WEBVTT 00:00:00.857 --> 00:00:03.716 Čuli ste za IQ, vašu opću inteligenciju, 00:00:03.716 --> 00:00:05.392 ali što je Psy-Q? 00:00:05.392 --> 00:00:07.629 Koliko znate o tome što vas može naživcirati i 00:00:07.629 --> 00:00:10.374 koliko ste dobri u predviđanju tuđeg ponašanja ili 00:00:10.374 --> 00:00:11.880 čak vlastitog? 00:00:11.880 --> 00:00:15.159 I koliko toga što mislite da znate o psihologiji je zapravo pogrešno? 00:00:15.159 --> 00:00:18.947 Saznajmo odbrojavajući top 10 mitova o psihologiji. NOTE Paragraph 00:00:18.947 --> 00:00:22.343 Vjerojatno ste čuli da su muškarci i žene psihološki gledano toliko 00:00:22.343 --> 00:00:25.465 različiti da se čini kao da su jedni s Marsa, a drugi s Venere. 00:00:25.465 --> 00:00:27.264 Ali koliko su oni uistinu različiti? 00:00:27.264 --> 00:00:29.518 Kako bismo to saznali, najprije pogledajmo nešto 00:00:29.518 --> 00:00:31.725 što ih ustinu razlikuje 00:00:31.725 --> 00:00:34.943 i istovremeno stvara prave psihološke razlike. 00:00:34.943 --> 00:00:37.116 Ono u čemu se uistinu razlikuju je 00:00:37.116 --> 00:00:38.913 koliko daleko mogu baciti loptu. 00:00:38.913 --> 00:00:40.803 Ukoliko pogledamo podatke za muškarce, 00:00:40.803 --> 00:00:43.274 možemo vidjeti tzv. distribucijsku krivulju. 00:00:43.274 --> 00:00:46.482 Nekolicina je može baciti ustinu daleko, a nekolicina nimalo, 00:00:46.482 --> 00:00:48.252 ali većina do prosječne udaljenosti. 00:00:48.252 --> 00:00:50.416 I žene imaju sličnu distribuciju, 00:00:50.416 --> 00:00:52.465 ali postoje ogromne razlike. 00:00:52.465 --> 00:00:54.913 Zapravo, prosječan muškarac može dobaciti dalje 00:00:54.913 --> 00:00:56.620 nego 98 % svih žena. 00:00:56.620 --> 00:00:59.647 Sada pogledajmo kako neke psihološke spolne razlike 00:00:59.647 --> 00:01:02.504 izgledaju na istoj standardiziranoj skali. 00:01:02.504 --> 00:01:04.090 Svaki će vam psiholog reći 00:01:04.090 --> 00:01:06.635 da su muškarci bolji od žena u prostornoj orijentaciji 00:01:06.635 --> 00:01:09.373 i čitanju karte, npr. - i to je istina, no 00:01:09.373 --> 00:01:11.863 pogledajmo koliko je značajna ova razlika. 00:01:11.863 --> 00:01:15.250 Malena je, linije su toliko blizu da se skoro preklapaju. 00:01:15.250 --> 00:01:19.244 U biti, prosječna je žena bolja od 33 % muškaraca i, naravno, 00:01:19.244 --> 00:01:21.125 da se radi o 50 %, 00:01:21.125 --> 00:01:23.181 dva spola bila bi potpuno jednaka. 00:01:23.181 --> 00:01:26.839 Treba biti svjestan da ova razlika, kao i ona koju ću vam sljedeću pokazati 00:01:26.839 --> 00:01:29.664 zapravo je najveća psihološka spolna razlika 00:01:29.664 --> 00:01:31.101 ikad otkrivena u psihologiji. 00:01:31.101 --> 00:01:32.212 I evo sljedeće. 00:01:32.212 --> 00:01:34.650 Svaki će vam psiholog reći da su žene bolje 00:01:34.650 --> 00:01:36.315 u jezicima i gramatici. 00:01:36.315 --> 00:01:38.904 Evo rezultata na standardiziranom gramatičkom testu. 00:01:38.904 --> 00:01:40.861 Evo žena. A evo i muškaraca. 