WEBVTT

00:00:00.106 --> 00:00:01.530
Dakle, uređaj o kojem ću danas govoriti

00:00:01.530 --> 00:00:03.204
zovem najvećim uređajem koji nije bio.

00:00:03.204 --> 00:00:05.203
Bio je to uređaj koji nije nikada izgrađen,

00:00:05.203 --> 00:00:07.583
ali će ipak biti izgrađen.

00:00:07.583 --> 00:00:09.575
Bio je to uređaj koji je dizajniran

00:00:09.575 --> 00:00:11.926
davno prije nego što je itko razmišljao o računalima.

NOTE Paragraph

00:00:11.926 --> 00:00:14.075
Ako znate bilo što o povijesti računala,

00:00:14.075 --> 00:00:16.595
znati ćete da su u tridesetim i četrdesetim

00:00:16.595 --> 00:00:19.150
stvorena jednostavna računala

00:00:19.150 --> 00:00:21.943
koja su započela računalnu revoluciju koju imamo danas

00:00:21.943 --> 00:00:23.229
i biti ćete u pravu

00:00:23.229 --> 00:00:25.711
osim što imate pogrešno stoljeće.

00:00:25.711 --> 00:00:27.351
Prvo računalo je zapravo dizajnirano

00:00:27.351 --> 00:00:31.023
u 1830-ima i 1840-ima, a ne u 1930-ima i 1940-ima.

00:00:31.023 --> 00:00:33.351
Bilo je dizajnirano, a njegovi dijelovi prototipirani,

00:00:33.351 --> 00:00:35.487
a komadići su napravljeni ovdje

00:00:35.487 --> 00:00:37.480
u South Kensingtonu.

NOTE Paragraph

00:00:37.480 --> 00:00:40.799
Taj uređaj je napravio ovaj čovjek, Charles Babbage.

00:00:40.799 --> 00:00:42.555
Imam snažan afinitet prema Charlesu Babbageu

00:00:42.555 --> 00:00:45.164
zbog toga što je njegova kosa uvijek potpuno nepočešljana, ovako

00:00:45.164 --> 00:00:47.505
na svakoj pojedinoj fotografiji. (Smijeh)

00:00:47.505 --> 00:00:49.352
Bio je jako bogat čovjek, i na neki način

00:00:49.352 --> 00:00:51.365
dio britanske aristokracije.

00:00:51.365 --> 00:00:53.704
Subotom navečer u Maryleboneu

00:00:53.704 --> 00:00:56.135
bili ste dio inteligencije tog doba

00:00:56.135 --> 00:00:57.631
i bili biste pozvani u njegovu kuću

00:00:57.631 --> 00:01:00.590
na soare --- i on je pozvao svakoga:

00:01:00.590 --> 00:01:04.022
kraljeve, Vojvodu od Wellingtona, mnoge, mnoge poznate ljude ---

00:01:04.022 --> 00:01:06.543
i pokazao bi Vam jedan od svojih mehaničkih uređaja.

NOTE Paragraph

00:01:06.543 --> 00:01:09.583
Stvarno mi nedostaje to doba, gdje ste mogli

00:01:09.583 --> 00:01:11.931
ići na soare i vidjeti demonstraciju mehaničkog računala.

00:01:11.931 --> 00:01:13.044
(Smijeh)

00:01:13.044 --> 00:01:16.310
Ali Babbage, sam Babbage je rođen

00:01:16.310 --> 00:01:18.044
na kraju 18. stoljeća,

00:01:18.044 --> 00:01:20.088
i bio je relativno poznati matematičar.

00:01:20.088 --> 00:01:23.231
Držao je Newtonovu poziciju na Cambridgeu,

00:01:23.231 --> 00:01:25.743
i koju je donedavno držao Stephen Hawking.

00:01:25.743 --> 00:01:28.598
Manje je poznat od njih oboje zbog toga što je

00:01:28.598 --> 00:01:31.748
dobio ideju da napravi mehaničke računalne uređaje,

00:01:31.748 --> 00:01:34.033
a nikada nije napravio niti jedan.

