0:00:19.386,0:00:21.016
U filmu „Interstellar”

0:00:21.016,0:00:24.597
možemo izbliza vidjeti[br]supermasivnu crnu rupu.

0:00:24.621,0:00:26.764
Na pozadini koju stvara zagrijani plin

0:00:26.788,0:00:28.906
ogromna gravitacijska sila te crne rupe

0:00:28.930,0:00:30.365
zakreće svjetlost u prsten.

0:00:30.389,0:00:32.498
Međutim, to nije stvarna fotografija,

0:00:32.522,0:00:34.308
već računalno-grafički prikaz –

0:00:34.332,0:00:37.722
umjetnička interpretacija[br]mogućeg izgleda crne rupe.

0:00:38.351,0:00:39.517
Prije sto godina

0:00:39.541,0:00:43.142
Albert Einstein objavio je[br]svoju teoriju opće relativnosti.

0:00:43.166,0:00:44.605
U godinama koje su uslijedile

0:00:44.629,0:00:47.602
znanstvenici su pronašli[br]mnogo dokaza u prilog toj teoriji.

0:00:47.626,0:00:50.710
No jedna stvar koju[br]ta teorija predviđa, crne rupe,

0:00:50.734,0:00:53.084
još nije izravno zapažena.

0:00:53.108,0:00:56.314
Iako imamo predodžbe o tome[br]kako bi crna rupa mogla izgledati,

0:00:56.338,0:00:59.117
nikad je zapravo nismo[br]uspjeli fotografirati.

0:00:59.141,0:01:01.320
Ipak, možda ćete se iznenaditi kad čujete

0:01:01.344,0:01:05.458
da bismo u sljedećih par godina[br]mogli vidjeti prvu fotografiju crne rupe.

0:01:05.462,0:01:07.394
Tu prvu fotografiju dobit ćemo

0:01:07.394,0:01:09.514
zahvaljujući međunarodnom[br]timu znanstvenika,

0:01:09.514,0:01:11.081
teleskopu veličine Zemlje

0:01:11.105,0:01:14.361
i algoritmu koji će složiti konačnu sliku.

0:01:14.361,0:01:17.963
Premda vam danas još ne mogu pokazati[br]stvarnu fotografiju crne rupe,

0:01:17.963,0:01:20.424
htjela bih vam ukratko predstaviti[br]napore uložene

0:01:20.448,0:01:22.061
u dobivanje te prve fotografije.

0:01:23.968,0:01:25.414
Zovem se Katie Bouman

0:01:25.438,0:01:27.794
i doktorandica sam na MIT-u.

0:01:27.794,0:01:30.279
Istraživačica sam[br]u laboratoriju računalnih znanosti,

0:01:30.279,0:01:33.377
gdje razvijamo računalni vid[br]s pomoću slika i videozapisa.

0:01:33.801,0:01:35.753
No iako nisam astronom,

0:01:35.753,0:01:37.272
danas bih vam htjela pokazati

0:01:37.296,0:01:40.199
kako sam uspjela doprinijeti[br]tom uzbudljivom projektu.

0:01:42.033,0:01:44.964
Odmaknete li se večeras[br]od jarkih gradskih svjetala,

0:01:44.964,0:01:47.614
možda budete imali sreće[br]pa ugledate zapanjujući prizor

0:01:47.638,0:01:49.131
galaktike Mliječne staze.

0:01:49.655,0:01:52.117
Kad biste mogli prozujati[br]pored milijuna zvijezda

0:01:52.141,0:01:55.896
26 000 svjetlosnih godina[br]prema središtu spiralne Mliječne staze,

0:01:55.920,0:01:59.441
naposljetku biste stigli[br]do skupine zvijezda u samom središtu.

0:01:59.465,0:02:02.671
Gledajući infracrvenim teleskopima[br]kroz galaktičku prašinu

0:02:02.695,0:02:06.562
astronomi su promatrali[br]te zvijezde više od 16 godina.

