1
00:00:00,106 --> 00:00:01,530
Dakle, uređaj o kojem ću danas govoriti

2
00:00:01,530 --> 00:00:03,204
zovem najvećim uređajem koji nije bio.

3
00:00:03,204 --> 00:00:05,203
Bio je to uređaj koji nije nikada izgrađen,

4
00:00:05,203 --> 00:00:07,583
ali će ipak biti izgrađen.

5
00:00:07,583 --> 00:00:09,575
Bio je to uređaj koji je dizajniran

6
00:00:09,575 --> 00:00:11,926
davno prije nego što je itko razmišljao o računalima.

7
00:00:11,926 --> 00:00:14,075
Ako znate bilo što o povijesti računala,

8
00:00:14,075 --> 00:00:16,595
znati ćete da su u tridesetim i četrdesetim

9
00:00:16,595 --> 00:00:19,150
stvorena jednostavna računala

10
00:00:19,150 --> 00:00:21,943
koja su započela računalnu revoluciju koju imamo danas

11
00:00:21,943 --> 00:00:23,229
i biti ćete u pravu

12
00:00:23,229 --> 00:00:25,711
osim što imate pogrešno stoljeće.

13
00:00:25,711 --> 00:00:27,351
Prvo računalo je zapravo dizajnirano

14
00:00:27,351 --> 00:00:31,023
u 1830-ima i 1840-ima, a ne u 1930-ima i 1940-ima.

15
00:00:31,023 --> 00:00:33,351
Bilo je dizajnirano, a njegovi dijelovi prototipirani,

16
00:00:33,351 --> 00:00:35,487
a komadići su napravljeni ovdje

17
00:00:35,487 --> 00:00:37,480
u South Kensingtonu.

18
00:00:37,480 --> 00:00:40,799
Taj uređaj je napravio ovaj čovjek, Charles Babbage.

19
00:00:40,799 --> 00:00:42,555
Imam snažan afinitet prema Charlesu Babbageu

20
00:00:42,555 --> 00:00:45,164
zbog toga što je njegova kosa uvijek potpuno nepočešljana, ovako

21
00:00:45,164 --> 00:00:47,505
na svakoj pojedinoj fotografiji. (Smijeh)

22
00:00:47,505 --> 00:00:49,352
Bio je jako bogat čovjek, i na neki način

23
00:00:49,352 --> 00:00:51,365
dio britanske aristokracije.

24
00:00:51,365 --> 00:00:53,704
Subotom navečer u Maryleboneu

25
00:00:53,704 --> 00:00:56,135
bili ste dio inteligencije tog doba

26
00:00:56,135 --> 00:00:57,631
i bili biste pozvani u njegovu kuću

27
00:00:57,631 --> 00:01:00,590
na soare --- i on je pozvao svakoga:

28
00:01:00,590 --> 00:01:04,022
kraljeve, Vojvodu od Wellingtona, mnoge, mnoge poznate ljude ---

29
00:01:04,022 --> 00:01:06,543
i pokazao bi Vam jedan od svojih mehaničkih uređaja.

30
00:01:06,543 --> 00:01:09,583
Stvarno mi nedostaje to doba, gdje ste mogli

31
00:01:09,583 --> 00:01:11,931
ići na soare i vidjeti demonstraciju mehaničkog računala.

32
00:01:11,931 --> 00:01:13,044
(Smijeh)

33
00:01:13,044 --> 00:01:16,310
Ali Babbage, sam Babbage je rođen

34
00:01:16,310 --> 00:01:18,044
na kraju 18. stoljeća,

35
00:01:18,044 --> 00:01:20,088
i bio je relativno poznati matematičar.

36
00:01:20,088 --> 00:01:23,231
Držao je Newtonovu poziciju na Cambridgeu,

37
00:01:23,231 --> 00:01:25,743
i koju je donedavno držao Stephen Hawking.

38
00:01:25,743 --> 00:01:28,598
Manje je poznat od njih oboje zbog toga što je

39
00:01:28,598 --> 00:01:31,748
dobio ideju da napravi mehaničke računalne uređaje,

40
00:01:31,748 --> 00:01:34,033
a nikada nije napravio niti jedan.