NOTE Paragraph

00:01:34.033 --> 00:01:37.318
Razlog zašto nikada nije napravio niti jedan, jer je klasični šmokljan.

00:01:37.318 --> 00:01:39.329
Svaki put kad je imao dobru ideju je mislio

00:01:39.329 --> 00:01:40.777
"To je sjajno, početi ću izrađivati baš to".

00:01:40.777 --> 00:01:43.372
Potrošiti ću bogatstvo na njega. Imam bolju ideju.

00:01:43.372 --> 00:01:45.732
Početi ću raditi na ovome. (Smijeh) I raditi ću na ovom.

00:01:45.732 --> 00:01:48.612
To je radio dok ga Sir Robert Peel, tadašnji premijer

00:01:48.612 --> 00:01:51.076
zapravo nije izbacio s broja 10 u Downing Steetu,

00:01:51.076 --> 00:01:53.517
što je tada značilo,

00:01:53.517 --> 00:01:56.669
"Želim Vam ugodan dan Gospodine". (Smijeh)

NOTE Paragraph

00:01:56.669 --> 00:01:58.649
Stvar koju je dizajnirao je ovo čudovište ovdje,

00:01:58.649 --> 00:02:02.088
analitički uređaj. Kako bih vam to predočio,

00:02:02.088 --> 00:02:03.960
ovo je pogled odozgo.

00:02:03.960 --> 00:02:07.073
Svaki ovaj krug je zupčanik, gomila zupčanika,

00:02:07.073 --> 00:02:10.309
i ova je stvar velika poput parne lokomotive.

00:02:10.309 --> 00:02:12.300
Dakle kako idem kroz ovaj govor želim da zamislite

00:02:12.300 --> 00:02:14.944
taj ogromni stroj. Čuli smo prekrasne zvukove

00:02:14.944 --> 00:02:16.704
kako bi ta stvar zvučala.

00:02:16.704 --> 00:02:18.481
I provesti ću vas kroz arhitekturu tog stroja

00:02:18.481 --> 00:02:19.960
--- zbog toga je računalna arhitektura ---

00:02:19.960 --> 00:02:23.287
i ispričati vam o tom stroju, koji je računalo.

NOTE Paragraph

00:02:23.287 --> 00:02:26.690
Pričajmo o memoriji. Memorija

00:02:26.690 --> 00:02:28.937
je slična memoriji današnjih računala

00:02:28.937 --> 00:02:31.639
osim što je cijela napravljena od metala,

00:02:31.639 --> 00:02:35.183
gomile i gomile zupčanika. Visine 30 zupčanika.

00:02:35.183 --> 00:02:37.253
Zamislite tu visinu zupčanika,

00:02:37.253 --> 00:02:39.008
stotine i stotine njih

00:02:39.008 --> 00:02:40.898
s brojevima na njima.

00:02:40.898 --> 00:02:43.317
To je decimalan uređaj. Sve se radi decimalno.

00:02:43.317 --> 00:02:44.902
Mislio je da koristi binarno. Problem

00:02:44.902 --> 00:02:46.620
korištenja binarnog je da bi stroj bio tako

00:02:46.620 --> 00:02:49.937
visok da bi bilo smiješno. Kao što je, ogroman je.

00:02:49.937 --> 00:02:51.996
Dakle, ima memoriju.

00:02:51.996 --> 00:02:54.403
Memorija je ovaj dio ovdje.

00:02:54.403 --> 00:02:56.733
Vidite ju poput ovog.

NOTE Paragraph

00:02:56.733 --> 00:03:01.268
Ovo čudovište ovdje je procesor (CPU), čip, ako vam se više sviđa.

00:03:01.268 --> 00:03:03.518
Naravno ovako je velik.

00:03:03.518 --> 00:03:06.431
Potpuno mehanički. Ovaj cijeli stroj je mehanički.

00:03:06.431 --> 00:03:10.572
Ovo je slika prototipa jednog dijela procesora

00:03:10.572 --> 00:03:12.711
koji je u Znanstvenom muzeju.