0:02:06.586,0:02:09.689
Međutim, najspektakularnije je[br]zapravo ono što ne vide.

0:02:10.199,0:02:13.265
Čini se da te zvijezde kruže[br]oko nevidljiva objekta.

0:02:15.459,0:02:17.472
Prateći putanje tih zvijezda

0:02:17.472,0:02:19.150
astronomi su zaključili da je

0:02:19.150,0:02:22.443
jedina stvar koja je dovoljno mala i teška[br]da prouzroči takvo kretanje

0:02:22.443,0:02:24.345
supermasivna crna rupa –

0:02:24.369,0:02:28.547
objekt toliko gust[br]da usiše sve u svojoj blizini –

0:02:28.571,0:02:30.065
čak i svjetlost.

0:02:30.089,0:02:33.150
No što se događa[br]ako se još više približimo?

0:02:33.174,0:02:37.907
Je li moguće vidjeti nešto što je,[br]u pravilu, nemoguće vidjeti?

0:02:39.469,0:02:42.683
Pa, čini se da ako uvećamo sliku[br]s pomoću radiovalova,

0:02:42.683,0:02:44.359
trebali bismo vidjeti svjetlosni prsten

0:02:44.359,0:02:47.258
koji nastaje zbog utjecaja[br]gravitacijskih leća na vruću plazmu

0:02:47.258,0:02:48.747
što brzo kruži oko crne rupe.

0:02:48.771,0:02:49.931
Drugim riječima,

0:02:49.955,0:02:52.896
crna rupa baca sjenu na[br]tu svjetlosnu pozadinu

0:02:52.896,0:02:54.992
oblikujući kuglu tame.

0:02:55.446,0:02:58.785
Taj svijetli prsten otkriva[br]obzor događaja crne rupe,

0:02:58.809,0:03:01.209
gdje je gravitacijska sila toliko snažna

0:03:01.209,0:03:03.119
da joj čak ni svjetlost ne može pobjeći.

0:03:04.563,0:03:07.652
Einsteinove jednadžbe predviđaju[br]veličinu i oblik tog prstena,

0:03:07.676,0:03:10.754
tako da njegova fotografija[br]ne bi samo bila fora,

0:03:10.754,0:03:13.526
nego bi nam pomogla i da provjerimo[br]vrijede li te jednadžbe

0:03:13.550,0:03:16.016
u ekstremnim uvjetima oko crne rupe.

0:03:16.480,0:03:19.038
Međutim, ta crna rupa[br]toliko je udaljena od nas

0:03:19.062,0:03:22.160
da se sa Zemlje taj prsten[br]doima nevjerojatno malim –

0:03:22.184,0:03:25.774
tako bi nam nekako izgledala[br]naranča na Mjesecu.

0:03:26.328,0:03:29.152
Zbog toga ga je vrlo teško fotografirati.

0:03:30.215,0:03:31.517
Zašto je tomu tako?

0:03:32.082,0:03:35.270
Pa, sve se svodi na jednostavnu jednadžbu.

0:03:35.294,0:03:37.710
Zbog pojave poznate kao difrakcija,

0:03:37.734,0:03:39.089
postoje temeljna ograničenja

0:03:39.113,0:03:41.783
koja određuju koliki su[br]najmanji vidljivi predmeti.

0:03:42.359,0:03:46.031
Prema toj glavnoj jednadžbi,[br]da bismo vidjeli sve manje i manje stvari,

0:03:46.055,0:03:48.642
trebaju nam sve veći i veći teleskopi.

0:03:48.666,0:03:51.735
No čak ni najsnažniji[br]optički teleskopi na Zemlji

0:03:51.759,0:03:53.998
nemaju rezoluciju koja nam je potrebna

0:03:53.998,0:03:56.424
kako bismo fotografirali[br]objekt na površini Mjeseca.

0:03:56.424,0:03:59.461
Ustvari, ovo je jedna od fotografija[br]s dosad najvećom rezolucijom

0:03:59.461,0:04:01.556
na kojoj je Mjesec,[br]fotografiran sa Zemlje.

