1
00:00:19,386 --> 00:00:21,016
U filmu „Interstellar”

2
00:00:21,016 --> 00:00:24,597
možemo izbliza vidjeti
supermasivnu crnu rupu.

3
00:00:24,621 --> 00:00:26,764
Na pozadini koju stvara zagrijani plin

4
00:00:26,788 --> 00:00:28,906
ogromna gravitacijska sila te crne rupe

5
00:00:28,930 --> 00:00:30,365
zakreće svjetlost u prsten.

6
00:00:30,389 --> 00:00:32,498
Međutim, to nije stvarna fotografija,

7
00:00:32,522 --> 00:00:34,308
već računalno-grafički prikaz –

8
00:00:34,332 --> 00:00:37,722
umjetnička interpretacija
mogućeg izgleda crne rupe.

9
00:00:38,351 --> 00:00:39,517
Prije sto godina

10
00:00:39,541 --> 00:00:43,142
Albert Einstein objavio je
svoju teoriju opće relativnosti.

11
00:00:43,166 --> 00:00:44,605
U godinama koje su uslijedile

12
00:00:44,629 --> 00:00:47,602
znanstvenici su pronašli
mnogo dokaza u prilog toj teoriji.

13
00:00:47,626 --> 00:00:50,710
No jedna stvar koju
ta teorija predviđa, crne rupe,

14
00:00:50,734 --> 00:00:53,084
još nije izravno zapažena.

15
00:00:53,108 --> 00:00:56,314
Iako imamo predodžbe o tome
kako bi crna rupa mogla izgledati,

16
00:00:56,338 --> 00:00:59,117
nikad je zapravo nismo
uspjeli fotografirati.

17
00:00:59,141 --> 00:01:01,320
Ipak, možda ćete se iznenaditi kad čujete

18
00:01:01,344 --> 00:01:05,458
da bismo u sljedećih par godina
mogli vidjeti prvu fotografiju crne rupe.

19
00:01:05,462 --> 00:01:07,394
Tu prvu fotografiju dobit ćemo

20
00:01:07,394 --> 00:01:09,514
zahvaljujući međunarodnom
timu znanstvenika,

21
00:01:09,514 --> 00:01:11,081
teleskopu veličine Zemlje

22
00:01:11,105 --> 00:01:14,361
i algoritmu koji će složiti konačnu sliku.

23
00:01:14,361 --> 00:01:17,963
Premda vam danas još ne mogu pokazati
stvarnu fotografiju crne rupe,

24
00:01:17,963 --> 00:01:20,424
htjela bih vam ukratko predstaviti
napore uložene

25
00:01:20,448 --> 00:01:22,061
u dobivanje te prve fotografije.

26
00:01:23,968 --> 00:01:25,414
Zovem se Katie Bouman

27
00:01:25,438 --> 00:01:27,794
i doktorandica sam na MIT-u.

28
00:01:27,794 --> 00:01:30,279
Istraživačica sam
u laboratoriju računalnih znanosti,

29
00:01:30,279 --> 00:01:33,377
gdje razvijamo računalni vid
s pomoću slika i videozapisa.

30
00:01:33,801 --> 00:01:35,753
No iako nisam astronom,

31
00:01:35,753 --> 00:01:37,272
danas bih vam htjela pokazati

32
00:01:37,296 --> 00:01:40,199
kako sam uspjela doprinijeti
tom uzbudljivom projektu.

33
00:01:42,033 --> 00:01:44,964
Odmaknete li se večeras
od jarkih gradskih svjetala,

34
00:01:44,964 --> 00:01:47,614
možda budete imali sreće
pa ugledate zapanjujući prizor

35
00:01:47,638 --> 00:01:49,131
galaktike Mliječne staze.

36
00:01:49,655 --> 00:01:52,117
Kad biste mogli prozujati
pored milijuna zvijezda

37
00:01:52,141 --> 00:01:55,896
26 000 svjetlosnih godina
prema središtu spiralne Mliječne staze,

38
00:01:55,920 --> 00:01:59,441
naposljetku biste stigli
do skupine zvijezda u samom središtu.

39
00:01:59,465 --> 00:02:02,671
Gledajući infracrvenim teleskopima
kroz galaktičku prašinu

40
00:02:02,695 --> 00:02:06,562
astronomi su promatrali
te zvijezde više od 16 godina.