NOTE Paragraph

00:03:12.711 --> 00:03:16.343
Procesor može raditi četiri osnovne aritmetičke funkcije --

00:03:16.343 --> 00:03:18.796
zbrajanje, množenje, oduzimanje, dijeljenje --

00:03:18.796 --> 00:03:21.804
što je već mali podvig u metalu,

00:03:21.804 --> 00:03:24.433
ali također može napraviti nešto što računalo

00:03:24.433 --> 00:03:26.132
i kalkulator ne mogu:

00:03:26.132 --> 00:03:30.070
može tražiti svoju internu memoriju i donositi odluke.

00:03:30.070 --> 00:03:32.936
Može raditi "ako tada" za osnovne programere

00:03:32.936 --> 00:03:35.076
i to je na kraju u osnovi završilo u računalu.

00:03:35.076 --> 00:03:39.674
Moglo je računati. Nije samo izračunavalo. Moglo je učiniti više.

NOTE Paragraph

00:03:39.674 --> 00:03:42.355
Sada, ako pogledate, i stanemo na minutu

00:03:42.355 --> 00:03:44.226
razmislimo o današnjim čipovima,

00:03:44.226 --> 00:03:48.041
ne možemo pogledati unutar silicijskog čipa. Tako je sićušan.

00:03:48.041 --> 00:03:49.842
A ipak kada biste pogledali, vidjeli bi nešto

00:03:49.842 --> 00:03:51.664
vrlo, vrlo slično ovome.

00:03:51.664 --> 00:03:54.611
Nevjerojatnu složenost procesora

00:03:54.611 --> 00:03:57.303
i nevjerojatnu pravilnost u memoriji.

00:03:57.303 --> 00:03:58.965
Ako ste ikad vidjeli fofografiju elektronskog mikroskopa

00:03:58.965 --> 00:04:00.934
vidjeli ste ovo. To sve izgleda isto

00:04:00.934 --> 00:04:03.500
a opet ovdje je dio koji je nevjerojatno kompliciran.

NOTE Paragraph

00:04:03.500 --> 00:04:07.483
Sav taj zupčanik-kotač mehanizam radi ono što radi računalo,

00:04:07.483 --> 00:04:09.576
ali naravno trebate programirati tu stvar, i naravno

00:04:09.576 --> 00:04:12.601
Babbage je koristio tehnologiju tog doba

00:04:12.601 --> 00:04:16.247
i tehnologiju koja će se pojaviti 50-ih, 60-ih i 70-ih,

00:04:16.247 --> 00:04:19.116
bušene kartice. Ovo ovdje je

00:04:19.116 --> 00:04:21.940
jedan od tri čitača bušenih kartica.

00:04:21.940 --> 00:04:25.620
Ovo je program u Znanstvenom muzeju,

00:04:25.620 --> 00:04:30.013
nedaleko odavde, kojeg je napravio Charles Babbage,

00:04:30.013 --> 00:04:31.881
koji sjedi ondje --- možete ga ići pogledati ---

00:04:31.881 --> 00:04:34.322
čekajući izgradnju stroja.

00:04:34.322 --> 00:04:37.742
Nije samo jedan takav, mnogo ih je.

00:04:37.742 --> 00:04:40.832
On je pripremao programe očekujući da će se ovo dogoditi.

NOTE Paragraph

00:04:40.832 --> 00:04:42.805
Razlog zbog kojeg su koristili bušene kartice je Jacquard

00:04:42.805 --> 00:04:44.977
u Francuskoj, koji je kreirao Jacquardov tkalački stan,

00:04:44.977 --> 00:04:47.655
i koji je tkao te nevjerojatne uzorke koje su kontrolirale bušene kartice.

00:04:47.655 --> 00:04:50.287
Dakle, on je samo promijenio svrhu tehnologije tog doba

00:04:50.287 --> 00:04:52.392
i kao sve drugo što je radio, koristio je tehnologiju

00:04:52.392 --> 00:04:57.139
svog doba, dakle 1830-ih, 1840-ih, 1850-ih, zupčanike, paru,

00:04:57.139 --> 00:05:01.077
mehaničke uređaje. Ironično, rođen iste godine

00:05:01.077 --> 00:05:03.249
kao i Charles Babbage je Michael Faraday,

00:05:03.249 --> 00:05:05.926
koji će potpuno revolucionizirati sve

00:05:05.926 --> 00:05:08.439
s dinamom, transformatorom i sve takve stvari.