41
00:01:34,033 --> 00:01:37,318
Razlog zašto nikada nije napravio niti jedan, jer je klasični šmokljan.

42
00:01:37,318 --> 00:01:39,329
Svaki put kad je imao dobru ideju je mislio

43
00:01:39,329 --> 00:01:40,777
"To je sjajno, početi ću izrađivati baš to".

44
00:01:40,777 --> 00:01:43,372
Potrošiti ću bogatstvo na njega. Imam bolju ideju.

45
00:01:43,372 --> 00:01:45,732
Početi ću raditi na ovome. (Smijeh) I raditi ću na ovom.

46
00:01:45,732 --> 00:01:48,612
To je radio dok ga Sir Robert Peel, tadašnji premijer

47
00:01:48,612 --> 00:01:51,076
zapravo nije izbacio s broja 10 u Downing Steetu,

48
00:01:51,076 --> 00:01:53,517
što je tada značilo,

49
00:01:53,517 --> 00:01:56,669
"Želim Vam ugodan dan Gospodine". (Smijeh)

50
00:01:56,669 --> 00:01:58,649
Stvar koju je dizajnirao je ovo čudovište ovdje,

51
00:01:58,649 --> 00:02:02,088
analitički uređaj. Kako bih vam to predočio,

52
00:02:02,088 --> 00:02:03,960
ovo je pogled odozgo.

53
00:02:03,960 --> 00:02:07,073
Svaki ovaj krug je zupčanik, gomila zupčanika,

54
00:02:07,073 --> 00:02:10,309
i ova je stvar velika poput parne lokomotive.

55
00:02:10,309 --> 00:02:12,300
Dakle kako idem kroz ovaj govor želim da zamislite

56
00:02:12,300 --> 00:02:14,944
taj ogromni stroj. Čuli smo prekrasne zvukove

57
00:02:14,944 --> 00:02:16,704
kako bi ta stvar zvučala.

58
00:02:16,704 --> 00:02:18,481
I provesti ću vas kroz arhitekturu tog stroja

59
00:02:18,481 --> 00:02:19,960
--- zbog toga je računalna arhitektura ---

60
00:02:19,960 --> 00:02:23,287
i ispričati vam o tom stroju, koji je računalo.

61
00:02:23,287 --> 00:02:26,690
Pričajmo o memoriji. Memorija

62
00:02:26,690 --> 00:02:28,937
je slična memoriji današnjih računala

63
00:02:28,937 --> 00:02:31,639
osim što je cijela napravljena od metala,

64
00:02:31,639 --> 00:02:35,183
gomile i gomile zupčanika. Visine 30 zupčanika.

65
00:02:35,183 --> 00:02:37,253
Zamislite tu visinu zupčanika,

66
00:02:37,253 --> 00:02:39,008
stotine i stotine njih

67
00:02:39,008 --> 00:02:40,898
s brojevima na njima.

68
00:02:40,898 --> 00:02:43,317
To je decimalan uređaj. Sve se radi decimalno.

69
00:02:43,317 --> 00:02:44,902
Mislio je da koristi binarno. Problem

70
00:02:44,902 --> 00:02:46,620
korištenja binarnog je da bi stroj bio tako

71
00:02:46,620 --> 00:02:49,937
visok da bi bilo smiješno. Kao što je, ogroman je.

72
00:02:49,937 --> 00:02:51,996
Dakle, ima memoriju.

73
00:02:51,996 --> 00:02:54,403
Memorija je ovaj dio ovdje.

74
00:02:54,403 --> 00:02:56,733
Vidite ju poput ovog.

75
00:02:56,733 --> 00:03:01,268
Ovo čudovište ovdje je procesor (CPU), čip, ako vam se više sviđa.

76
00:03:01,268 --> 00:03:03,518
Naravno ovako je velik.

77
00:03:03,518 --> 00:03:06,431
Potpuno mehanički. Ovaj cijeli stroj je mehanički.

78
00:03:06,431 --> 00:03:10,572
Ovo je slika prototipa jednog dijela procesora

79
00:03:10,572 --> 00:03:12,711
koji je u Znanstvenom muzeju.