41
00:02:06,586 --> 00:02:09,689
Međutim, najspektakularnije je
zapravo ono što ne vide.

42
00:02:10,199 --> 00:02:13,265
Čini se da te zvijezde kruže
oko nevidljiva objekta.

43
00:02:15,459 --> 00:02:17,472
Prateći putanje tih zvijezda

44
00:02:17,472 --> 00:02:19,150
astronomi su zaključili da je

45
00:02:19,150 --> 00:02:22,443
jedina stvar koja je dovoljno mala i teška
da prouzroči takvo kretanje

46
00:02:22,443 --> 00:02:24,345
supermasivna crna rupa –

47
00:02:24,369 --> 00:02:28,547
objekt toliko gust
da usiše sve u svojoj blizini –

48
00:02:28,571 --> 00:02:30,065
čak i svjetlost.

49
00:02:30,089 --> 00:02:33,150
No što se događa
ako se još više približimo?

50
00:02:33,174 --> 00:02:37,907
Je li moguće vidjeti nešto što je,
u pravilu, nemoguće vidjeti?

51
00:02:39,469 --> 00:02:42,683
Pa, čini se da ako uvećamo sliku
s pomoću radiovalova,

52
00:02:42,683 --> 00:02:44,359
trebali bismo vidjeti svjetlosni prsten

53
00:02:44,359 --> 00:02:47,258
koji nastaje zbog utjecaja
gravitacijskih leća na vruću plazmu

54
00:02:47,258 --> 00:02:48,747
što brzo kruži oko crne rupe.

55
00:02:48,771 --> 00:02:49,931
Drugim riječima,

56
00:02:49,955 --> 00:02:52,896
crna rupa baca sjenu na
tu svjetlosnu pozadinu

57
00:02:52,896 --> 00:02:54,992
oblikujući kuglu tame.

58
00:02:55,446 --> 00:02:58,785
Taj svijetli prsten otkriva
obzor događaja crne rupe,

59
00:02:58,809 --> 00:03:01,209
gdje je gravitacijska sila toliko snažna

60
00:03:01,209 --> 00:03:03,119
da joj čak ni svjetlost ne može pobjeći.

61
00:03:04,563 --> 00:03:07,652
Einsteinove jednadžbe predviđaju
veličinu i oblik tog prstena,

62
00:03:07,676 --> 00:03:10,754
tako da njegova fotografija
ne bi samo bila fora,

63
00:03:10,754 --> 00:03:13,526
nego bi nam pomogla i da provjerimo
vrijede li te jednadžbe

64
00:03:13,550 --> 00:03:16,016
u ekstremnim uvjetima oko crne rupe.

65
00:03:16,480 --> 00:03:19,038
Međutim, ta crna rupa
toliko je udaljena od nas

66
00:03:19,062 --> 00:03:22,160
da se sa Zemlje taj prsten
doima nevjerojatno malim –

67
00:03:22,184 --> 00:03:25,774
tako bi nam nekako izgledala
naranča na Mjesecu.

68
00:03:26,328 --> 00:03:29,152
Zbog toga ga je vrlo teško fotografirati.

69
00:03:30,215 --> 00:03:31,517
Zašto je tomu tako?

70
00:03:32,082 --> 00:03:35,270
Pa, sve se svodi na jednostavnu jednadžbu.

71
00:03:35,294 --> 00:03:37,710
Zbog pojave poznate kao difrakcija,

72
00:03:37,734 --> 00:03:39,089
postoje temeljna ograničenja

73
00:03:39,113 --> 00:03:41,783
koja određuju koliki su
najmanji vidljivi predmeti.

74
00:03:42,359 --> 00:03:46,031
Prema toj glavnoj jednadžbi,
da bismo vidjeli sve manje i manje stvari,

75
00:03:46,055 --> 00:03:48,642
trebaju nam sve veći i veći teleskopi.

76
00:03:48,666 --> 00:03:51,735
No čak ni najsnažniji
optički teleskopi na Zemlji

77
00:03:51,759 --> 00:03:53,998
nemaju rezoluciju koja nam je potrebna

78
00:03:53,998 --> 00:03:56,424
kako bismo fotografirali
objekt na površini Mjeseca.

79
00:03:56,424 --> 00:03:59,461
Ustvari, ovo je jedna od fotografija
s dosad najvećom rezolucijom

80
00:03:59,461 --> 00:04:01,556
na kojoj je Mjesec,
fotografiran sa Zemlje.