00:05:08.439 --> 00:05:11.597
Babbage je naravno htio koristiti provjerenu tehnologiju

00:05:11.597 --> 00:05:13.150
dakle, paru i takve stvari.

NOTE Paragraph

00:05:13.150 --> 00:05:14.823
Tada je trebao dodatke.

00:05:14.823 --> 00:05:16.495
Očito sada imate računalo.

00:05:16.495 --> 00:05:18.884
Imate bušene kartice, procesor i memoriju.

00:05:18.884 --> 00:05:20.819
Trebate dodatke koji idu s njima.

00:05:20.819 --> 00:05:22.447
Neće samo to imati.

NOTE Paragraph

00:05:22.447 --> 00:05:25.275
Dakle, prije svega imate zvuk. Imate zvono,

00:05:25.275 --> 00:05:27.429
pa ako nešto krene krivo --- (Smijeh) ---

00:05:27.429 --> 00:05:29.774
ili stroj treba pomoćnika da dođe do njega,

00:05:29.774 --> 00:05:31.744
postojalo je zvono koje može zvoniti. (Smijeh)

00:05:31.744 --> 00:05:33.280
I zaista postoje upute na bušenoj kartici

00:05:33.280 --> 00:05:36.182
koje kažu "Pozvoni zvono." Dakle možete zamisliti taj "Ting!"

00:05:36.182 --> 00:05:38.382
Znate, stanite na trenutak i zamislite sve te zvukove

00:05:38.382 --> 00:05:39.463
tu stvar, "Click, clack click click click,"

00:05:39.463 --> 00:05:42.400
parni uređaj, "Ding"? (Smijeh)

NOTE Paragraph

00:05:42.400 --> 00:05:44.835
Također ste trebali pisač, naravno svatko treba pisač.

00:05:44.835 --> 00:05:47.843
Ovo je fotografija mehanizma pisača za

00:05:47.843 --> 00:05:50.326
njegov drugi stroj, nazvan Difference Engine br. 2,

00:05:50.326 --> 00:05:52.261
koji nikada nije napravio, ali koji je Znanstveni muzej

00:05:52.261 --> 00:05:54.432
napravio u 80-ima i 90-ima.

00:05:54.432 --> 00:05:56.707
U potpunosti je mehanički, ponovno pisač.

00:05:56.707 --> 00:05:59.405
Ispisuje samo brojeve, zbog toga što je bio opsjednut brojevima,

00:05:59.405 --> 00:06:02.922
ali ispisuje na papir, te također radi prijelom riječi.

00:06:02.922 --> 00:06:05.694
Ako dođete do kraja reda, ide ovako.

NOTE Paragraph

00:06:05.694 --> 00:06:07.344
Također trebate grafiku, zar ne?

00:06:07.344 --> 00:06:08.900
Mislim, ako ćete raditi bilo što s grafikom

00:06:08.900 --> 00:06:11.496
tako je rekao "Trebam nacrt. Imam veliki komad papira

00:06:11.496 --> 00:06:13.604
i tintnu olovku i napraviti ću nacrt."

00:06:13.604 --> 00:06:15.434
Dizajnirao je također nacrt,

00:06:15.434 --> 00:06:19.359
i znate, od tog trenutka mislim da je imao prilično,

00:06:19.359 --> 00:06:20.890
prilično dobar stroj.

NOTE Paragraph

00:06:20.890 --> 00:06:23.580
Pored toga dolazi ova žena, Ada Lovelace.

00:06:23.580 --> 00:06:26.301
Sada zamislite te soaree, sve to dobro dolazi usput.

00:06:26.301 --> 00:06:29.393
Ova dama je kći ludog, pokvarenog

00:06:29.393 --> 00:06:31.815
i opasnog lorda Byrona.