80
00:03:12,711 --> 00:03:16,343
Procesor može raditi četiri osnovne aritmetičke funkcije --

81
00:03:16,343 --> 00:03:18,796
zbrajanje, množenje, oduzimanje, dijeljenje --

82
00:03:18,796 --> 00:03:21,804
što je već mali podvig u metalu,

83
00:03:21,804 --> 00:03:24,433
ali također može napraviti nešto što računalo

84
00:03:24,433 --> 00:03:26,132
i kalkulator ne mogu:

85
00:03:26,132 --> 00:03:30,070
može tražiti svoju internu memoriju i donositi odluke.

86
00:03:30,070 --> 00:03:32,936
Može raditi "ako tada" za osnovne programere

87
00:03:32,936 --> 00:03:35,076
i to je na kraju u osnovi završilo u računalu.

88
00:03:35,076 --> 00:03:39,674
Moglo je računati. Nije samo izračunavalo. Moglo je učiniti više.

89
00:03:39,674 --> 00:03:42,355
Sada, ako pogledate, i stanemo na minutu

90
00:03:42,355 --> 00:03:44,226
razmislimo o današnjim čipovima,

91
00:03:44,226 --> 00:03:48,041
ne možemo pogledati unutar silicijskog čipa. Tako je sićušan.

92
00:03:48,041 --> 00:03:49,842
A ipak kada biste pogledali, vidjeli bi nešto

93
00:03:49,842 --> 00:03:51,664
vrlo, vrlo slično ovome.

94
00:03:51,664 --> 00:03:54,611
Nevjerojatnu složenost procesora

95
00:03:54,611 --> 00:03:57,303
i nevjerojatnu pravilnost u memoriji.

96
00:03:57,303 --> 00:03:58,965
Ako ste ikad vidjeli fofografiju elektronskog mikroskopa

97
00:03:58,965 --> 00:04:00,934
vidjeli ste ovo. To sve izgleda isto

98
00:04:00,934 --> 00:04:03,500
a opet ovdje je dio koji je nevjerojatno kompliciran.

99
00:04:03,500 --> 00:04:07,483
Sav taj zupčanik-kotač mehanizam radi ono što radi računalo,

100
00:04:07,483 --> 00:04:09,576
ali naravno trebate programirati tu stvar, i naravno

101
00:04:09,576 --> 00:04:12,601
Babbage je koristio tehnologiju tog doba

102
00:04:12,601 --> 00:04:16,247
i tehnologiju koja će se pojaviti 50-ih, 60-ih i 70-ih,

103
00:04:16,247 --> 00:04:19,116
bušene kartice. Ovo ovdje je

104
00:04:19,116 --> 00:04:21,940
jedan od tri čitača bušenih kartica.

105
00:04:21,940 --> 00:04:25,620
Ovo je program u Znanstvenom muzeju,

106
00:04:25,620 --> 00:04:30,013
nedaleko odavde, kojeg je napravio Charles Babbage,

107
00:04:30,013 --> 00:04:31,881
koji sjedi ondje --- možete ga ići pogledati ---

108
00:04:31,881 --> 00:04:34,322
čekajući izgradnju stroja.

109
00:04:34,322 --> 00:04:37,742
Nije samo jedan takav, mnogo ih je.

110
00:04:37,742 --> 00:04:40,832
On je pripremao programe očekujući da će se ovo dogoditi.

111
00:04:40,832 --> 00:04:42,805
Razlog zbog kojeg su koristili bušene kartice je Jacquard

112
00:04:42,805 --> 00:04:44,977
u Francuskoj, koji je kreirao Jacquardov tkalački stan,

113
00:04:44,977 --> 00:04:47,655
i koji je tkao te nevjerojatne uzorke koje su kontrolirale bušene kartice.

114
00:04:47,655 --> 00:04:50,287
Dakle, on je samo promijenio svrhu tehnologije tog doba

115
00:04:50,287 --> 00:04:52,392
i kao sve drugo što je radio, koristio je tehnologiju

116
00:04:52,392 --> 00:04:57,139
svog doba, dakle 1830-ih, 1840-ih, 1850-ih, zupčanike, paru,

117
00:04:57,139 --> 00:05:01,077
mehaničke uređaje. Ironično, rođen iste godine

118
00:05:01,077 --> 00:05:03,249
kao i Charles Babbage je Michael Faraday,

119
00:05:03,249 --> 00:05:05,926
koji će potpuno revolucionizirati sve

120
00:05:05,926 --> 00:05:08,439
s dinamom, transformatorom i sve takve stvari.

