisnima o sustavu kojeg samo oni mogu isporučiti,

236
00:10:34,000 --> 00:10:36,000
koji je, kao što smo vidjeli, neodrživ.

237
00:10:36,000 --> 00:10:39,000
I što ćemo poduzeti u vezi s tim?

238
00:10:39,000 --> 00:10:41,000
To nije novo pitanje.

239
00:10:41,000 --> 00:10:45,000
Prije 500 godina Thomas Moore se zapitao.

240
00:10:45,000 --> 00:10:48,000
Ovo je naslovnica njegove knjige "Utopija".

241
00:10:48,000 --> 00:10:51,000
Riječ je o nizu polu-neovisnih gradova-država,

242
00:10:51,000 --> 00:10:53,000
ako to zvuči imalo poznato,

243
00:10:53,000 --> 00:10:56,000
na dan hoda udaljenosti jedan od drugoga gdje su svi bili ludi za uzgojem,

244
00:10:56,000 --> 00:10:58,000
i sadili su povrće u svojim vrtovima,

245
00:10:58,000 --> 00:11:00,000
jeli zajedno zajedničke obroke, i tako dalje.

246
00:11:00,000 --> 00:11:02,000
Mislim da možemo reći da je

247
00:11:02,000 --> 00:11:05,000
hrana temeljno uređivačko načelo Utopije.

248
00:11:05,000 --> 00:11:08,000
Iako Moore nikada to nije na taj način formulirao.

249
00:11:08,000 --> 00:11:11,000
Ovdje je još jedna verzija poznate utopijske vizije,

250
00:11:11,000 --> 00:11:13,000
ona Ebenezera Howardsa, "Vrtni grad".

251
00:11:13,000 --> 00:11:16,000
Ista zamisao. Niz polu-neovisnih gradova-država.

252
00:11:16,000 --> 00:11:20,000
Male tvorevine metropola s okolnom obradivom zemljom,

253
00:11:20,000 --> 00:11:22,000
povezane željeznicom.

254
00:11:22,000 --> 00:11:24,000
I ponovno, za hranu se može reći da je

255
00:11:24,000 --> 00:11:27,000
uređivačko načelo njegove vizije.

256
00:11:27,000 --> 00:11:29,000
Čak se i sagradila, ali nema nikakve veze s

257
00:11:29,000 --> 00:11:31,000
vizijom koju je Howard imao.

258
00:11:31,000 --> 00:11:34,000
I to je problem s tim utopijskim idejama,

259
00:11:34,000 --> 00:11:36,000
to što su utopijske.

260
00:11:36,000 --> 00:11:39,000
Utopija je zapravo bila riječ koju je Thomas Moore namjerno koristio.

261
00:11:39,000 --> 00:11:43,000
To je bila vrsta šale. Jer ima duplo značenje u grčkom jeziku.

262
00:11:43,000 --> 00:11:45,000
Može označavati dobro mjesto ili nepostojanje mjesta.

263
00:11:45,000 --> 00:11:49,000
Jer je idealno. Imaginarna stvar. Ne možemo je imati.

264
00:11:49,000 --> 00:11:51,000
Mislim da nam, kao konceptualni alat

265
00:11:51,000 --> 00:11:54,000
za razmišljanje o stvarno dubokom problemu ljudskog stanovanja

266
00:11:54,000 --> 00:11:56,000
baš i nije od koristi.

267
00:11:56,000 --> 00:11:59,000
I tako sam smislila alternativu,

268
00:11:59,000 --> 00:12:02,000
Sitopiju, iz starog grčkog,

269
00:12:02,000 --> 00:12:04,000
"sitos" je za hranu, a "topos" za mjesto.

270
00:12:04,000 --> 00:12:06,000
Vjerujem da već živimo u Sitopiji.

271
00:12:06,000 --> 00:12:09,000
Živimo u svijetu oblikovanom hranom,

272
00:12:09,000 --> 00:12:12,000
i ako to shvatimo, možemo koristiti hranu kao vrlo snažan alat --

273
00:12:12,000 --> 00:12:16,000
konceptualni alat, dizajnerski alat, da oblikujemo svijet drugačije.

274
00:12:16,000 --> 00:12:21,000
Ako to učinimo, kako bi Sitopija izgledala?

275
00:12:21,000 --> 00:12:23,000
Mislim da pomalo izgleda ovako.

276
00:12:23,000 --> 00:12:25,000
Morala sam uzeti ovu sliku. Samo zbog izgleda lica psa.

277
00:12:25,000 --> 00:12:28,000
Ipak, ovo je -- (smijeh)

278
00:12:28,000 --> 00:12:30,000
hrana je u središtu života,

279
00:12:30,000 --> 00:12:32,000
u središtu obiteljskog života, slavi se,

280
00:12:32,000 --> 00:12:34,000
uživa se, ljudi odvajaju vrijeme za nju.

281
00:12:34,000 --> 00:12:37,000
Na ovaj način hrana treba postojati u našem društvu.

282
00:12:37,000 --> 00:12:42,000
Ali ne možete imati ovakve scene ako nemate ovakve ljude.

283
00:12:42,000 --> 00:12:44,000
Usput rečeno, ovo mogu biti i muškarci.

284
00:12:44,000 --> 00:12:47,000
Ljudi su ti koji razmišljaju o hrani,

285
00:12:47,000 --> 00:12:49,000
koji razmišljaju unaprijed, planiraju,

286
00:12:49,000 --> 00:12:51,000
koji mogu gledati u gomilu sirovog povrća

287
00:12:51,000 --> 00:12:53,000
i zaista ga prepoznati.

288
00:12:53,000 --> 00:12:56,000
Trebamo te ljude. Mi smo dio mreže.