00:06:31.815 --> 00:06:34.335
Njezina majka je bila pomalo zabrinuta da nije slučajno

00:06:34.335 --> 00:06:37.192
naslijedila ponešto ludila i zloće lorda Byrona,

00:06:37.192 --> 00:06:40.430
je mislila "Znam riješenje: matematika je riješenje.

00:06:40.430 --> 00:06:43.379
Učiti ćemo ju matematici. To će je smiriti."

00:06:43.379 --> 00:06:47.135
(Smijeh) Naravno

00:06:47.135 --> 00:06:51.050
nikada nije postojao matematičar koji je poludio

00:06:51.050 --> 00:06:53.451
pa znate, to će biti u redu. (Smijeh)

00:06:53.451 --> 00:06:56.789
Sve će biti u redu. Ona ima taj matematički trening

00:06:56.789 --> 00:06:59.527
i odlazi na jednu od tih soarea sa svojom majkom,

00:06:59.527 --> 00:07:02.317
gdje Charles Babbage, kao što znate, vadi van stroj.

00:07:02.317 --> 00:07:04.151
Vojvoda od Wellingtona je ondje, znate,

00:07:04.151 --> 00:07:05.723
vadi stroj, naravno pokazuje ga

00:07:05.723 --> 00:07:09.474
i ona ga shvaća. Ona je zaista jedina osoba za vrijeme njegova životnog vijeka

00:07:09.474 --> 00:07:10.766
koja je rekla "Razumijem što radi,

00:07:10.766 --> 00:07:12.973
i razumijem budućnost tog stroja."

00:07:12.973 --> 00:07:16.060
Mnogo toga joj dugujemo zbog toga što znamo

00:07:16.060 --> 00:07:19.037
dosta o stroju kojeg je Babbage namjeravao izgraditi

00:07:19.037 --> 00:07:20.640
zbog nje.

NOTE Paragraph

00:07:20.640 --> 00:07:23.397
Neki ljudi je zovu prvim programerom.

00:07:23.397 --> 00:07:26.783
To je zapravo iz jednog --- rada kojeg je prevela.

00:07:26.783 --> 00:07:29.694
Ovo je program pisan posebnim stilom.

00:07:29.694 --> 00:07:33.263
Povijesno nije potpuno točno da je ona prvi programer,

00:07:33.263 --> 00:07:35.316
a zapravo je napravila nešto više nevjerojatno.

00:07:35.316 --> 00:07:36.886
Umjesto da je bila samo programer,

00:07:36.886 --> 00:07:39.058
ona je vidjela nešto što Babbage nije vidio.

NOTE Paragraph

00:07:39.058 --> 00:07:42.242
Babbage je bio potpuno opsjednut matematikom.

00:07:42.242 --> 00:07:46.191
Izrađivao je stroj da se bavi matematikom,

00:07:46.191 --> 00:07:49.450
a Lovelace je rekla "Možeš raditi mnogo više od matematike

00:07:49.450 --> 00:07:52.285
na tom stroju." I kao što ga vi već koristite,

00:07:52.285 --> 00:07:53.910
svatko u ovoj prostoriji već ima računalo sa sobom,

00:07:53.910 --> 00:07:55.964
upravo sada, zbog toga što imate mobitel.

00:07:55.964 --> 00:07:58.192
Ako pogledate u taj telefon, svaka pojedina stvar u tom telefonu

00:07:58.192 --> 00:08:00.207
ili računalu ili bilo kojem drugom računalnom uređaju

00:08:00.207 --> 00:08:02.288
je matematika. Sve su to brojevi na kraju.

00:08:02.288 --> 00:08:06.981
Bez obzira je li video ili tekst ili glazba ili glasovi, sve su to brojevi

00:08:06.981 --> 00:08:10.961
sve to podupiru matematičke funkcije.