0:04:01.556,0:04:04.043
Sadržava oko 13 000 piksela,

0:04:04.067,0:04:08.117
a u svaki od njih „stane”[br]preko 1,5 milijuna naranči.

0:04:08.966,0:04:10.938
Koliki bi dakle trebao biti teleskop

0:04:10.962,0:04:13.727
kako bismo vidjeli naranču[br]na površini Mjeseca,

0:04:13.751,0:04:15.965
a tako i našu crnu rupu?

0:04:15.989,0:04:19.013
Pa, jednostavan matematički izračun[br]pokazuje

0:04:19.013,0:04:20.229
da nam je potreban teleskop

0:04:20.229,0:04:22.070
veličine cijele Zemlje.

0:04:22.070,0:04:22.848
(Smijeh)

0:04:22.848,0:04:24.891
Kad bismo mogli izgraditi[br]teleskop veličine Zemlje,

0:04:24.891,0:04:27.810
uspjeli bismo tek nazreti[br]taj karakterističan svjetlosni prsten

0:04:27.810,0:04:30.614
koji označava obzor događaja crne rupe.

0:04:30.614,0:04:33.669
Iako se na toj slici ne bi vidjeli[br]svi detalji koji su vidljivi

0:04:33.693,0:04:35.269
na računalno-grafičkom prikazu,

0:04:35.293,0:04:37.702
svakako bi nam dala prvi uvid

0:04:37.726,0:04:40.213
u neposredno okruženje crne rupe.

0:04:40.477,0:04:42.420
Međutim, kao što možete i zamisliti,

0:04:42.444,0:04:46.068
nemoguće je izgraditi[br]jedinstveni teleskop veličine Zemlje.

0:04:46.092,0:04:47.839
No, slavnim riječima Micka Jaggera,

0:04:47.839,0:04:49.794
„ne možeš uvijek dobiti ono što želiš,

0:04:49.818,0:04:51.805
no pokušaš li ponekad, možda shvatiš

0:04:51.805,0:04:53.244
da si dobio ono što ti treba.”

0:04:53.268,0:04:55.732
Povezivanjem teleskopa diljem svijeta,

0:04:55.756,0:04:59.294
međunarodni projekt[br]Event Horizon Telescope

0:04:59.318,0:05:02.337
stvara računalni teleskop veličine Zemlje,

0:05:02.337,0:05:03.988
koji će moći zabilježiti strukturu

0:05:04.012,0:05:06.211
razmjera obzora događaja crne rupe.

0:05:06.535,0:05:09.582
Ta mreža teleskopa trebala bi[br]prvi put fotografirati

0:05:09.582,0:05:11.761
crnu rupu sljedeće godine.

0:05:13.645,0:05:17.013
Svi teleskopi u toj svjetskoj mreži[br]rade zajedno.

0:05:17.013,0:05:19.899
Povezani preciznim mjerenjem vremena[br]s pomoću atomskih satova,

0:05:19.899,0:05:22.700
timovi istraživača na svakoj lokaciji[br]zamrzavaju svjetlost

0:05:22.724,0:05:25.686
prikupljajući tisuće terabajta podataka.

0:05:25.710,0:05:30.727
Ti se podaci potom obrađuju[br]u laboratoriju ovdje u Massachusettsu.

0:05:32.631,0:05:34.265
Kako to zapravo funkcionira?

0:05:34.265,0:05:37.402
Sjećate li se da, ako želimo vidjeti[br]crnu rupu u središtu naše galaktike,

0:05:37.402,0:05:40.858
trebamo izgraditi nemoguće velik[br]teleskop veličine Zemlje?

0:05:40.882,0:05:43.114
Zamislimo na trenutak[br]da je moguće izgraditi

0:05:43.138,0:05:44.980
teleskop veličine Zemlje.

0:05:45.004,0:05:47.459
To bi pomalo nalikovalo pretvaranju Zemlje

0:05:47.483,0:05:49.230
u divovsku disko-kuglu koja se vrti.