121
00:05:08,439 --> 00:05:11,597
Babbage je naravno htio koristiti provjerenu tehnologiju

122
00:05:11,597 --> 00:05:13,150
dakle, paru i takve stvari.

123
00:05:13,150 --> 00:05:14,823
Tada je trebao dodatke.

124
00:05:14,823 --> 00:05:16,495
Očito sada imate računalo.

125
00:05:16,495 --> 00:05:18,884
Imate bušene kartice, procesor i memoriju.

126
00:05:18,884 --> 00:05:20,819
Trebate dodatke koji idu s njima.

127
00:05:20,819 --> 00:05:22,447
Neće samo to imati.

128
00:05:22,447 --> 00:05:25,275
Dakle, prije svega imate zvuk. Imate zvono,

129
00:05:25,275 --> 00:05:27,429
pa ako nešto krene krivo --- (Smijeh) ---

130
00:05:27,429 --> 00:05:29,774
ili stroj treba pomoćnika da dođe do njega,

131
00:05:29,774 --> 00:05:31,744
postojalo je zvono koje može zvoniti. (Smijeh)

132
00:05:31,744 --> 00:05:33,280
I zaista postoje upute na bušenoj kartici

133
00:05:33,280 --> 00:05:36,182
koje kažu "Pozvoni zvono." Dakle možete zamisliti taj "Ting!"

134
00:05:36,182 --> 00:05:38,382
Znate, stanite na trenutak i zamislite sve te zvukove

135
00:05:38,382 --> 00:05:39,463
tu stvar, "Click, clack click click click,"

136
00:05:39,463 --> 00:05:42,400
parni uređaj, "Ding"? (Smijeh)

137
00:05:42,400 --> 00:05:44,835
Također ste trebali pisač, naravno svatko treba pisač.

138
00:05:44,835 --> 00:05:47,843
Ovo je fotografija mehanizma pisača za

139
00:05:47,843 --> 00:05:50,326
njegov drugi stroj, nazvan Difference Engine br. 2,

140
00:05:50,326 --> 00:05:52,261
koji nikada nije napravio, ali koji je Znanstveni muzej

141
00:05:52,261 --> 00:05:54,432
napravio u 80-ima i 90-ima.

142
00:05:54,432 --> 00:05:56,707
U potpunosti je mehanički, ponovno pisač.

143
00:05:56,707 --> 00:05:59,405
Ispisuje samo brojeve, zbog toga što je bio opsjednut brojevima,

144
00:05:59,405 --> 00:06:02,922
ali ispisuje na papir, te također radi prijelom riječi.

145
00:06:02,922 --> 00:06:05,694
Ako dođete do kraja reda, ide ovako.

146
00:06:05,694 --> 00:06:07,344
Također trebate grafiku, zar ne?

147
00:06:07,344 --> 00:06:08,900
Mislim, ako ćete raditi bilo što s grafikom

148
00:06:08,900 --> 00:06:11,496
tako je rekao "Trebam nacrt. Imam veliki komad papira

149
00:06:11,496 --> 00:06:13,604
i tintnu olovku i napraviti ću nacrt."

150
00:06:13,604 --> 00:06:15,434
Dizajnirao je također nacrt,

151
00:06:15,434 --> 00:06:19,359
i znate, od tog trenutka mislim da je imao prilično,

152
00:06:19,359 --> 00:06:20,890
prilično dobar stroj.

153
00:06:20,890 --> 00:06:23,580
Pored toga dolazi ova žena, Ada Lovelace.

154
00:06:23,580 --> 00:06:26,301
Sada zamislite te soaree, sve to dobro dolazi usput.

155
00:06:26,301 --> 00:06:29,393
Ova dama je kći ludog, pokvarenog

156
00:06:29,393 --> 00:06:31,815
i opasnog lorda Byrona.