00:01:40.861 --> 00:01:44.560 Da, žene su u prosjeku bolje, ali linije su toliko blizu 00:01:44.560 --> 00:01:48.047 da je 33 % muškaraca bolje od prosječne žene 00:01:48.047 --> 00:01:49.720 i, opet, da se radi o 50 %, 00:01:49.720 --> 00:01:52.462 to bi predstavljalo potpunu spolnu jednakost. 00:01:52.462 --> 00:01:54.583 Pa se ne radi o Marsu i Veneri. 00:01:54.583 --> 00:01:57.250 Ako išta, više se radi o Marsu i Snickersu: 00:01:57.250 --> 00:02:01.612 više-manje isti, ali jedan ima malo više lješnjaka, luckastiji je, od onog drugog. 00:02:01.612 --> 00:02:03.638 Neću reći koji je koji. NOTE Paragraph 00:02:03.638 --> 00:02:05.503 Sad ste se zagrijali. 00:02:05.503 --> 00:02:08.539 Hajdemo vas psihoanalizirati koristeći se Rorschachovim testom mrlja. 00:02:08.539 --> 00:02:12.122 Vjerojatno možete vidjeti dva, ne znam, medvjeda ili čovjeka ili nešto. 00:02:12.122 --> 00:02:13.875 Ali što mislite da rade? 00:02:13.875 --> 00:02:17.059 Podignite ruku ukoliko mislite da se pozdravljaju. 00:02:17.059 --> 00:02:18.870 Nema baš previše ljudi. Dobro. 00:02:18.870 --> 00:02:21.337 Tko misli da si daju pet? 00:02:21.337 --> 00:02:23.307 Dobro. Tko misli da se tuku? 00:02:23.307 --> 00:02:24.562 Samo nekolicina. 00:02:24.562 --> 00:02:27.639 Dobro, ukoliko mislite da se pozdravljaju ili si daju pet, 00:02:27.639 --> 00:02:29.630 to znači da ste druželjubiva osoba. 00:02:29.630 --> 00:02:31.220 Ako mislite da se tuku, 00:02:31.220 --> 00:02:33.536 malo ste agresivnija osoba. 00:02:33.536 --> 00:02:35.476 Uglavnom, jeste li ljubavnik ili borac. 00:02:35.476 --> 00:02:36.763 A što je s ovom? 00:02:36.763 --> 00:02:40.385 Na ovu se nema što glasovati, pa svi recite što vidite. 00:02:40.385 --> 00:02:43.549 Jedan, dva, tri. (Publika viče) 00:02:43.549 --> 00:02:45.241 Čuo sam hrčak. Tko je to rekao? 00:02:45.241 --> 00:02:46.778 Prilično zabrinjavajuće. 00:02:46.778 --> 00:02:48.291 Tip je rekao hrčak. 00:02:48.291 --> 00:02:51.599 Trebali biste ovdje vidjeti neku dvonožnu životinju i 00:02:51.599 --> 00:02:53.983 njen odraz na drugoj strani. 00:02:53.983 --> 00:02:57.414 Ukoliko niste, to znači da imate problema 00:02:57.414 --> 00:03:01.504 u obrađivanju kompleksnih situacija u kojima se štošta događa. NOTE Paragraph 00:03:01.504 --> 00:03:03.729 Osim što, naravno, to uopće ne znači to. 00:03:03.729 --> 00:03:06.400 Rorschachov test mrlja u biti nema baš nikakvu vrijednost 00:03:06.400 --> 00:03:08.675 kad se oradi o dijagnosticiranju osobnosti 00:03:08.675 --> 00:03:11.136 i moderni ih psiholozi ne koriste. 00:03:11.136 --> 00:03:14.555 U biti, jedno nedavno istraživanje otkrilo je da kada pokušavate 00:03:14.555 --> 00:03:17.614 dijagnosticirati osobnosti pomoću Rorschachovog testa, 00:03:17.614 --> 00:03:19.356 šizofrenija se dijagnozira 00:03:19.356 --> 00:03:23.349 kod šestine inače sasvim normalnih sudionika. NOTE Paragraph 00:03:23.349 --> 00:03:26.182 Stoga, ukoliko niste ostvarili najbolje rezultate na ovome, 00:03:26.182 --> 00:03:28.736 možda jednostavno niste vizualni tip. 00:03:28.736 --> 00:03:31.105 Hajdemo napraviti još jedan brzi test da saznamo. 