0:05:49.254,0:05:51.454
Svako pojedino zrcalo[br]skupljalo bi svjetlost,

0:05:51.478,0:05:54.075
koju bismo zatim spojili u jednu sliku.

0:05:54.099,0:05:56.760
Međutim, recimo da uklonimo[br]većinu tih zrcala

0:05:56.784,0:05:58.756
i da ih ostane tek nekolicina.

0:05:58.780,0:06:01.657
I dalje bismo mogli kombinirati[br]podatke koje su prikupili,

0:06:01.681,0:06:03.674
no u tom bi slučaju ostalo puno praznina.

0:06:03.698,0:06:08.071
Ta preostala zrcala predstavljaju lokacije[br]na koje smo postavili teleskope.

0:06:08.095,0:06:12.174
To nam daje nevjerojatno malen[br]broj podataka za izradu slike.

0:06:12.198,0:06:16.036
No iako skupljamo svjetlost[br]na samo nekoliko lokacija s teleskopima,

0:06:16.060,0:06:19.483
budući da se Zemlja okreće,[br]dobivamo i druge, nove podatke.

0:06:19.507,0:06:23.326
Drugim riječima, kako se disko-kugla vrti,[br]ta zrcala mijenjaju lokacije

0:06:23.350,0:06:26.249
i možemo vidjeti[br]različite dijelove slike.

0:06:26.273,0:06:30.291
Algoritmi za stvaranje slike koje smo[br]razvili popunjavaju praznine na disko-kugli

0:06:30.315,0:06:33.348
kako bismo rekonstruirali[br]osnovnu sliku crne rupe.

0:06:33.372,0:06:36.008
Kad bismo rasporedili teleskope[br]po cijelom planetu,

0:06:36.008,0:06:37.973
drugim riječima, po cijeloj disko-kugli –

0:06:37.997,0:06:39.381
bio bi to čas posla.

0:06:39.405,0:06:42.727
Međutim, vidimo svega[br]nekoliko uzoraka i zbog toga

0:06:42.751,0:06:45.139
postoji beskonačan broj mogućih slika

0:06:45.163,0:06:48.127
koje su posve u skladu[br]s podacima naših teleskopa.

0:06:48.751,0:06:51.767
Međutim, nisu sve slike jednake.

0:06:52.209,0:06:56.667
Neke od njih više nalikuju onome[br]što obično smatramo slikama od drugih.

0:06:56.691,0:06:59.913
Moja je uloga u stvaranju[br]prve fotografije crne rupe

0:06:59.937,0:07:02.707
dizajnirati algoritme koji će[br]pronaći najsmisleniju sliku

0:07:02.731,0:07:04.953
koja je u skladu s podacima teleskopa.

0:07:06.197,0:07:10.329
Baš kao što se forenzički crtač[br]koristi manjkavim opisima

0:07:10.329,0:07:13.471
kako bi, uz pomoć svojeg poznavanja[br]strukture lica, sastavio sliku,

0:07:13.511,0:07:15.660
algoritmi za dobivanje slike[br]koje sam razvila

0:07:15.660,0:07:17.560
koriste se manjkavim podacima[br]naših teleskopa

0:07:17.560,0:07:21.652
kako bi nas doveli do slike koja[br]izgleda kao nešto iz našeg svemira.

0:07:22.176,0:07:25.827
S pomoću tih algoritama[br]možemo sastaviti slike

0:07:25.851,0:07:28.031
od tih malobrojnih, nejasnih podataka.

0:07:28.055,0:07:32.584
Ovo je primjer rekonstrukcije napravljene[br]s pomoću simuliranih podataka

0:07:32.608,0:07:34.541
kad zamislimo da smo usmjerili teleskope

0:07:34.565,0:07:37.297
prema crnoj rupi[br]u središtu naše galaktike.