157
00:06:31,815 --> 00:06:34,335
Njezina majka je bila pomalo zabrinuta da nije slučajno

158
00:06:34,335 --> 00:06:37,192
naslijedila ponešto ludila i zloće lorda Byrona,

159
00:06:37,192 --> 00:06:40,430
je mislila "Znam riješenje: matematika je riješenje.

160
00:06:40,430 --> 00:06:43,379
Učiti ćemo ju matematici. To će je smiriti."

161
00:06:43,379 --> 00:06:47,135
(Smijeh) Naravno

162
00:06:47,135 --> 00:06:51,050
nikada nije postojao matematičar koji je poludio

163
00:06:51,050 --> 00:06:53,451
pa znate, to će biti u redu. (Smijeh)

164
00:06:53,451 --> 00:06:56,789
Sve će biti u redu. Ona ima taj matematički trening

165
00:06:56,789 --> 00:06:59,527
i odlazi na jednu od tih soarea sa svojom majkom,

166
00:06:59,527 --> 00:07:02,317
gdje Charles Babbage, kao što znate, vadi van stroj.

167
00:07:02,317 --> 00:07:04,151
Vojvoda od Wellingtona je ondje, znate,

168
00:07:04,151 --> 00:07:05,723
vadi stroj, naravno pokazuje ga

169
00:07:05,723 --> 00:07:09,474
i ona ga shvaća. Ona je zaista jedina osoba za vrijeme njegova životnog vijeka

170
00:07:09,474 --> 00:07:10,766
koja je rekla "Razumijem što radi,

171
00:07:10,766 --> 00:07:12,973
i razumijem budućnost tog stroja."

172
00:07:12,973 --> 00:07:16,060
Mnogo toga joj dugujemo zbog toga što znamo

173
00:07:16,060 --> 00:07:19,037
dosta o stroju kojeg je Babbage namjeravao izgraditi

174
00:07:19,037 --> 00:07:20,640
zbog nje.

175
00:07:20,640 --> 00:07:23,397
Neki ljudi je zovu prvim programerom.

176
00:07:23,397 --> 00:07:26,783
To je zapravo iz jednog --- rada kojeg je prevela.

177
00:07:26,783 --> 00:07:29,694
Ovo je program pisan posebnim stilom.

178
00:07:29,694 --> 00:07:33,263
Povijesno nije potpuno točno da je ona prvi programer,

179
00:07:33,263 --> 00:07:35,316
a zapravo je napravila nešto više nevjerojatno.

180
00:07:35,316 --> 00:07:36,886
Umjesto da je bila samo programer,

181
00:07:36,886 --> 00:07:39,058
ona je vidjela nešto što Babbage nije vidio.

182
00:07:39,058 --> 00:07:42,242
Babbage je bio potpuno opsjednut matematikom.

183
00:07:42,242 --> 00:07:46,191
Izrađivao je stroj da se bavi matematikom,

184
00:07:46,191 --> 00:07:49,450
a Lovelace je rekla "Možeš raditi mnogo više od matematike

185
00:07:49,450 --> 00:07:52,285
na tom stroju." I kao što ga vi već koristite,

186
00:07:52,285 --> 00:07:53,910
svatko u ovoj prostoriji već ima računalo sa sobom,

187
00:07:53,910 --> 00:07:55,964
upravo sada, zbog toga što imate mobitel.

188
00:07:55,964 --> 00:07:58,192
Ako pogledate u taj telefon, svaka pojedina stvar u tom telefonu

189
00:07:58,192 --> 00:08:00,207
ili računalu ili bilo kojem drugom računalnom uređaju

190
00:08:00,207 --> 00:08:02,288
je matematika. Sve su to brojevi na kraju.

191
00:08:02,288 --> 00:08:06,981
Bez obzira je li video ili tekst ili glazba ili glasovi, sve su to brojevi

192
00:08:06,981 --> 00:08:10,961
sve to podupiru matematičke funkcije.