00:03:31.105 --> 00:03:34.883 Kad pravite kolač, -- ponovno podignite ruke -- 00:03:34.883 --> 00:03:37.652 koristite li radije knjigu za recepte sa slikama? 00:03:37.652 --> 00:03:39.672 Da, nekolicina. 00:03:39.672 --> 00:03:42.412 Prijatelj vam govori kako da to napravite? 00:03:42.412 --> 00:03:45.075 Ili krenete, pa kud vas put odvede? 00:03:45.075 --> 00:03:46.567 Ovdje ima dosta ljudi. 00:03:46.567 --> 00:03:48.287 Dakle,ukoliko ste rekli A, 00:03:48.287 --> 00:03:50.459 to znači da ste vizualni tip 00:03:50.459 --> 00:03:53.987 i najbolje učite kad vam se informacije prezentiraju u vizualnom obliku. 00:03:53.987 --> 00:03:56.569 Ako ste rekli B, to znači da ste auditivni tip i 00:03:56.569 --> 00:04:00.294 najbolje učite kad su vam informacije prezentirane u auditivnom obliku. 00:04:00.294 --> 00:04:03.229 A ukoliko ste rekli C, to znači da ste kinestetički tip i 00:04:03.229 --> 00:04:06.630 najbolje učite kad negdje zaglavite i koristite vlastite ruke. NOTE Paragraph 00:04:06.630 --> 00:04:08.788 Osim što, kao što ste 00:04:08.788 --> 00:04:11.607 vjerojatno pretpostavili, cijela je stvar potpuni mit. 00:04:11.607 --> 00:04:15.465 Tipovi učenja su izmišljeni i nisu dokazani od strane znanosti. 00:04:15.465 --> 00:04:19.021 To znamo jer su u strogo kontroliranim ekperimentima, 00:04:19.021 --> 00:04:21.142 kad učenicima damo materijal za učenje ili 00:04:21.142 --> 00:04:23.762 u njihovom preferencijskom ili u onom drugom stilu, 00:04:23.762 --> 00:04:27.338 nema baš nikakve razlike u količini informacija koju zadrže. 00:04:27.338 --> 00:04:29.404 I ako o tome razmislite na trenutak, 00:04:29.404 --> 00:04:31.482 očito je da to tako mora biti. 00:04:31.482 --> 00:04:34.054 Očito je da najbolji oblik prezentacije ne ovisi o 00:04:34.054 --> 00:04:37.352 vama, već o onome što pokušavate naučiti. 00:04:37.357 --> 00:04:39.479 Npr. biste li mogli naučiti voziti auto 00:04:39.479 --> 00:04:41.897 samo slušajući nekoga kako vam govori što da radite 00:04:41.897 --> 00:04:43.525 bez kinestetičkog iskustva? 00:04:43.525 --> 00:04:45.341 Biste li mogli riješiti simultane jednadžbe 00:04:45.341 --> 00:04:48.487 u glavi bez da ih zapišete? 00:04:48.487 --> 00:04:50.588 Možete li ponavljati za ispite iz arhitekture 00:04:50.588 --> 00:04:53.261 pomoću interpretativnog plesa kao kinestetički tip? 00:04:53.261 --> 00:04:56.202 Ne. Trebati povezati materijal za učenje s 00:04:56.202 --> 00:04:59.977 oblikom prezentacije, a ne s vama. NOTE Paragraph 00:04:59.977 --> 00:05:02.126 Znam da su mnogi od vas izvrsni studenti 00:05:02.126 --> 00:05:04.418 koji su nedavno dobili rezultate GCSE-a. 00:05:04.418 --> 00:05:06.976 Ukoliko niste dobili rezultate kojima ste se nadali, 00:05:06.976 --> 00:05:09.323 ne možete kriviti svoj način učenja, 00:05:09.323 --> 00:05:12.950 ali mogli biste kriviti svoje gene. 00:05:12.950 --> 00:05:16.635 Ovdje se radi o nedavnom istraživanju na Sveučilišu u Londonu koje je 00:05:16.635 --> 00:05:19.189 otkrilo da je 58 % varijacija 00:05:19.189 --> 00:05:22.440 među studentima i njihovim GCSE-rezultatima 00:05:22.440 --> 00:05:24.097 povezano s genetskim faktorima. 