1
00:00:07,108 --> 00:00:12,942
„Ovdje leži Arthur,
negdašnji i budući kralj.”

2
00:00:12,942 --> 00:00:16,286
To je sadržaj natpisa na
nadgrobnom spomeniku kralja Arthura

3
00:00:16,286 --> 00:00:20,358
u „Arthurovoj smrti” Thomasa Maloryja.

4
00:00:20,358 --> 00:00:22,195
Kad ga je u 15. stoljeću pisao,

5
00:00:22,195 --> 00:00:27,031
Malory nije ni slutio koliko će se
proročanskim pokazati taj natpis.

6
00:00:27,031 --> 00:00:31,664
Kralj Arthur neprestano uskrsava
u našoj kolektivnoj mašti,

7
00:00:31,664 --> 00:00:33,714
zajedno sa svojom viteškom svitom,

8
00:00:33,714 --> 00:00:34,714
Guinevere,

9
00:00:34,714 --> 00:00:35,921
Okruglim stolom,

10
00:00:35,921 --> 00:00:36,800
Camelotom

11
00:00:36,800 --> 00:00:39,634
i, naravno, Excaliburom.

12
00:00:39,634 --> 00:00:44,013
No odakle potječu te priče
i ima li u njima istine?

13
00:00:44,013 --> 00:00:48,695
Danas nam znani lik kralja Arthura
plod je kasnog srednjeg vijeka,

14
00:00:48,695 --> 00:00:54,252
ali legenda o njemu zapravo seže
do keltske poezije iz ranijeg doba:

15
00:00:54,252 --> 00:00:57,190
doba saksonske invazije Britanije.

16
00:00:57,190 --> 00:01:01,223
Nakon što su Rimljani 410. n. Kr.
napustili Britaniju,

17
00:01:01,223 --> 00:01:04,613
saksonski osvajači iz
današnje Njemačke i Danske

18
00:01:04,613 --> 00:01:09,149
brzo su iskoristili ranjivost
napuštenog teritorija.

19
00:01:09,149 --> 00:01:12,689
Britanski stanovnici
žestoko su se borili protiv osvajača

20
00:01:12,689 --> 00:01:15,416
tijekom višestoljetnih previranja.

21
00:01:15,416 --> 00:01:18,063
Pisanih dokaza iz tog vremena
gotovo da nema,

22
00:01:18,063 --> 00:01:21,697
pa je teško točno rekonstruirati povijest.

23
00:01:21,697 --> 00:01:26,162
Ipak, preživjela poezija iz tog doba
nudi nam neke tragove.

24
00:01:26,162 --> 00:01:31,118
U jednoj od poema, „Goddodinu”,
prvi se put spominje Arthur,

25
00:01:31,118 --> 00:01:34,345
iako se on sam u njoj ne pojavljuje.

26
00:01:34,345 --> 00:01:37,717
U njoj se za ratnika
po imenu Gwawrddur kaže

27
00:01:37,717 --> 00:01:42,024
da je vješto ubijao neprijatelje,
ali ne tako vješto kao Arthur.

28
00:01:42,024 --> 00:01:43,578
To nam ne otkriva mnogo,

29
00:01:43,578 --> 00:01:45,566
no tko god da je taj Arthur bio,

30
00:01:45,566 --> 00:01:48,817
zacijelo je bio uzor ratnicima.

31
00:01:48,817 --> 00:01:54,405
Nažalost, manje je jasno
je li bio vladar i je li uopće postojao.

32
00:01:54,405 --> 00:01:56,164
Unatoč toj dvojbenosti,

33
00:01:56,164 --> 00:02:00,016
Arthurovo ime privuklo je
pozornost nadobudnog povjesničara

34
00:02:00,016 --> 00:02:01,791
stotine godina kasnije.

35
00:02:01,791 --> 00:02:08,997
Godine 1130. Geoffrey od Monmoutha
bio je običan klerik velikih ambicija.

36
00:02:08,997 --> 00:02:11,173
Služeći se keltskim i latinskim izvorima,

37
00:02:11,173 --> 00:02:13,719
godinama je stvarao podužu kroniku

38
00:02:13,719 --> 00:02:17,289
pod nazivom
„Povijest britanskih kraljeva”.

39
00:02:17,289 --> 00:02:20,868
Središnji lik tog pozamašnog djela
bio je kralj Arthur.

40
00:02:20,868 --> 00:02:24,641
Nazvati Geofrreyjevu kroniku poviješću
bilo bi suviše velikodušno.

41
00:02:24,641 --> 00:02:27,857
Pišući šesto godina
nakon saksonske invazije,

42
00:02:27,857 --> 00:02:30,597
skrpao je fragmente mitova i poezije

43
00:02:30,597 --> 00:02:34,736
kako bi nadoknadio gotovo
potpuni nedostatak službenih zapisa.

44
00:02:34,736 --> 00:02:37,191
U nekim njegovim izvorima
spominjao se Arthur,

45
00:02:37,191 --> 00:02:40,448
a u drugima su realistično prikazane
bitke i mjesta.

46
00:02:40,448 --> 00:02:44,252
No mnogi su govorili o mitskim herojima
koji su se borili unatoč lošim izgledima,

47
00:02:44,252 --> 00:02:47,181
uz pomoć čarobnih mačeva i magije.