193
00:08:10,961 --> 00:08:13,066
Lovelace je rekla "Samo zato što koristite

194
00:08:13,066 --> 00:08:16,388
matematičke funkcije i simbole

195
00:08:16,388 --> 00:08:18,635
ne znači da te stvari ne mogu predstavljati

196
00:08:18,635 --> 00:08:21,988
druge stvari u stvarnom svijetu, poput glazbe."

197
00:08:21,988 --> 00:08:24,722
To je bio veliki korak jer Babbage je govorio

198
00:08:24,722 --> 00:08:26,944
"Možemo računati te prekrasne funkcije i ispisivati

199
00:08:26,944 --> 00:08:30,612
tablice brojeva te crtati grafikone," --- (Smijeh) ---

200
00:08:30,612 --> 00:08:32,508
i Lovelace je ondje i govori "Gledaj

201
00:08:32,508 --> 00:08:34,984
te stvari mogu čak komponirati glazbu

202
00:08:34,984 --> 00:08:38,532
ako glazbu prikažete brojčano."

203
00:08:38,532 --> 00:08:40,101
To je ono što ja zovem Lovelacein skok.

204
00:08:40,101 --> 00:08:43,838
Kada kažete da je ona programer, radila je nešto od toga,

205
00:08:43,838 --> 00:08:46,975
ali zapravo trebate reći da će budućnost biti

206
00:08:46,975 --> 00:08:49,171
mnogo, mnogo više od toga.

207
00:08:49,171 --> 00:08:51,350
Sada, stotinu godina kasnije dolazi ovaj čovjek

208
00:08:51,350 --> 00:08:56,803
Alan Turning koji 1936. izumljuje računalo ponovno iz početka.

209
00:08:56,803 --> 00:08:59,380
Babbageov stroj je naravno bio potpuno mehanički.

210
00:08:59,380 --> 00:09:01,911
Turningov stroj je bio potpuno teoretski.

211
00:09:01,911 --> 00:09:04,702
Obojca ovih ljudi su došla iz matematičke perspektive stvari,

212
00:09:04,702 --> 00:09:07,255
ali Turning nam je rekao nešto vrlo važno.

213
00:09:07,255 --> 00:09:10,190
Postavio je matematički temelj

214
00:09:10,190 --> 00:09:12,303
za računalnu znanost i rekao je

215
00:09:12,303 --> 00:09:15,490
"Nije važno kako napravite računalo."

216
00:09:15,490 --> 00:09:17,368
Nije važno je li vaše računalo mehaničko

217
00:09:17,368 --> 00:09:21,778
kao što je bilo Babbageovo, ili elektroničko kao što su računala danas

218
00:09:21,778 --> 00:09:24,582
ili čak u budućnosti, mobiteli ili ponovno

219
00:09:24,582 --> 00:09:27,728
mehanički, kada krenemo u nanotehnologiju.

220
00:09:27,728 --> 00:09:29,765
Možemo se vratiti do Babbageovog stroja

221
00:09:29,765 --> 00:09:32,341
i napraviti ga malenim. Sve te stvari su računala.

222
00:09:32,341 --> 00:09:33,973
U smislu stvari je računalna srž.

223
00:09:33,973 --> 00:09:35,978
To se zove Church--Turningova teza.

224
00:09:35,978 --> 00:09:38,645
I odjednom dobivate poveznicu gdje kažete

225
00:09:38,645 --> 00:09:40,868
da ta stvar koju je Babbage radio je zapravo bila računalo.

226
00:09:40,868 --> 00:09:43,693
U stvari bilo je sposobno napraviti sve što mi radimo danas

227
00:09:43,693 --> 00:09:48,525
s računalima, samo stvarno sporije. (Smijeh)

228
00:09:48,525 --> 00:09:50,631
Da vam prikažem kako sporo

229
00:09:50,631 --> 00:09:54,470
imalo je oko 1k memorije.

230
00:09:54,470 --> 00:09:57,388
Koristilo je bušene kartice koje su se punile

231
00:09:57,388 --> 00:10:03,148
i okretalo se oko 10.000 puta sporije nego prvi ZX81.

232
00:10:03,148 --> 00:10:04,751
Imalo je radnu memoriju.

233
00:10:04,751 --> 00:10:07,930
Mogli ste dodati dodatnu memoriju ako ste željeli.