00:05:24.097 --> 00:05:27.233 To zvuči kao precizna brojka, pa otkud mi to znamo? 00:05:27.233 --> 00:05:30.738 Kada želimo odvojiti relativne činitelje 00:05:30.738 --> 00:05:32.842 gena i okoline, najčešće se okrenemo 00:05:32.842 --> 00:05:35.071 istraživanju na blizancima. 00:05:35.071 --> 00:05:38.647 Jednojajčani blizanci dijele 100 % okoline 00:05:38.647 --> 00:05:40.551 i 100 % gena, 00:05:40.551 --> 00:05:43.773 dok dvojajčani dijele 100 % okoline, 00:05:43.773 --> 00:05:47.509 ali poput uobičajenih braće i sestara, dijele samo 50 % gena. 00:05:47.509 --> 00:05:51.707 Stoga uspoređujući sličnosti u GCSE-rezultatima jednojajčanih blizanaca 00:05:51.707 --> 00:05:54.018 nasuprot dvojajčanim i pomoću 00:05:54.018 --> 00:05:55.364 napredne matematike, 00:05:55.364 --> 00:05:59.265 možemo vidjeti koliko je razlika u uspješnosti rezultat okoline, 00:05:59.265 --> 00:06:01.401 a koliko je rezultat gena. 00:06:01.401 --> 00:06:05.178 Ispostavilo se da je 58 % zasluga gena. 00:06:05.178 --> 00:06:08.941 Stoga nije namjera obezvrijediti sav trud koji ste uložili vi i vaši profesori. 00:06:08.941 --> 00:06:12.072 Ukoliko niste dobili GCSE-rezultate kakvim ste se nadali, 00:06:12.072 --> 00:06:16.578 uvijek možete kriviti svoje roditelje, ili barem njihove gene. NOTE Paragraph 00:06:16.578 --> 00:06:18.606 No ono na što ne možete svaliti krivnju je 00:06:18.606 --> 00:06:21.068 dominantnost lijeve ili desne strane mozga 00:06:21.068 --> 00:06:22.879 jer to je mit. 00:06:22.879 --> 00:06:25.636 Mit je da je lijevi dio mozga logičan, 00:06:25.636 --> 00:06:27.435 idu mu jednadžbe poput ove, a 00:06:27.435 --> 00:06:31.534 desni dio mozga je kreativniji, pa je bolji u glazbi. 00:06:31.534 --> 00:06:34.465 To je mit jer gotovo sve što radimo 00:06:34.465 --> 00:06:37.275 podrazumijeva da gotovo svi dijelovi mozga surađuju, čak i 00:06:37.275 --> 00:06:40.595 u naobičnijim stvarima poput vođenja razgovora. 00:06:40.595 --> 00:06:43.938 Jedan od razloga zašto je ovaj mit preživio jest 00:06:43.938 --> 00:06:46.180 to što u njemu ima zrnce istine. 00:06:46.180 --> 00:06:47.790 Uz ovaj mit povezana je ideja da 00:06:47.790 --> 00:06:51.073 su ljevaci kreativniji od dešnjaka, što 00:06:51.073 --> 00:06:54.527 ima smisla jer mozak kontrolira suprotne ruke, 00:06:54.527 --> 00:06:55.887 pa je kod ljevaka 00:06:55.887 --> 00:06:58.313 desna strana mozga neznatno aktivnija 00:06:58.313 --> 00:07:00.118 od lijeve strane, a 00:07:00.118 --> 00:07:02.606 drži se da je desna strana mozga kreativnija. 00:07:02.606 --> 00:07:04.003 Nije samo po sebi istina da 00:07:04.003 --> 00:07:07.204 su ljevaci kreativniji od dešnjaka. 