WEBVTT

00:00:16.722 --> 00:00:19.745
Danas sam ovdje da vas ohrabrim
da razmišljate o New Yorku,

00:00:19.769 --> 00:00:22.420
i to ne samo kao jednom
od najvećih dostignuća,

00:00:22.444 --> 00:00:23.913
već i domu divljeg životinjskog svijeta

00:00:23.937 --> 00:00:26.775
koji je podložan velikom evolucijskom
eksperimentu.

00:00:27.295 --> 00:00:30.483
Pogledajte ovo pošumljeno brdo
na Sjevernom Manhattanu, na primjer.

00:00:30.507 --> 00:00:32.659
Ovo je jedno od posljednjih područja
u gradu

00:00:32.683 --> 00:00:35.494
gdje postoji čista izvorska voda
koja izvire iz tla.

00:00:35.518 --> 00:00:38.114
Možete ovo piti iz ruku
i ništa se ne bi dogodilo.

00:00:38.138 --> 00:00:40.043
Ova mala područja izvorske vode

00:00:40.067 --> 00:00:42.984
sadrže velike populacije
sjevernih daždevnjaka.

00:00:43.008 --> 00:00:45.991
Ovi mališani bili su uobičajeni
prije otprilike 60 godina,

00:00:46.015 --> 00:00:48.367
ali sada su se zaglavili
na ovom jednom obronku

00:00:48.391 --> 00:00:50.493
i par mjesta na Staten Islandu.

00:00:53.247 --> 00:00:56.919
Ne samo da pate jer su na ovom brdu,

00:00:56.943 --> 00:00:59.047
već smo podijelili obronak na dva dijela

00:00:59.071 --> 00:01:00.448
u dvije različite prilike

00:01:00.472 --> 00:01:03.324
sa mostovima koji idu od
Bronxa do Manhattana.

00:01:03.348 --> 00:01:05.958
Ali oni su i dalje tu, sa obje
strane mosta,

00:01:05.982 --> 00:01:09.045
gdje vidite crvene strelice --
oko 180. i 167. ulice.

00:01:09.069 --> 00:01:12.046
Moj laboratorij utvrdio je
ako uzmete samo par dijelova DNK

00:01:12.070 --> 00:01:14.045
daždevnjaka sa ove dvije lokacije

00:01:14.069 --> 00:01:16.556
možete reći s koje strane mosta
su došli.

00:01:16.580 --> 00:01:18.668
Izgradili smo ovaj jedan 
dio infrastrukture

00:01:18.692 --> 00:01:20.976
koji je izmjenio njihovu evolucijsku povijest.

00:01:21.000 --> 00:01:23.542
Možemo ih proučavati,
samo odemo na obronak

00:01:23.566 --> 00:01:26.571
znamo gdje su,
okrenemo kamen i uhvatimo ih.

00:01:26.595 --> 00:01:29.339
Ali postoji puno stvari u New Yorku

00:01:29.363 --> 00:01:32.323
koje nije tako lako uhvatiti,
kao što je ovaj kojot.

00:01:32.347 --> 00:01:35.598
Uhvatili smo ga na automatskoj klopci
s kamerom na tajnoj lokaciji;

00:01:35.622 --> 00:01:37.455
ne možemo o tome još pričati.

00:01:37.479 --> 00:01:40.165
Ali ulaze u New York prvi puta.

00:01:40.189 --> 00:01:42.198
Oni su vrlo fleksibilne,
inteligentne životinje.

00:01:42.222 --> 00:01:45.233
Ovo je jedno od štenadi
koje provjerava našu kameru.

00:01:45.257 --> 00:01:48.230
I moji kolege i ja
želimo shvatiti

00:01:48.254 --> 00:01:50.423
kako će se širiti u gradu,

00:01:50.447 --> 00:01:53.082
kako će preživjeti ovdje
i možda čak i biti uspješni.

00:01:53.106 --> 00:01:55.684
I vjerojatno dolaze u susjedstvo
blizu vas,

00:01:55.708 --> 00:01:57.119
ako već nisu tamo.

00:01:57.489 --> 00:02:00.417
Neke stvari su prebrze da bi ih
se uhvatilo rukom.

00:02:00.441 --> 00:02:02.223
Ne možemo ih vidjeti na kamerama,

00:02:02.247 --> 00:02:04.834
pa smo postavili klopke
po New Yorku i parkovima.

00:02:04.858 --> 00:02:07.065
Ovo je jedna od naših uobičajenih
aktivnosti.

00:02:07.089 --> 00:02:09.175
Ovdje su moji učenici i suradnici

00:02:09.199 --> 00:02:10.736
kako pripremaju klopke.

00:02:10.760 --> 00:02:13.907
Ovog momka hvatamo u gotovo
svim pošumljenim područjima New Yorka.

00:02:13.931 --> 00:02:15.557
Ovo je bijelošapi miš --

00:02:15.581 --> 00:02:18.200
ne miš kojeg nađete kako trči
u vašem stanu.

00:02:18.224 --> 00:02:21.367
Ova vrsta bila je ovdje
puno prije ljudi.

00:02:21.391 --> 00:02:23.289
Nalazimo ih u šumama i na livadama.

00:02:23.313 --> 00:02:26.414
Jer su tako uobičajeni
u pošumljenim dijelovima grada,

00:02:26.438 --> 00:02:30.113
koristimo ih kao model za shvaćanje
kako se vrste prilagođavaju

00:02:30.137 --> 00:02:31.374
na urbane okoliše.

00:02:31.993 --> 00:02:34.430
Ako gledate 400 godina u prošlost,

00:02:34.454 --> 00:02:38.305
pet oblasti bilo bi prekriveno
šumama i drugom vegetacijom.