81
00:04:01,556 --> 00:04:04,043
Sadržava oko 13 000 piksela,

82
00:04:04,067 --> 00:04:08,117
a u svaki od njih „stane”
preko 1,5 milijuna naranči.

83
00:04:08,966 --> 00:04:10,938
Koliki bi dakle trebao biti teleskop

84
00:04:10,962 --> 00:04:13,727
kako bismo vidjeli naranču
na površini Mjeseca,

85
00:04:13,751 --> 00:04:15,965
a tako i našu crnu rupu?

86
00:04:15,989 --> 00:04:19,013
Pa, jednostavan matematički izračun
pokazuje

87
00:04:19,013 --> 00:04:20,229
da nam je potreban teleskop

88
00:04:20,229 --> 00:04:22,070
veličine cijele Zemlje.

89
00:04:22,070 --> 00:04:22,848
(Smijeh)

90
00:04:22,848 --> 00:04:24,891
Kad bismo mogli izgraditi
teleskop veličine Zemlje,

91
00:04:24,891 --> 00:04:27,810
uspjeli bismo tek nazreti
taj karakterističan svjetlosni prsten

92
00:04:27,810 --> 00:04:30,614
koji označava obzor događaja crne rupe.

93
00:04:30,614 --> 00:04:33,669
Iako se na toj slici ne bi vidjeli
svi detalji koji su vidljivi

94
00:04:33,693 --> 00:04:35,269
na računalno-grafičkom prikazu,

95
00:04:35,293 --> 00:04:37,702
svakako bi nam dala prvi uvid

96
00:04:37,726 --> 00:04:40,213
u neposredno okruženje crne rupe.

97
00:04:40,477 --> 00:04:42,420
Međutim, kao što možete i zamisliti,

98
00:04:42,444 --> 00:04:46,068
nemoguće je izgraditi
jedinstveni teleskop veličine Zemlje.

99
00:04:46,092 --> 00:04:47,839
No, slavnim riječima Micka Jaggera,

100
00:04:47,839 --> 00:04:49,794
„ne možeš uvijek dobiti ono što želiš,

101
00:04:49,818 --> 00:04:51,805
no pokušaš li ponekad, možda shvatiš

102
00:04:51,805 --> 00:04:53,244
da si dobio ono što ti treba.”

103
00:04:53,268 --> 00:04:55,732
Povezivanjem teleskopa diljem svijeta,

104
00:04:55,756 --> 00:04:59,294
međunarodni projekt
Event Horizon Telescope

105
00:04:59,318 --> 00:05:02,337
stvara računalni teleskop veličine Zemlje,

106
00:05:02,337 --> 00:05:03,988
koji će moći zabilježiti strukturu

107
00:05:04,012 --> 00:05:06,211
razmjera obzora događaja crne rupe.

108
00:05:06,535 --> 00:05:09,582
Ta mreža teleskopa trebala bi
prvi put fotografirati

109
00:05:09,582 --> 00:05:11,761
crnu rupu sljedeće godine.

110
00:05:13,645 --> 00:05:17,013
Svi teleskopi u toj svjetskoj mreži
rade zajedno.

111
00:05:17,013 --> 00:05:19,899
Povezani preciznim mjerenjem vremena
s pomoću atomskih satova,

112
00:05:19,899 --> 00:05:22,700
timovi istraživača na svakoj lokaciji
zamrzavaju svjetlost

113
00:05:22,724 --> 00:05:25,686
prikupljajući tisuće terabajta podataka.

114
00:05:25,710 --> 00:05:30,727
Ti se podaci potom obrađuju
u laboratoriju ovdje u Massachusettsu.

115
00:05:32,631 --> 00:05:34,265
Kako to zapravo funkcionira?

116
00:05:34,265 --> 00:05:37,402
Sjećate li se da, ako želimo vidjeti
crnu rupu u središtu naše galaktike,

117
00:05:37,402 --> 00:05:40,858
trebamo izgraditi nemoguće velik
teleskop veličine Zemlje?

118
00:05:40,882 --> 00:05:43,114
Zamislimo na trenutak
da je moguće izgraditi

119
00:05:43,138 --> 00:05:44,980
teleskop veličine Zemlje.