00:08:10.961 --> 00:08:13.066
Lovelace je rekla "Samo zato što koristite

00:08:13.066 --> 00:08:16.388
matematičke funkcije i simbole

00:08:16.388 --> 00:08:18.635
ne znači da te stvari ne mogu predstavljati

00:08:18.635 --> 00:08:21.988
druge stvari u stvarnom svijetu, poput glazbe."

00:08:21.988 --> 00:08:24.722
To je bio veliki korak jer Babbage je govorio

00:08:24.722 --> 00:08:26.944
"Možemo računati te prekrasne funkcije i ispisivati

00:08:26.944 --> 00:08:30.612
tablice brojeva te crtati grafikone," --- (Smijeh) ---

00:08:30.612 --> 00:08:32.508
i Lovelace je ondje i govori "Gledaj

00:08:32.508 --> 00:08:34.984
te stvari mogu čak komponirati glazbu

00:08:34.984 --> 00:08:38.532
ako glazbu prikažete brojčano."

00:08:38.532 --> 00:08:40.101
To je ono što ja zovem Lovelacein skok.

00:08:40.101 --> 00:08:43.838
Kada kažete da je ona programer, radila je nešto od toga,

00:08:43.838 --> 00:08:46.975
ali zapravo trebate reći da će budućnost biti

00:08:46.975 --> 00:08:49.171
mnogo, mnogo više od toga.

NOTE Paragraph

00:08:49.171 --> 00:08:51.350
Sada, stotinu godina kasnije dolazi ovaj čovjek

00:08:51.350 --> 00:08:56.803
Alan Turning koji 1936. izumljuje računalo ponovno iz početka.

00:08:56.803 --> 00:08:59.380
Babbageov stroj je naravno bio potpuno mehanički.

00:08:59.380 --> 00:09:01.911
Turningov stroj je bio potpuno teoretski.

00:09:01.911 --> 00:09:04.702
Obojca ovih ljudi su došla iz matematičke perspektive stvari,

00:09:04.702 --> 00:09:07.255
ali Turning nam je rekao nešto vrlo važno.

00:09:07.255 --> 00:09:10.190
Postavio je matematički temelj

00:09:10.190 --> 00:09:12.303
za računalnu znanost i rekao je

00:09:12.303 --> 00:09:15.490
"Nije važno kako napravite računalo."

00:09:15.490 --> 00:09:17.368
Nije važno je li vaše računalo mehaničko

00:09:17.368 --> 00:09:21.778
kao što je bilo Babbageovo, ili elektroničko kao što su računala danas

00:09:21.778 --> 00:09:24.582
ili čak u budućnosti, mobiteli ili ponovno

00:09:24.582 --> 00:09:27.728
mehanički, kada krenemo u nanotehnologiju.

00:09:27.728 --> 00:09:29.765
Možemo se vratiti do Babbageovog stroja

00:09:29.765 --> 00:09:32.341
i napraviti ga malenim. Sve te stvari su računala.

00:09:32.341 --> 00:09:33.973
U smislu stvari je računalna srž.

00:09:33.973 --> 00:09:35.978
To se zove Church--Turningova teza.

NOTE Paragraph

00:09:35.978 --> 00:09:38.645
I odjednom dobivate poveznicu gdje kažete

00:09:38.645 --> 00:09:40.868
da ta stvar koju je Babbage radio je zapravo bila računalo.

00:09:40.868 --> 00:09:43.693
U stvari bilo je sposobno napraviti sve što mi radimo danas

00:09:43.693 --> 00:09:48.525
s računalima, samo stvarno sporije. (Smijeh)

00:09:48.525 --> 00:09:50.631
Da vam prikažem kako sporo

00:09:50.631 --> 00:09:54.470
imalo je oko 1k memorije.

00:09:54.470 --> 00:09:57.388
Koristilo je bušene kartice koje su se punile

00:09:57.388 --> 00:10:03.148
i okretalo se oko 10.000 puta sporije nego prvi ZX81.

00:10:03.148 --> 00:10:04.751
Imalo je radnu memoriju.

00:10:04.751 --> 00:10:07.930
Mogli ste dodati dodatnu memoriju ako ste željeli.

NOTE Paragraph

00:10:07.930 --> 00:10:10.256
(Smijeh) Gdje nas to vodi danas?