00:07:07.204 --> 00:07:09.619 Istina je da su ambidekstrualni ljudi 00:07:09.619 --> 00:07:12.312 ili oni koji koriste obje ruke za različite zadatke 00:07:12.312 --> 00:07:16.074 kreativniji od onih koji koriste samo jednu za sve 00:07:16.074 --> 00:07:17.807 jer kod ambidekstrualnih ljudi 00:07:17.807 --> 00:07:20.536 obje strane mozga često međusobno komuniciraju, 00:07:20.536 --> 00:07:24.298 što je zaslužno za stvaranje fleksibilnog načina razmišljanja. 00:07:24.298 --> 00:07:26.113 Mit o kreativnom ljevaku 00:07:26.113 --> 00:07:28.171 polazi od činjenice da je ambidekstrualni pojedinac 00:07:28.171 --> 00:07:31.298 uobičajeniji među ljevacima nego među dešnjacima, pa 00:07:31.298 --> 00:07:34.347 ima zrnce istine u ideji kreativnog ljevaka, 00:07:34.347 --> 00:07:35.694 ali ne previše. NOTE Paragraph 00:07:35.694 --> 00:07:38.131 Ima još jedan povezan mit. Vjerojatno ste čuli da 00:07:38.131 --> 00:07:40.504 koristimo tek 10 % našeg mozga. 00:07:40.504 --> 00:07:42.030 I ovo je potpun mit. 00:07:42.030 --> 00:07:44.749 Gotovo sve što radimo, čak i najobičnije stvari, 00:07:44.749 --> 00:07:46.932 aktiviraju gotovo cijeli naš mozak. NOTE Paragraph 00:07:46.932 --> 00:07:50.693 Unatoč tome, naravno da je istina 00:07:50.693 --> 00:07:55.273 da mnogi od nas ne koriste mozak onoliko koliko bi mogli. 00:07:55.273 --> 00:07:58.239 Što možemo napraviti kako bismo više koristili mozak? 00:07:58.239 --> 00:08:00.377 Možda bismo mogli slušati Mozarta. 00:08:00.377 --> 00:08:03.095 Jeste li čuli za Mozartov efekt? 00:08:03.095 --> 00:08:06.052 Ideja je da vas slušanje Mozarta čini pametnijima i 00:08:06.052 --> 00:08:08.221 poboljšava vaš uspjeh na IQ-testovima. 00:08:08.221 --> 00:08:10.326 Ono što je zanimljivo kod ovog mita jest da 00:08:10.326 --> 00:08:13.767 unatoč tome što je to mit, imamo i tu zrnce istine. 00:08:13.767 --> 00:08:15.541 Originalno istraživanje otkrilo je 00:08:15.541 --> 00:08:19.322 da su sudionici koji su slušali Mozarta po nekoliko minuta 00:08:19.322 --> 00:08:21.621 ostvarili bolji rezultat na sljedećem IQ-testu 00:08:21.621 --> 00:08:25.034 od onih koji su jednostavno sjedili u tišini. 00:08:25.034 --> 00:08:28.758 Za produžetak istraživanja unajmljeni su neki od ljudi koji su voljeli Mozarta 00:08:28.758 --> 00:08:30.539 i grupa ljudi 00:08:30.539 --> 00:08:33.207 koji su bili fanovi horor-priča Stephena Kinga. 00:08:33.207 --> 00:08:36.771 Ljudima su puštali glazbu ili priče. 00:08:36.771 --> 00:08:39.279 Oni kojima se Mozart sviđao više od priča 00:08:39.279 --> 00:08:42.010 IQ im je porastao više od Mozarta nego od priča, 00:08:42.010 --> 00:08:44.848 ali ljudima kojima su se više sviđale priče od Mozarta 00:08:44.848 --> 00:08:47.955 IQ je više porastao slušajući priče Stephenea Kinga 00:08:47.955 --> 00:08:49.170 nego slušajući Mozarta. 00:08:49.170 --> 00:08:51.933 Istina je da slušajući nešto u čemu uživamo 00:08:51.933 --> 00:08:55.184 daje nam injekciju zadovoljstva, pa nam IQ kratkotrajno poraste kad 00:08:55.184 --> 00:08:57.111 se radi o uskom spektru zadataka. 