120
00:05:45,004 --> 00:05:47,459
To bi pomalo nalikovalo pretvaranju Zemlje

121
00:05:47,483 --> 00:05:49,230
u divovsku disko-kuglu koja se vrti.

122
00:05:49,254 --> 00:05:51,454
Svako pojedino zrcalo
skupljalo bi svjetlost,

123
00:05:51,478 --> 00:05:54,075
koju bismo zatim spojili u jednu sliku.

124
00:05:54,099 --> 00:05:56,760
Međutim, recimo da uklonimo
većinu tih zrcala

125
00:05:56,784 --> 00:05:58,756
i da ih ostane tek nekolicina.

126
00:05:58,780 --> 00:06:01,657
I dalje bismo mogli kombinirati
podatke koje su prikupili,

127
00:06:01,681 --> 00:06:03,674
no u tom bi slučaju ostalo puno praznina.

128
00:06:03,698 --> 00:06:08,071
Ta preostala zrcala predstavljaju lokacije
na koje smo postavili teleskope.

129
00:06:08,095 --> 00:06:12,174
To nam daje nevjerojatno malen
broj podataka za izradu slike.

130
00:06:12,198 --> 00:06:16,036
No iako skupljamo svjetlost
na samo nekoliko lokacija s teleskopima,

131
00:06:16,060 --> 00:06:19,483
budući da se Zemlja okreće,
dobivamo i druge, nove podatke.

132
00:06:19,507 --> 00:06:23,326
Drugim riječima, kako se disko-kugla vrti,
ta zrcala mijenjaju lokacije

133
00:06:23,350 --> 00:06:26,249
i možemo vidjeti
različite dijelove slike.

134
00:06:26,273 --> 00:06:30,291
Algoritmi za stvaranje slike koje smo
razvili popunjavaju praznine na disko-kugli

135
00:06:30,315 --> 00:06:33,348
kako bismo rekonstruirali
osnovnu sliku crne rupe.

136
00:06:33,372 --> 00:06:36,008
Kad bismo rasporedili teleskope
po cijelom planetu,

137
00:06:36,008 --> 00:06:37,973
drugim riječima, po cijeloj disko-kugli –

138
00:06:37,997 --> 00:06:39,381
bio bi to čas posla.

139
00:06:39,405 --> 00:06:42,727
Međutim, vidimo svega
nekoliko uzoraka i zbog toga

140
00:06:42,751 --> 00:06:45,139
postoji beskonačan broj mogućih slika

141
00:06:45,163 --> 00:06:48,127
koje su posve u skladu
s podacima naših teleskopa.

142
00:06:48,751 --> 00:06:51,767
Međutim, nisu sve slike jednake.

143
00:06:52,209 --> 00:06:56,667
Neke od njih više nalikuju onome
što obično smatramo slikama od drugih.

144
00:06:56,691 --> 00:06:59,913
Moja je uloga u stvaranju
prve fotografije crne rupe

145
00:06:59,937 --> 00:07:02,707
dizajnirati algoritme koji će
pronaći najsmisleniju sliku

146
00:07:02,731 --> 00:07:04,953
koja je u skladu s podacima teleskopa.

147
00:07:06,197 --> 00:07:10,329
Baš kao što se forenzički crtač
koristi manjkavim opisima

148
00:07:10,329 --> 00:07:13,471
kako bi, uz pomoć svojeg poznavanja
strukture lica, sastavio sliku,

149
00:07:13,511 --> 00:07:15,660
algoritmi za dobivanje slike
koje sam razvila

150
00:07:15,660 --> 00:07:17,560
koriste se manjkavim podacima
naših teleskopa

151
00:07:17,560 --> 00:07:21,652
kako bi nas doveli do slike koja
izgleda kao nešto iz našeg svemira.

152
00:07:22,176 --> 00:07:25,827
S pomoću tih algoritama
možemo sastaviti slike

153
00:07:25,851 --> 00:07:28,031
od tih malobrojnih, nejasnih podataka.

154
00:07:28,055 --> 00:07:32,584
Ovo je primjer rekonstrukcije napravljene
s pomoću simuliranih podataka

155
00:07:32,608 --> 00:07:34,541
kad zamislimo da smo usmjerili teleskope

156
00:07:34,565 --> 00:07:37,297
prema crnoj rupi
u središtu naše galaktike.