00:02:38.329 --> 00:02:41.007
Ovaj miš bio bi posvuda u velikom broju

00:02:41.031 --> 00:02:43.809
koji su pokazivali par genetskih
razlika širom krajolika.

00:02:43.833 --> 00:02:45.791
Ali ako danas pogledate situaciju,

00:02:45.815 --> 00:02:49.625
oni su zaglavljeni na ovim malim
zelenim otocima raštrkanim po gradu.

00:02:49.649 --> 00:02:53.306
Koristeći samo 18 kratkih dijelova DNK
možemo uzeti miša,

00:02:53.330 --> 00:02:56.278
netko nam može dati miša
i ne reći nam otkud je,

00:02:56.302 --> 00:02:58.453
i mogli bi odrediti iz kojeg je
parka došao.

00:02:58.477 --> 00:03:00.201
Toliko su drugačiji postali.

00:03:00.225 --> 00:03:02.240
Primjetit ćete da su ovdje

00:03:02.264 --> 00:03:03.850
neke pomiješane boje.

00:03:03.874 --> 00:03:07.275
Postoji nekoliko parkova u gradu
koji su još uvijek povezani

00:03:07.299 --> 00:03:10.028
kroz komade šume
tako da se miševi kreću tim putevima

00:03:10.052 --> 00:03:12.630
i šire gene, tako da ne postaju drugačiji.

00:03:12.654 --> 00:03:16.050
Ali kroz grad, većinom postaju drugačiji
u parkovima.

00:03:16.074 --> 00:03:18.979
Govorim kako su drugačiji,
ali što to znači?

00:03:19.003 --> 00:03:20.726
Što se mijenja u njihovoj biologiji?

00:03:20.750 --> 00:03:21.965
Kako bi odgovorili na ovo pitanje,

00:03:21.989 --> 00:03:25.011
sekvenciramo tisuće gena naših
gradskih miševa

00:03:25.035 --> 00:03:28.672
i uspoređujemo ih sa tisućama
gena iz seoskih miševa,

00:03:28.696 --> 00:03:30.785
njihovih predaka izvan New Yorka

00:03:30.809 --> 00:03:33.881
u ovim velikim, divljim područjima.

00:03:34.331 --> 00:03:37.903
Sad, geni su kratki komadići DNK
koji određuju amino kiseline.

00:03:38.330 --> 00:03:41.006
I amino kiseline su izgraditelji
bjelančevina.

00:03:41.030 --> 00:03:43.258
Ako se jedan bazni par promijeni u genu,

00:03:43.282 --> 00:03:45.148
možete dobiti drugu aminokiselinu,

00:03:45.172 --> 00:03:48.106
koja će onda promijeniti oblik i strukturu
bjelančevina.

00:03:48.130 --> 00:03:50.210
Ako promijenite strukturu bjelančevina,

00:03:50.234 --> 00:03:53.601
često mjenjate nešto što čini u organizmu.

00:03:53.625 --> 00:03:57.839
Ako ta promjena vodi dužem životu
ili više beba za miša,

00:03:57.863 --> 00:04:00.170
nešto što evolucijski biolozi
zovu odgovarajuća promjena,

00:04:00.194 --> 00:04:02.909
onda će se ta jedna promjena baznog para
brzo proširiti

00:04:02.933 --> 00:04:04.186
u urbanoj populaciji.

00:04:04.586 --> 00:04:06.840
Ova luda figura
zove se nacrt Manhattana,

00:04:06.864 --> 00:04:08.976
jer pomalo izgleda kao linija horizonta.

00:04:09.000 --> 00:04:10.976
Svaka točka predstavlja jedan gen,

00:04:11.000 --> 00:04:13.285
i što je točka višpe u nacrtu,

00:04:13.309 --> 00:04:15.930
veća je razlika između gradskih
i seoskih miševa.

00:04:15.954 --> 00:04:19.322
Oni na vrhovima nebodera
su oni s najvećim razlikama,

00:04:19.346 --> 00:04:21.147
osobito oni iznad crvene linije.

00:04:21.171 --> 00:04:24.861
I ovi geni određuju
imunološke odgovore na bolesti,

00:04:24.885 --> 00:04:28.160
jer će možda biti više bolesti
u vrlo gustim, urbanim populacijama;

00:04:28.184 --> 00:04:30.565
metabolizam, kako miševi koriste energiju,

00:04:30.589 --> 00:04:31.867
i otpornost na teške metale.

00:04:31.891 --> 00:04:33.295
Vi vjerojatno možete predvidjeti

00:04:33.319 --> 00:04:35.739
da su tla u New Yorku
poprilično zagađena

00:04:35.763 --> 00:04:38.223
olovom i kromom
i takvim stvarima.

00:04:38.247 --> 00:04:40.239
I sada težak rad stvarno počinje.

00:04:40.263 --> 00:04:43.119
Vraćamo se u divljinu parkova
u New Yorku,

00:04:43.143 --> 00:04:45.263
prateći živote pojedinih miševa

00:04:45.287 --> 00:04:48.245
i gledamo točno što ovi geni
rade za njih.

00:04:48.269 --> 00:04:52.109
I ja bih vas ohrabrio da pogledate
svoje parkove na drugi način.

00:04:52.133 --> 00:04:54.227
Neću biti sljedeći Charles Darwin,

00:04:54.251 --> 00:04:57.006
ali netko od vas bi mogao biti, 
samo ostavite oči otvorene.

00:04:57.030 --> 00:04:58.181
Hvala vam.

00:04:58.205 --> 00:05:00.672
(Pljesak)