00:10:10.256 --> 00:10:11.864
Postoje planovi.

00:10:11.864 --> 00:10:14.797
U Swindonu u arhivu Znanstvenog muzeja

00:10:14.797 --> 00:10:16.491
postoje stotine planova i tisuće stranica

00:10:16.491 --> 00:10:19.960
bilješki koje je napisao Charles Babbage o tom analitičkom uređaju.

00:10:19.960 --> 00:10:23.921
Jedan od njih je plan koji zovemo Plan 28

00:10:23.921 --> 00:10:26.075
i što je ujedno ime dobrotvorne ustanove koju sam osnovao

00:10:26.075 --> 00:10:28.809
s Doronom Swadeom, koji je bio kustos računalstva

00:10:28.809 --> 00:10:31.048
u Znanstvenom muzeju i osoba koja je dovela

00:10:31.048 --> 00:10:32.478
do izgradnje projekta "difference engine"

00:10:32.478 --> 00:10:35.036
i naš plan je izgraditi ga.

00:10:35.036 --> 00:10:38.902
Ovdje u South Kensingtonu izgraditi ćemo analitički uređaj.

NOTE Paragraph

00:10:38.902 --> 00:10:40.904
Projekt se sastoji od nekoliko dijelova.

00:10:40.904 --> 00:10:43.424
Jedan je skeniranje Babbageove arhive.

00:10:43.424 --> 00:10:45.346
To je napravljeno. Drugi dio je istražiti

00:10:45.346 --> 00:10:48.456
sve te planove kako bi utvrdili što izraditi.

00:10:48.456 --> 00:10:52.900
Treći dio je računalna simulacija tog stroja,

00:10:52.900 --> 00:10:55.823
a posljednji je dio fizička izgradnja u Znanstvenom muzeju.

NOTE Paragraph

00:10:55.823 --> 00:10:58.399
Kada bude napravljen moći ćete konačno shvatiti kako radi računalo,

00:10:58.399 --> 00:11:00.233
jer rađe nego da imate maleni čip ispred sebe

00:11:00.233 --> 00:11:02.843
trebate pogledati tu čudovišnu stvar i reći "Ah

00:11:02.843 --> 00:11:06.178
vidim kako radi memorije, vidim kako radi procesor

00:11:06.178 --> 00:11:10.045
čujem ga kako radi. Vjerojatno mirišem kako radi." (Smijeh)

00:11:10.045 --> 00:11:12.644
Ali između toga ćemo raditi simulaciju.

NOTE Paragraph

00:11:12.644 --> 00:11:14.401
Sam Babbage je napisao, rekao je

00:11:14.401 --> 00:11:16.019
dok got postoji analitički uređaj

00:11:16.019 --> 00:11:19.723
zasigurno će predvoditi budući smjer znanosti.

00:11:19.723 --> 00:11:21.568
Naravno, nikada ga nije izgradio jer je uvijek petljao

00:11:21.568 --> 00:11:23.650
s novim planovima, ali kada se izgradi

00:11:23.650 --> 00:11:27.160
u 1940-tima sve se mijenja.

NOTE Paragraph

00:11:27.160 --> 00:11:28.983
Sada ću vam dati samo mali uvid u to kako izgleda

00:11:28.983 --> 00:11:31.616
u kretanju, s videom koji pokazuje

00:11:31.616 --> 00:11:36.210
samo jedan dio procesora radi.

00:11:39.210 --> 00:11:42.209
Ovo su samo tri kompleta zupčanika

00:11:42.209 --> 00:11:45.031
i dodati će ga. Ovo je mehanizam dodavanja

00:11:45.031 --> 00:11:47.688
u akciji, pa zamislite taj ogromni stroj.

NOTE Paragraph

00:11:47.688 --> 00:11:48.847
Dajte mi pet godina.

00:11:48.847 --> 00:11:51.191
Prije 2030-e ćemo ga imati.

NOTE Paragraph

00:11:51.191 --> 00:11:54.161
Puno vam hvala. (Pljesak)