157
00:07:37,297 --> 00:07:39,203
Premda je to samo simulacija,

158
00:07:39,203 --> 00:07:41,653
rekonstrukcije kao što je ova
pružaju nam nadu

159
00:07:41,653 --> 00:07:45,106
da ćemo uskoro moći dobiti
prvu pouzdanu sliku crne rupe

160
00:07:45,130 --> 00:07:47,725
i s pomoću te slike odrediti
veličinu njezina prstena.

161
00:07:50,178 --> 00:07:53,377
Iako bih rado još razglabala
o tom algoritmu,

162
00:07:53,401 --> 00:07:55,575
srećom po vas, nemam vremena.

163
00:07:55,599 --> 00:07:57,600
No ipak bih vam htjela ukratko dočarati

164
00:07:57,624 --> 00:07:59,926
kako određujemo izgled našeg svemira

165
00:07:59,950 --> 00:08:03,740
i kako uz pomoć toga rekonstruiramo i
provjeravamo svoje rezultate.

166
00:08:05,030 --> 00:08:07,566
Budući da postoji
beskonačno mnogo mogućih slika

167
00:08:07,580 --> 00:08:10,065
koje su potpuno u skladu
s podacima naših teleskopa,

168
00:08:10,089 --> 00:08:12,734
moramo ih nekako filtrirati.

169
00:08:12,758 --> 00:08:14,166
To činimo rangiranjem slika

170
00:08:14,166 --> 00:08:17,454
na temelju toga koliko je vjerojatno
da su upravo one slike crne rupe

171
00:08:17,478 --> 00:08:20,054
i zatim biramo onu za koju je
ta vjerojatnost najveća.

172
00:08:20,054 --> 00:08:22,128
Što točno želim reći?

173
00:08:22,128 --> 00:08:24,350
Recimo da pokušavamo napraviti model

174
00:08:24,350 --> 00:08:27,611
koji bi nam rekao kolika je vjerojatnost
da se neka slika pojavi na Facebooku.

175
00:08:27,611 --> 00:08:29,566
Vjerojatno bismo htjeli da nam model kaže

176
00:08:29,566 --> 00:08:32,893
kako je malo vjerojatno da
netko objavi sliku sa šumovima lijevo,

177
00:08:32,917 --> 00:08:35,336
a vrlo vjerojatno da netko objavi selfie

178
00:08:35,360 --> 00:08:36,694
poput ovoga desno.

179
00:08:36,718 --> 00:08:38,357
Slika u sredini je mutna,

180
00:08:38,381 --> 00:08:40,840
pa iako bismo je prije
mogli vidjeti na Facebooku

181
00:08:40,840 --> 00:08:42,024
nego sliku sa šumovima,

182
00:08:42,024 --> 00:08:45,388
vjerojatno su manje šanse
da ćemo vidjeti nju nego onaj selfie.

183
00:08:45,712 --> 00:08:48,002
Međutim, kad je riječ o slikama crne rupe,

184
00:08:48,026 --> 00:08:51,528
pred nama je prava zagonetka:
nikad je dosad nismo vidjeli.

185
00:08:52,012 --> 00:08:54,303
Koja je vjerojatna slika
crne rupe u tom slučaju

186
00:08:54,327 --> 00:08:57,635
i što da pretpostavimo
o strukturi crnih rupa?

187
00:08:57,635 --> 00:09:00,585
Mogli bismo pokušati iskoristiti slike
iz simulacija koje smo napravili,

188
00:09:00,585 --> 00:09:02,975
poput slike crne rupe
iz filma „Interstellar”,

189
00:09:02,999 --> 00:09:05,937
no učinimo li to,
mogli bi nastati ozbiljni problemi.

190
00:09:07,461 --> 00:09:10,841
Što ako bi se pokazalo da
Einsteinove teorije ne drže vodu?

191
00:09:10,865 --> 00:09:14,636
I dalje bismo željeli točno
rekonstruirati što se događa.

192
00:09:14,636 --> 00:09:18,261
Ako svoje algoritme previše baziramo
na Einsteinovim teorijama,

193
00:09:18,261 --> 00:09:20,910
na kraju ćemo vidjeti samo ono
što i očekujemo da ćemo vidjeti.

194
00:09:20,910 --> 00:09:23,350
Drugim riječima,
želimo ostaviti otvorenom mogućnost

195
00:09:23,374 --> 00:09:26,297
da se u središtu naše galaktike
zapravo nalazi divovski slon.