00:08:57.111 --> 00:08:59.479 Ništa ne sugerira da će vas slušanje Mozarta 00:08:59.479 --> 00:09:01.104 ili priča Stephena Kinga 00:09:01.104 --> 00:09:04.526 dugotrajno opametiti. NOTE Paragraph 00:09:04.526 --> 00:09:07.466 Druga verzija Mozartovog mita kaže 00:09:07.466 --> 00:09:12.324 da vam slušanje Mozarta može i popraviti zdravlje. 00:09:12.324 --> 00:09:14.392 Nažalost, to se nije pokazalo istinitim 00:09:14.392 --> 00:09:17.451 ni za nekoga tko je slušao Mozarta gotovo svaki dan, 00:09:17.451 --> 00:09:19.169 sam Mozart. 00:09:19.169 --> 00:09:22.149 on je obolio od gonoreje, kozica, artritisa i sifilisa, 00:09:22.149 --> 00:09:26.663 za koji se vjeruje da ga je na kraju i ubio. 00:09:26.673 --> 00:09:30.035 Ovo da sugerirati da je Mozart trebao biti malo pažljiviji pri izboru 00:09:30.035 --> 00:09:32.613 seksualnih partnera. 00:09:32.613 --> 00:09:34.772 Ali kako biramo partnere? NOTE Paragraph 00:09:34.772 --> 00:09:39.798 Mit koji šire sociolozi je taj da su naše 00:09:39.798 --> 00:09:43.421 preferencije za romantičnog partnera proizvod naše kulture, 00:09:43.421 --> 00:09:45.352 da su kulturalno specifične. 00:09:45.352 --> 00:09:47.496 Ali istraživanja to ne potvrđuju. 00:09:47.496 --> 00:09:51.541 Poznato istraživanje ispitivalo je ljude iz 32 različite kulture iz cijelog svijeta 00:09:51.541 --> 00:09:53.117 od Amerikanaca do plemena Zulu, 00:09:53.117 --> 00:09:55.483 a ispitivali su što mi to tražimo u partneru. 00:09:55.483 --> 00:09:57.852 U svakoj kulturi na svijetu 00:09:57.852 --> 00:10:01.567 muškarci su više cijenili fizičku privlačnost partnera nego 00:10:01.567 --> 00:10:02.867 što su to činile žene. 00:10:02.867 --> 00:10:04.608 U svakoj kulturi, žene su 00:10:04.608 --> 00:10:09.222 više važnosti pridavale ambiciji i prihodima. 00:10:09.222 --> 00:10:10.605 U svakoj su kulturi 00:10:10.605 --> 00:10:13.130 muškarci preferirali žene mlađe od njih u prosjeku 00:10:13.130 --> 00:10:15.939 od 2.66 godina, ako se ne varam, 00:10:15.939 --> 00:10:17.588 a u svakoj su kulturi žene 00:10:17.588 --> 00:10:20.188 preferirale muškarce starije od njih 00:10:20.188 --> 00:10:22.998 u prosjeku od 3.42 godine, a zato 00:10:22.998 --> 00:10:26.713 u našoj kulturi imamo mentalitet "sponzoruša i sponzora". NOTE Paragraph 00:10:26.713 --> 00:10:29.290 Sada se mičemo od partnerskih pogodaka i promašaja 00:10:29.290 --> 00:10:33.212 do onih u košarci ili nogometu ili što već volite. 00:10:33.212 --> 00:10:37.353 Mit je da sportaši imaju 00:10:37.353 --> 00:10:39.553 igre života tijekom kojih jednostavno 00:10:39.553 --> 00:10:42.393 ne mogu profulati, poput ovog tipa. 00:10:42.393 --> 00:10:46.077 Ali u biti, ono što se događa kad statistički analiziramo obrazac 00:10:46.077 --> 00:10:47.865 pogodaka i promašaja, 00:10:47.865 --> 00:10:50.164 ispada da je gotovo uvijek nasumično. Naš mozak 00:10:50.164 --> 00:10:52.579 stvara obrasce utemeljene na slučajnostima. 