48
00:02:47,181 --> 00:02:48,703
Geoffrey ih je objedinio.

49
00:02:48,703 --> 00:02:51,640
Čarobni mač Caledfwlch

50
00:02:51,640 --> 00:02:55,762
i rimska utvrda Caerleon
spominju se u njegovim izvorima,

51
00:02:55,762 --> 00:03:00,973
pa je Geoffreyjev Arthur vladao
iz Caerleona i posjedovao Caliburnus,

52
00:03:00,973 --> 00:03:03,575
što je latinski prijevod
naziva Caledfwlch.

53
00:03:03,575 --> 00:03:06,906
Geoffrey je čak dodao
mudrog savjetnika Merlina,

54
00:03:06,906 --> 00:03:10,845
po uzoru na keltskog barda Myrrdina,
Arthurovoj priči.

55
00:03:10,845 --> 00:03:14,005
Da je Arthur zaista postojao,
vjerojatno bi bio vojskovođa,

56
00:03:14,005 --> 00:03:19,135
no kralj u dvorcu bolje se uklapao
u Geoffreyjevu kraljevsku povijest.

57
00:03:19,135 --> 00:03:21,832
Geoffreyjeva kronika privukla je
pozornost kojoj se nadao

58
00:03:21,832 --> 00:03:24,239
i uskoro ju je s latinskog
na francuski preveo

59
00:03:24,239 --> 00:03:28,375
pjesnik Wace oko 1155. n. Kr.

60
00:03:28,375 --> 00:03:32,117
Wace je dodao još jedan značajni dio
arturijanske predaje Geoffreyjevu maču,

61
00:03:32,117 --> 00:03:32,818
dvorcu

62
00:03:32,818 --> 00:03:34,102
i čarobnjaku:

63
00:03:34,102 --> 00:03:35,994
Okrugli stol.

64
00:03:35,994 --> 00:03:38,224
Napisao je da je Arthur
dao napraviti taj stol

65
00:03:38,224 --> 00:03:41,656
kako bi svi gosti na njegovu dvoru
zauzimali jednako mjesto

66
00:03:41,656 --> 00:03:45,713
i nitko se ne bi mogao hvalisati
kako ima najbolje mjesto za stolom.

67
00:03:45,713 --> 00:03:51,059
Pročitavši Waceov prijevod, drugi je 
francuski pjesnik, Chrétien de Troyes,

68
00:03:51,059 --> 00:03:55,776
napisao niz romansi
koje su proslavile priču o Arthuru.

69
00:03:55,776 --> 00:04:00,960
Uveo je pripovijesti o pojedinačnim
vitezovima, npr. o Lancelotu i Gawainu,

70
00:04:00,960 --> 00:04:03,706
te pomiješao romantične elemente
s onim pustolovnima.

71
00:04:03,706 --> 00:04:05,245
Smislio je Arthurov,

72
00:04:05,245 --> 00:04:06,322
Lancelotov

73
00:04:06,322 --> 00:04:08,753
i Guineverein ljubavni trokut.

74
00:04:08,753 --> 00:04:14,568
Uz međuljudske intrige,
uveo je i Sveti gral.

75
00:04:14,568 --> 00:04:20,063
Nadahnuće za moći njegova grala vjerojatno
su magični predmeti iz keltske mitologije.

76
00:04:21,063 --> 00:04:23,675
Živio je u jeku križarskih ratova

77
00:04:23,675 --> 00:04:28,170
i onodobne preokupacije
odrazile su se u priči o gralu,

78
00:04:28,170 --> 00:04:31,716
koji je tako postao moćna relikvija
povezana s raspećem.

79
00:04:31,716 --> 00:04:34,887
Brojne adaptacije na francuskom
i drugim jezicima

80
00:04:34,887 --> 00:04:37,033
proizašle su iz Chrétienova djela.

81
00:04:37,033 --> 00:04:41,008
U tim je prepričavanjima
Caerleon postao Camelot,

82
00:04:41,008 --> 00:04:44,736
a Caliburnus je prekršten u Excalibur.

83
00:04:44,736 --> 00:04:45,997
U 15. stoljeću

84
00:04:45,997 --> 00:04:50,473
sir Thomas Malory objedinio je
te priče u „Arthurovu smrt”,

85
00:04:50,473 --> 00:04:53,643
koja je temelj mnogih suvremenih
prikaza kralja Arthura.

86
00:04:53,643 --> 00:04:57,751
Tijekom tisuću godina od prve 
Arthurove pojave u keltskoj poemi

87
00:04:57,751 --> 00:05:00,362
njegova se priča stalno mijenjala,

88
00:05:00,362 --> 00:05:04,633
odražavajući interese kroničara
i njihove publike.

89
00:05:04,633 --> 00:05:08,099
I danas preinačujemo i
prilagođujemo tu legendu.

90
00:05:08,099 --> 00:05:10,057
Čak i ako taj čovjek nikad nije postojao,

91
00:05:10,057 --> 00:05:10,853
volio,

92
00:05:10,853 --> 00:05:11,581
vladao

93
00:05:11,581 --> 00:05:12,919
ili doživljavao pustolovine,

94
00:05:12,919 --> 00:05:16,296
njegov lik neosporno je stekao besmrtnost.