196
00:09:26,321 --> 00:09:27,471
(Smijeh)

197
00:09:27,942 --> 00:09:30,931
Različite vrste slika imaju
vrlo različite osobine.

198
00:09:30,955 --> 00:09:33,843
Možemo lako razlikovati
simulacijske slike crne rupe

199
00:09:33,843 --> 00:09:36,723
od onih koje svakodnevno snimamo
ovdje na Zemlji.

200
00:09:36,727 --> 00:09:40,015
Treba nam način na koji bismo
algoritmima rekli kako slike izgledaju,

201
00:09:40,015 --> 00:09:43,204
a da istovremeno previše ne namećemo
osobine jedne vrste slika.

202
00:09:43,735 --> 00:09:45,648
Jedan od načina
na koji bismo to mogli riješiti

203
00:09:45,672 --> 00:09:48,734
jest da ubacimo osobine
različitih vrsta slika

204
00:09:48,758 --> 00:09:52,888
i vidimo kako pretpostavljena vrsta slike
utječe na naše rekonstrukcije.

205
00:09:54,542 --> 00:09:58,033
Ako sve vrste slika dovode
do vrlo slične slike,

206
00:09:58,057 --> 00:10:00,114
možemo biti sigurniji

207
00:10:00,138 --> 00:10:04,341
da naše pretpostavke ne idu
previše u prilog jednoj slici.

208
00:10:04,365 --> 00:10:07,355
To je donekle kao da date isti opis

209
00:10:07,379 --> 00:10:10,375
trima različitim crtačima diljem svijeta.

210
00:10:10,399 --> 00:10:13,259
Nacrtaju li svi vrlo slična lica,

211
00:10:13,283 --> 00:10:15,076
možemo biti sigurni

212
00:10:15,100 --> 00:10:18,716
da njihovi crteži nisu previše uvjetovani
njihovom kulturom.

213
00:10:19,580 --> 00:10:23,355
Jedan od načina na koji možemo pokušati
nametnuti različite osobine slike

214
00:10:23,379 --> 00:10:25,820
jest korištenjem dijelova
postojećih slika.

215
00:10:26,374 --> 00:10:28,534
Veliku zbirku slika

216
00:10:28,558 --> 00:10:31,276
rastavimo na male komadiće.

217
00:10:31,300 --> 00:10:35,585
Svaki od tih komadića pomalo
nalikuje dijelu slagalice.

218
00:10:35,609 --> 00:10:39,887
Često viđenim dijelovima slagalice 
koristimo se kako bismo složili sliku

219
00:10:39,911 --> 00:10:42,363
koja je u skladu
s podacima naših teleskopa.

220
00:10:46,420 --> 00:10:50,593
Različite vrste slika imaju vrlo karakteristične
skupove dijelova slagalice.

221
00:10:51,367 --> 00:10:54,173
A što se događa kad s istim podacima,

222
00:10:54,197 --> 00:10:58,327
ali s različitim skupovima dijelova
slagalice pokušamo rekonstruirati sliku?

223
00:10:58,351 --> 00:11:02,081
Započnimo s dijelovima slagalice
za simulaciju slike crne rupe.

224
00:11:03,801 --> 00:11:05,482
U redu, ovo izgleda vjerojatno.

225
00:11:05,482 --> 00:11:07,890
Izgleda onako kako očekujemo
da crna rupa izgleda.

226
00:11:07,890 --> 00:11:09,467
No jesmo li dobili takvu sliku

227
00:11:09,491 --> 00:11:12,595
jer smo uključili djeliće slika
simulacije crne rupe?

228
00:11:12,599 --> 00:11:14,709
Pokušajmo s drugim skupom
dijelova slagalice,

229
00:11:14,733 --> 00:11:18,092
koji potječe od astronomskih objekata
koji nisu povezani s crnom rupom.

230
00:11:18,194 --> 00:11:20,240
U redu, dobivamo vrlo sličnu sliku.

231
00:11:20,240 --> 00:11:22,894
Što je s dijelovima koji potječu
od svakodnevnih slika,

232
00:11:22,894 --> 00:11:25,469
kao što su one koje snimate
vlastitim fotoaparatom?

233
00:11:26,672 --> 00:11:28,787
Odlično, dobivamo istu sliku.