234
00:10:07,930 --> 00:10:10,256
(Smijeh) Gdje nas to vodi danas?

235
00:10:10,256 --> 00:10:11,864
Postoje planovi.

236
00:10:11,864 --> 00:10:14,797
U Swindonu u arhivu Znanstvenog muzeja

237
00:10:14,797 --> 00:10:16,491
postoje stotine planova i tisuće stranica

238
00:10:16,491 --> 00:10:19,960
bilješki koje je napisao Charles Babbage o tom analitičkom uređaju.

239
00:10:19,960 --> 00:10:23,921
Jedan od njih je plan koji zovemo Plan 28

240
00:10:23,921 --> 00:10:26,075
i što je ujedno ime dobrotvorne ustanove koju sam osnovao

241
00:10:26,075 --> 00:10:28,809
s Doronom Swadeom, koji je bio kustos računalstva

242
00:10:28,809 --> 00:10:31,048
u Znanstvenom muzeju i osoba koja je dovela

243
00:10:31,048 --> 00:10:32,478
do izgradnje projekta "difference engine"

244
00:10:32,478 --> 00:10:35,036
i naš plan je izgraditi ga.

245
00:10:35,036 --> 00:10:38,902
Ovdje u South Kensingtonu izgraditi ćemo analitički uređaj.

246
00:10:38,902 --> 00:10:40,904
Projekt se sastoji od nekoliko dijelova.

247
00:10:40,904 --> 00:10:43,424
Jedan je skeniranje Babbageove arhive.

248
00:10:43,424 --> 00:10:45,346
To je napravljeno. Drugi dio je istražiti

249
00:10:45,346 --> 00:10:48,456
sve te planove kako bi utvrdili što izraditi.

250
00:10:48,456 --> 00:10:52,900
Treći dio je računalna simulacija tog stroja,

251
00:10:52,900 --> 00:10:55,823
a posljednji je dio fizička izgradnja u Znanstvenom muzeju.

252
00:10:55,823 --> 00:10:58,399
Kada bude napravljen moći ćete konačno shvatiti kako radi računalo,

253
00:10:58,399 --> 00:11:00,233
jer rađe nego da imate maleni čip ispred sebe

254
00:11:00,233 --> 00:11:02,843
trebate pogledati tu čudovišnu stvar i reći "Ah

255
00:11:02,843 --> 00:11:06,178
vidim kako radi memorije, vidim kako radi procesor

256
00:11:06,178 --> 00:11:10,045
čujem ga kako radi. Vjerojatno mirišem kako radi." (Smijeh)

257
00:11:10,045 --> 00:11:12,644
Ali između toga ćemo raditi simulaciju.

258
00:11:12,644 --> 00:11:14,401
Sam Babbage je napisao, rekao je

259
00:11:14,401 --> 00:11:16,019
dok got postoji analitički uređaj

260
00:11:16,019 --> 00:11:19,723
zasigurno će predvoditi budući smjer znanosti.

261
00:11:19,723 --> 00:11:21,568
Naravno, nikada ga nije izgradio jer je uvijek petljao

262
00:11:21,568 --> 00:11:23,650
s novim planovima, ali kada se izgradi

263
00:11:23,650 --> 00:11:27,160
u 1940-tima sve se mijenja.

264
00:11:27,160 --> 00:11:28,983
Sada ću vam dati samo mali uvid u to kako izgleda

265
00:11:28,983 --> 00:11:31,616
u kretanju, s videom koji pokazuje

266
00:11:31,616 --> 00:11:36,210
samo jedan dio procesora radi.

267
00:11:39,210 --> 00:11:42,209
Ovo su samo tri kompleta zupčanika

268
00:11:42,209 --> 00:11:45,031
i dodati će ga. Ovo je mehanizam dodavanja

269
00:11:45,031 --> 00:11:47,688
u akciji, pa zamislite taj ogromni stroj.

270
00:11:47,688 --> 00:11:48,847
Dajte mi pet godina.

271
00:11:48,847 --> 00:11:51,191
Prije 2030-e ćemo ga imati.

272
00:11:51,191 --> 00:11:54,161
Puno vam hvala. (Pljesak)