0:07:37.297,0:07:39.203
Premda je to samo simulacija,

0:07:39.203,0:07:41.653
rekonstrukcije kao što je ova[br]pružaju nam nadu

0:07:41.653,0:07:45.106
da ćemo uskoro moći dobiti[br]prvu pouzdanu sliku crne rupe

0:07:45.130,0:07:47.725
i s pomoću te slike odrediti[br]veličinu njezina prstena.

0:07:50.178,0:07:53.377
Iako bih rado još razglabala[br]o tom algoritmu,

0:07:53.401,0:07:55.575
srećom po vas, nemam vremena.

0:07:55.599,0:07:57.600
No ipak bih vam htjela ukratko dočarati

0:07:57.624,0:07:59.926
kako određujemo izgled našeg svemira

0:07:59.950,0:08:03.740
i kako uz pomoć toga rekonstruiramo i[br]provjeravamo svoje rezultate.

0:08:05.030,0:08:07.566
Budući da postoji[br]beskonačno mnogo mogućih slika

0:08:07.580,0:08:10.065
koje su potpuno u skladu[br]s podacima naših teleskopa,

0:08:10.089,0:08:12.734
moramo ih nekako filtrirati.

0:08:12.758,0:08:14.166
To činimo rangiranjem slika

0:08:14.166,0:08:17.454
na temelju toga koliko je vjerojatno[br]da su upravo one slike crne rupe

0:08:17.478,0:08:20.054
i zatim biramo onu za koju je[br]ta vjerojatnost najveća.

0:08:20.054,0:08:22.128
Što točno želim reći?

0:08:22.128,0:08:24.350
Recimo da pokušavamo napraviti model

0:08:24.350,0:08:27.611
koji bi nam rekao kolika je vjerojatnost[br]da se neka slika pojavi na Facebooku.

0:08:27.611,0:08:29.566
Vjerojatno bismo htjeli da nam model kaže

0:08:29.566,0:08:32.893
kako je malo vjerojatno da[br]netko objavi sliku sa šumovima lijevo,

0:08:32.917,0:08:35.336
a vrlo vjerojatno da netko objavi selfie

0:08:35.360,0:08:36.694
poput ovoga desno.

0:08:36.718,0:08:38.357
Slika u sredini je mutna,

0:08:38.381,0:08:40.840
pa iako bismo je prije[br]mogli vidjeti na Facebooku

0:08:40.840,0:08:42.024
nego sliku sa šumovima,

0:08:42.024,0:08:45.388
vjerojatno su manje šanse[br]da ćemo vidjeti nju nego onaj selfie.

0:08:45.712,0:08:48.002
Međutim, kad je riječ o slikama crne rupe,

0:08:48.026,0:08:51.528
pred nama je prava zagonetka:[br]nikad je dosad nismo vidjeli.

0:08:52.012,0:08:54.303
Koja je vjerojatna slika[br]crne rupe u tom slučaju

0:08:54.327,0:08:57.635
i što da pretpostavimo[br]o strukturi crnih rupa?

0:08:57.635,0:09:00.585
Mogli bismo pokušati iskoristiti slike[br]iz simulacija koje smo napravili,

0:09:00.585,0:09:02.975
poput slike crne rupe[br]iz filma „Interstellar”,

0:09:02.999,0:09:05.937
no učinimo li to,[br]mogli bi nastati ozbiljni problemi.

0:09:07.461,0:09:10.841
Što ako bi se pokazalo da[br]Einsteinove teorije ne drže vodu?

0:09:10.865,0:09:14.636
I dalje bismo željeli točno[br]rekonstruirati što se događa.

0:09:14.636,0:09:18.261
Ako svoje algoritme previše baziramo[br]na Einsteinovim teorijama,

0:09:18.261,0:09:20.910
na kraju ćemo vidjeti samo ono[br]što i očekujemo da ćemo vidjeti.

0:09:20.910,0:09:23.350
Drugim riječima,[br]želimo ostaviti otvorenom mogućnost

0:09:23.374,0:09:26.297
da se u središtu naše galaktike[br]zapravo nalazi divovski slon.