00:10:52.579 --> 00:10:53.936 Ukoliko bacite novčić, 00:10:53.936 --> 00:10:57.572 niz glave ili pisma pojavit će se negdje u gomili slučajnosti i 00:10:57.572 --> 00:11:00.683 zbog toga naš mozak voli stvarati obrasce tamo gdje ih nema, 00:11:00.683 --> 00:11:03.284 mi gledamo na te nizove i dajemo im značenja i kažemo: 00:11:03.284 --> 00:11:05.591 "Danas mu baš ide", 00:11:05.591 --> 00:11:07.901 dok bi isti taj obrazac dobili 00:11:07.901 --> 00:11:10.546 kad bi samo nasumično postizali pogotke i promašaje. NOTE Paragraph 00:11:11.406 --> 00:11:14.872 Kao izuzetak ovdje imamo penale. 00:11:14.872 --> 00:11:17.957 Nedavno istraživanje proučavalo je penale u nogometu koje je 00:11:17.957 --> 00:11:19.977 pokazalo da su igrači koji predstavljaju 00:11:19.977 --> 00:11:22.601 zemlje s lošim uspjesima u penalima 00:11:22.601 --> 00:11:24.784 kao, npr. Engleska, 00:11:24.784 --> 00:11:28.545 brže odrađuju penale od onih zemalja koje imaju bolji rezultat i vjerojatno 00:11:28.545 --> 00:11:31.865 kao rezultat toga, skloniji su promašajima. NOTE Paragraph 00:11:31.865 --> 00:11:33.560 Postavlja se pitanje 00:11:33.560 --> 00:11:36.949 postoji li način na koji možemo poboljšati naš učinak? 00:11:36.949 --> 00:11:38.947 Možete ih kažnjavati 00:11:38.947 --> 00:11:42.366 za propuste i pratiti popravljaju li se zahvaljujući tome. 00:11:42.366 --> 00:11:45.998 Sudionici Milgramova eksperimenta mislili su da se ispituje 00:11:45.998 --> 00:11:48.204 učinkovitost kazne 00:11:48.204 --> 00:11:50.736 na poboljšanje učinka. Vjerojatno ste čuli 00:11:50.736 --> 00:11:53.744 za taj eksperiment ako ste student psihologije. 00:11:53.744 --> 00:11:56.566 Sudionici su bili spremni dati ono za što 00:11:56.566 --> 00:11:59.867 su mislili da je smrtonosni električni udar kolegi sudioniku 00:11:59.867 --> 00:12:01.888 kad bi dao pogrešan odgovor, samo zato 00:12:01.888 --> 00:12:04.697 što im je netko u bijeloj kuti rekao da to učine. NOTE Paragraph 00:12:04.697 --> 00:12:07.112 Ali ova je priča mit iz tri razloga.. 00:12:07.112 --> 00:12:12.016 Kao prvo i najvažnije, kuta nije bila bijela, već siva. 00:12:12.016 --> 00:12:16.423 Kao drugo, sudionicima je bilo rečeno prije istraživanja i 00:12:16.423 --> 00:12:18.930 podsjetilo ih se svaki put kad bi se netko zabrinuo 00:12:18.930 --> 00:12:21.763 da su udari bolni, ali nisu smrtonosni 00:12:21.763 --> 00:12:24.505 i nisu izazivali nikakvu trajnu štetu. NOTE Paragraph 00:12:24.505 --> 00:12:26.825 Kao treće, sudionici nisu zadavali udare 00:12:26.825 --> 00:12:29.473 samo zato što im je netko u kuti to rekao. 00:12:29.473 --> 00:12:31.515 Kad su poslije istraživanja intervjuirali, 00:12:31.515 --> 00:12:34.023 svi su sudionici rekli da su čvrsto vjerovali 00:12:34.023 --> 00:12:37.807 da je istraživanje o učenju i kažnjavanju imalo značajnu znanstvenu svrhu 00:12:37.807 --> 00:12:40.245 koja bi dala značajne dobiti znanosti za razliku 00:12:40.245 --> 00:12:46.114 od kratkotrajnih nesmrtonosnih neugodnosti koje su NOTE Paragraph 00:12:47.025 --> 00:12:49.603 izazivali sudionicima. Dobro, pričam već 12 minuta. i 00:12:49.603 --> 00:12:52.289 vjerojatno tu sjedite i slušate me, analizirate 00:12:52.289 --> 00:12:54.509 moje govorne obrasce i govor tijela i 00:12:54.509 --> 00:12:58.116 pokušavate odlučiti imate li razloga ozbiljno shvatiti moje riječi. 