234
00:11:28,811 --> 00:11:32,177
Kad dobijemo istu sliku
od svih raznih skupova dijelova slagalice,

235
00:11:32,201 --> 00:11:34,247
možemo biti sigurniji

236
00:11:34,271 --> 00:11:36,237
da naše pretpostavke o slici

237
00:11:36,261 --> 00:11:39,182
ne utječu pretjerano na konačan rezultat.

238
00:11:40,046 --> 00:11:43,299
Usto, možemo i 
isti skup dijelova slagalice,

239
00:11:43,323 --> 00:11:45,812
kao što su oni koji potječu
od svakodnevnih slika,

240
00:11:45,836 --> 00:11:49,436
upotrijebiti za rekonstrukciju
raznih izvornih slika.

241
00:11:49,436 --> 00:11:50,731
Dakle, u našim simulacijama

242
00:11:50,755 --> 00:11:54,530
pretvaramo se da crna rupa izgleda kao
astronomski objekti koji nisu crna rupa

243
00:11:54,554 --> 00:11:58,403
te kao svakodnevne slike,
kao što je slon u središtu naše galaktike.

244
00:11:58,427 --> 00:12:01,595
Kad rezultati naših algoritama na dnu
izgledaju vrlo slično

245
00:12:01,619 --> 00:12:03,715
pravoj slici simulacije na vrhu,

246
00:12:03,739 --> 00:12:07,085
možemo se početi pouzdavati
u te algoritme.

247
00:12:07,109 --> 00:12:08,976
Ono što stvarno želim naglasiti jest

248
00:12:09,000 --> 00:12:10,934
da su sve ove slike nastale

249
00:12:10,958 --> 00:12:13,924
slaganjem djelića
svakodnevnih fotografija,

250
00:12:13,924 --> 00:12:16,497
kao što su one koje biste fotografirali
vlastitim fotoaparatom.

251
00:12:16,497 --> 00:12:19,823
Dakle, sliku crne rupe
koju nikad nismo vidjeli

252
00:12:19,847 --> 00:12:24,331
naposljetku ćemo možda dobiti
od slika koje stalno viđamo.

253
00:12:24,683 --> 00:12:27,328
Takve ideje o dobivanju slika
omogućit će nam

254
00:12:27,352 --> 00:12:29,971
da prvi put fotografiramo crnu rupu

255
00:12:29,995 --> 00:12:32,442
i, nadajmo se, potvrditi slavne teorije

256
00:12:32,466 --> 00:12:34,887
na koje se znanstvenici
svakodnevno oslanjaju.

257
00:12:35,731 --> 00:12:38,339
No, naravno, takve se ideje

258
00:12:38,363 --> 00:12:41,685
ne bi mogle ostvariti
bez nevjerojatnog tima istraživača

259
00:12:41,709 --> 00:12:43,596
s kojima imam čast raditi.

260
00:12:43,670 --> 00:12:44,783
I dalje me zadivljuje

261
00:12:44,783 --> 00:12:48,458
to što bi, iako sam počela rad na ovom
projektu bez predznanja o astrofizici,

262
00:12:48,482 --> 00:12:50,791
ono što smo postigli
tom jedinstvenom suradnjom

263
00:12:50,791 --> 00:12:53,884
moglo rezultirati prvim slikama crne rupe.

264
00:12:54,408 --> 00:12:57,106
No veliki projekti kao što je
Event Horizon Telescope

265
00:12:57,130 --> 00:12:59,944
uspješni su zahvaljujući
interdisciplinarnoj stručnosti

266
00:12:59,968 --> 00:13:01,758
različitih sudionika.

267
00:13:02,182 --> 00:13:03,888
Mi smo raznolika skupina astronoma,

268
00:13:03,912 --> 00:13:06,144
fizičara, matematičara i inženjera.

269
00:13:06,168 --> 00:13:08,042
To je ono što će uskoro omogućiti

270
00:13:08,066 --> 00:13:10,579
da postignemo nešto što se nekoć
smatralo nemogućim.

271
00:13:10,603 --> 00:13:12,859
Htjela bih vas sve ohrabriti
da odavde iziđete

272
00:13:12,883 --> 00:13:14,979
spremni pomicati granice znanosti,

273
00:13:15,003 --> 00:13:18,904
i onda kada se suočite s nečim
tako misterioznim kao što je crna rupa.

274
00:13:18,928 --> 00:13:20,102
Hvala vam.

275
00:13:20,126 --> 00:13:25,689
(Pljesak)