0:09:26.321,0:09:27.471
(Smijeh)

0:09:27.942,0:09:30.931
Različite vrste slika imaju[br]vrlo različite osobine.

0:09:30.955,0:09:33.843
Možemo lako razlikovati[br]simulacijske slike crne rupe

0:09:33.843,0:09:36.723
od onih koje svakodnevno snimamo[br]ovdje na Zemlji.

0:09:36.727,0:09:40.015
Treba nam način na koji bismo[br]algoritmima rekli kako slike izgledaju,

0:09:40.015,0:09:43.204
a da istovremeno previše ne namećemo[br]osobine jedne vrste slika.

0:09:43.735,0:09:45.648
Jedan od načina[br]na koji bismo to mogli riješiti

0:09:45.672,0:09:48.734
jest da ubacimo osobine[br]različitih vrsta slika

0:09:48.758,0:09:52.888
i vidimo kako pretpostavljena vrsta slike[br]utječe na naše rekonstrukcije.

0:09:54.542,0:09:58.033
Ako sve vrste slika dovode[br]do vrlo slične slike,

0:09:58.057,0:10:00.114
možemo biti sigurniji

0:10:00.138,0:10:04.341
da naše pretpostavke ne idu[br]previše u prilog jednoj slici.

0:10:04.365,0:10:07.355
To je donekle kao da date isti opis

0:10:07.379,0:10:10.375
trima različitim crtačima diljem svijeta.

0:10:10.399,0:10:13.259
Nacrtaju li svi vrlo slična lica,

0:10:13.283,0:10:15.076
možemo biti sigurni

0:10:15.100,0:10:18.716
da njihovi crteži nisu previše uvjetovani[br]njihovom kulturom.

0:10:19.580,0:10:23.355
Jedan od načina na koji možemo pokušati[br]nametnuti različite osobine slike

0:10:23.379,0:10:25.820
jest korištenjem dijelova[br]postojećih slika.

0:10:26.374,0:10:28.534
Veliku zbirku slika

0:10:28.558,0:10:31.276
rastavimo na male komadiće.

0:10:31.300,0:10:35.585
Svaki od tih komadića pomalo[br]nalikuje dijelu slagalice.

0:10:35.609,0:10:39.887
Često viđenim dijelovima slagalice [br]koristimo se kako bismo složili sliku

0:10:39.911,0:10:42.363
koja je u skladu[br]s podacima naših teleskopa.

0:10:46.420,0:10:50.593
Različite vrste slika imaju vrlo karakteristične[br]skupove dijelova slagalice.

0:10:51.367,0:10:54.173
A što se događa kad s istim podacima,

0:10:54.197,0:10:58.327
ali s različitim skupovima dijelova[br]slagalice pokušamo rekonstruirati sliku?

0:10:58.351,0:11:02.081
Započnimo s dijelovima slagalice[br]za simulaciju slike crne rupe.

0:11:03.801,0:11:05.482
U redu, ovo izgleda vjerojatno.

0:11:05.482,0:11:07.890
Izgleda onako kako očekujemo[br]da crna rupa izgleda.

0:11:07.890,0:11:09.467
No jesmo li dobili takvu sliku

0:11:09.491,0:11:12.595
jer smo uključili djeliće slika[br]simulacije crne rupe?

0:11:12.599,0:11:14.709
Pokušajmo s drugim skupom[br]dijelova slagalice,

0:11:14.733,0:11:18.092
koji potječe od astronomskih objekata[br]koji nisu povezani s crnom rupom.

0:11:18.194,0:11:20.240
U redu, dobivamo vrlo sličnu sliku.

0:11:20.240,0:11:22.894
Što je s dijelovima koji potječu[br]od svakodnevnih slika,

0:11:22.894,0:11:25.469
kao što su one koje snimate[br]vlastitim fotoaparatom?

0:11:26.672,0:11:28.787
Odlično, dobivamo istu sliku.