00:12:58.116 --> 00:13:00.577 Govorim li istinu ili lažem? 00:13:00.577 --> 00:13:02.759 Ako je tako, svi ste vjerojatno podbacili. 00:13:02.759 --> 00:13:05.104 Iako svi mi mislimo da znamo prepoznati lažljivca 00:13:05.104 --> 00:13:07.197 po govoru tijela i govornim obrascima, 00:13:07.197 --> 00:13:09.870 stotine psiholoških testova tijekom godina dokazali su 00:13:09.870 --> 00:13:12.561 da se svi mi, uključujući policajce i detektive, 00:13:12.561 --> 00:13:16.061 oslanjamo na sreću kad pokušavamo otkriti laži preko govora tijela 00:13:16.061 --> 00:13:17.642 i verbalnih obrazaca. 00:13:17.642 --> 00:13:19.686 Zanimljivo je da postoji jedna iznimka: 00:13:19.686 --> 00:13:21.938 TV-obraćanja za nestale članove obitelji. 00:13:21.938 --> 00:13:24.923 Lako je predvidjeti kad su članovi obitelji uistinu nestali 00:13:24.923 --> 00:13:28.254 i kad su ih ubili oni koji se obraćaju. 00:13:28.254 --> 00:13:31.769 Lažni davatelji molbi češće tresu glavama, odvraćaju pogled i 00:13:31.769 --> 00:13:33.483 griješe u govoru, dok 00:13:33.483 --> 00:13:35.498 oni iskreni češće 00:13:35.498 --> 00:13:37.843 izražavaju nadu da će se osoba sigurno vratiti i 00:13:37.843 --> 00:13:39.584 izbjegavaju brutalan jezik. 00:13:39.584 --> 00:13:44.187 Npr. mogli bi reći "oduzet nam je" umjesto "ubijen". NOTE Paragraph 00:13:44.187 --> 00:13:46.844 Kad smo već kod toga, vrijeme je da završim s ovim govorom, 00:13:46.844 --> 00:13:50.052 ali najprije vam u trideset sekundi želim prikazati 00:13:50.052 --> 00:13:53.423 sveobuhvatni psihološki mit. 00:13:53.423 --> 00:13:57.720 Mit je da je psihologija samo kolekcija zanimljivih teorija, 00:13:57.720 --> 00:14:01.241 a sve one govore nešto korisno i sve imaju nešto za ponuditi. 00:14:01.241 --> 00:14:03.740 Nadam se da sam vam u zadnjih nekoliko minuta 00:14:03.740 --> 00:14:05.325 pokazao da to nije istina. 00:14:05.325 --> 00:14:08.584 Moramo procijeniti psihološke teorije 00:14:08.584 --> 00:14:10.468 gledajući kakva predviđanja prave, 00:14:10.468 --> 00:14:13.289 bilo da vas slušanje Mozarta čini pametnijima, 00:14:13.289 --> 00:14:18.056 da učite bolje kad su vam informacije prezentirane u vašem stilu učenja 00:14:18.056 --> 00:14:21.521 ili što god to bilo, sve su to predviđanja koja se daju empirijski 00:14:21.521 --> 00:14:23.306 ispitati i možemo napredovati jedino 00:14:23.306 --> 00:14:25.426 tako da usporedimo ova predviđanja s podacima 00:14:25.426 --> 00:14:27.755 u strogo kontroliranim ekperimentima. 00:14:27.755 --> 00:14:30.889 To je jedini način na koji možemo otkriti koja od 00:14:30.889 --> 00:14:33.513 ovih teorija ima dobre temelje, a koja je, 00:14:33.513 --> 00:14:36.903 poput onih o kojima sam vam danas govorio, tek mit. NOTE Paragraph 00:14:36.903 --> 00:14:38.412 Hvala vam. NOTE Paragraph 00:14:38.412 --> 00:14:41.872 (Pljesak)