289
00:12:56,000 --> 00:12:59,000
Jer bez takve vrste ljudi ne možemo imati ovakva mjesta.

290
00:12:59,000 --> 00:13:02,000
Ovo sam namjerno odabrala jer muškarac kupuje povrće.

291
00:13:02,000 --> 00:13:06,000
Ali mreže, tržnice na kojima se hrana lokalno uzgaja.

292
00:13:06,000 --> 00:13:08,000
To je zajedničko. Svježe je.

293
00:13:08,000 --> 00:13:10,000
Dio je društvenog života grada.

294
00:13:10,000 --> 00:13:13,000
Jer bez toga ne možete imati ovakva mjesta,

295
00:13:13,000 --> 00:13:16,000
hranu koja se lokalno uzgaja i koja je dio okruženja,

296
00:13:16,000 --> 00:13:18,000
i nije tek kompromisno rješenje,

297
00:13:18,000 --> 00:13:20,000
dolje iz neke nevidljive paklene rupe.

298
00:13:20,000 --> 00:13:22,000
Krave s pogledom.

299
00:13:22,000 --> 00:13:24,000
Gomila humusa koja se pari.

300
00:13:24,000 --> 00:13:27,000
To zapravo povezuje cijelu stvar.

301
00:13:27,000 --> 00:13:29,000
Ovo je projekt zajednice

302
00:13:29,000 --> 00:13:31,000
koju sam nedavno posjetila u Torontu.

303
00:13:31,000 --> 00:13:33,000
To je staklenik, u kojem se djeci priča

304
00:13:33,000 --> 00:13:36,000
o hrani i uzgoju vlastite hrane.

305
00:13:36,000 --> 00:13:39,000
Ovdje je biljka koja se zove Kevin ili je možda

306
00:13:39,000 --> 00:13:41,000
biljka koja pripada djetetu koje se zove Kevin. Ne znam.

307
00:13:41,000 --> 00:13:44,000
Ali zapravo, ovakvi projekti

308
00:13:44,000 --> 00:13:48,000
kojima se trudi povezati nas s prirodom su nevjerojatno značajni.

309
00:13:48,000 --> 00:13:50,000
Tako je Sitopija, za mene zapravo način gledanja.

310
00:13:50,000 --> 00:13:54,000
To je u osnovi priznanje da Sitopija

311
00:13:54,000 --> 00:13:56,000
već postoji u malim džepovima svugdje.

312
00:13:56,000 --> 00:13:58,000
Trik ih je povezati,

313
00:13:58,000 --> 00:14:01,000
da se hrana koristi kao način gledanja.

314
00:14:01,000 --> 00:14:04,000
I ako to napravimo, prestat ćemo gledati gradove

315
00:14:04,000 --> 00:14:07,000
kao velike metropolske neproduktivne tvorevine, kao što je ova.

316
00:14:07,000 --> 00:14:09,000
Gledat ćemo ih više ovako,

317
00:14:09,000 --> 00:14:12,000
kao dio produktivnog organskog okvira

318
00:14:12,000 --> 00:14:14,000
u kojem čine neizbježan dio,

319
00:14:14,000 --> 00:14:16,000
simbiotski povezani.

320
00:14:16,000 --> 00:14:18,000
Ali naravno ni to nije sjajna slika.

321
00:14:18,000 --> 00:14:21,000
Jer ne trebamo proizvoditi hranu više na ovaj način.

322
00:14:21,000 --> 00:14:23,000
Trebamo više razmišljati o permakulturi.

323
00:14:23,000 --> 00:14:25,000
Zbog toga mislim da ova slika jednostavno

324
00:14:25,000 --> 00:14:27,000
sažimlje za mene način razmišljanja kojeg se moramo držati.

325
00:14:27,000 --> 00:14:29,000
To je rekonceptualizacija

326
00:14:29,000 --> 00:14:32,000
načina na koji hrana oblikuje naše živote.

327
00:14:32,000 --> 00:14:35,000
Najbolja slika za koju znam je otprije 650 godina.

328
00:14:35,000 --> 00:14:38,000
Ovo je "Alegorija dobre vladavine" Ambrogia Lorenzettija.

329
00:14:38,000 --> 00:14:41,000
Riječ je o vezi grada i sela.

330
00:14:41,000 --> 00:14:44,000
Mislim da je poruka vrlo jasna.

331
00:14:44,000 --> 00:14:46,000
Ako se grad brine o selu,

332
00:14:46,000 --> 00:14:48,000
selo će se brinuti o gradu.

333
00:14:48,000 --> 00:14:50,000
Želim da se sada upitamo

334
00:14:50,000 --> 00:14:53,000
što bi Ambrogio Lorenzetti naslikao

335
00:14:53,000 --> 00:14:55,000
da slika ovaj prikaz danas.

336
00:14:55,000 --> 00:14:58,000
Kako bi alegorija dobre vladavine danas izgledala?

337
00:14:58,000 --> 00:15:00,000
Jer mislim da je to goruće pitanje.

338
00:15:00,000 --> 00:15:02,000
Ono je koje si moramo postaviti,

339
00:15:02,000 --> 00:15:04,000
I moramo početi odgovarati.

340
00:15:04,000 --> 00:15:07,000
Znamo da smo ono što jedemo.

341
00:15:07,000 --> 00:15:09,000
Trebamo shvatiti da je i svijet ono što jedemo.

342
00:15:09,000 --> 00:15:11,000
I ako prihvatimo tu ideju, možemo koristiti hranu

343
00:15:11,000 --> 00:15:15,000
kao vrlo snažan alat da oblikujemo svijet nabolje.

344
00:15:15,000 --> 00:15:17,000
Puno vam hvala.

345
00:15:17,000 --> 00:15:20,000
(Pljesak)