0:11:28.811,0:11:32.177
Kad dobijemo istu sliku[br]od svih raznih skupova dijelova slagalice,

0:11:32.201,0:11:34.247
možemo biti sigurniji

0:11:34.271,0:11:36.237
da naše pretpostavke o slici

0:11:36.261,0:11:39.182
ne utječu pretjerano na konačan rezultat.

0:11:40.046,0:11:43.299
Usto, možemo i [br]isti skup dijelova slagalice,

0:11:43.323,0:11:45.812
kao što su oni koji potječu[br]od svakodnevnih slika,

0:11:45.836,0:11:49.436
upotrijebiti za rekonstrukciju[br]raznih izvornih slika.

0:11:49.436,0:11:50.731
Dakle, u našim simulacijama

0:11:50.755,0:11:54.530
pretvaramo se da crna rupa izgleda kao[br]astronomski objekti koji nisu crna rupa

0:11:54.554,0:11:58.403
te kao svakodnevne slike,[br]kao što je slon u središtu naše galaktike.

0:11:58.427,0:12:01.595
Kad rezultati naših algoritama na dnu[br]izgledaju vrlo slično

0:12:01.619,0:12:03.715
pravoj slici simulacije na vrhu,

0:12:03.739,0:12:07.085
možemo se početi pouzdavati[br]u te algoritme.

0:12:07.109,0:12:08.976
Ono što stvarno želim naglasiti jest

0:12:09.000,0:12:10.934
da su sve ove slike nastale

0:12:10.958,0:12:13.924
slaganjem djelića[br]svakodnevnih fotografija,

0:12:13.924,0:12:16.497
kao što su one koje biste fotografirali[br]vlastitim fotoaparatom.

0:12:16.497,0:12:19.823
Dakle, sliku crne rupe[br]koju nikad nismo vidjeli

0:12:19.847,0:12:24.331
naposljetku ćemo možda dobiti[br]od slika koje stalno viđamo.

0:12:24.683,0:12:27.328
Takve ideje o dobivanju slika[br]omogućit će nam

0:12:27.352,0:12:29.971
da prvi put fotografiramo crnu rupu

0:12:29.995,0:12:32.442
i, nadajmo se, potvrditi slavne teorije

0:12:32.466,0:12:34.887
na koje se znanstvenici[br]svakodnevno oslanjaju.

0:12:35.731,0:12:38.339
No, naravno, takve se ideje

0:12:38.363,0:12:41.685
ne bi mogle ostvariti[br]bez nevjerojatnog tima istraživača

0:12:41.709,0:12:43.596
s kojima imam čast raditi.

0:12:43.670,0:12:44.783
I dalje me zadivljuje

0:12:44.783,0:12:48.458
to što bi, iako sam počela rad na ovom[br]projektu bez predznanja o astrofizici,

0:12:48.482,0:12:50.791
ono što smo postigli[br]tom jedinstvenom suradnjom

0:12:50.791,0:12:53.884
moglo rezultirati prvim slikama crne rupe.

0:12:54.408,0:12:57.106
No veliki projekti kao što je[br]Event Horizon Telescope

0:12:57.130,0:12:59.944
uspješni su zahvaljujući[br]interdisciplinarnoj stručnosti

0:12:59.968,0:13:01.758
različitih sudionika.

0:13:02.182,0:13:03.888
Mi smo raznolika skupina astronoma,

0:13:03.912,0:13:06.144
fizičara, matematičara i inženjera.

0:13:06.168,0:13:08.042
To je ono što će uskoro omogućiti

0:13:08.066,0:13:10.579
da postignemo nešto što se nekoć[br]smatralo nemogućim.

0:13:10.603,0:13:12.859
Htjela bih vas sve ohrabriti[br]da odavde iziđete

0:13:12.883,0:13:14.979
spremni pomicati granice znanosti,

0:13:15.003,0:13:18.904
i onda kada se suočite s nečim[br]tako misterioznim kao što je crna rupa.

0:13:18.928,0:13:20.102
Hvala vam.

0:13:20.126,0:13:25.689
(Pljesak)