1 00:00:01,458 --> 00:00:05,830 Zamisli da se nalaziš u kafiću ili klubu, 2 00:00:05,866 --> 00:00:08,326 kreneš razgovarati i nakon nekog vremena 3 00:00:08,351 --> 00:00:11,262 pojavi se pitanje: „A čime se ti baviš?“ 4 00:00:12,294 --> 00:00:16,942 Budući da misliš da ti je posao zanimljiv kažeš: „Ja sam matematičar.“ 5 00:00:16,967 --> 00:00:18,985 (Smijeh) 6 00:00:19,550 --> 00:00:20,550 Tijekom razgovora, u jednom trenutku 7 00:00:23,190 --> 00:00:25,560 neizbježno se javi jedna od ovih dviju rečenica: 8 00:00:25,595 --> 00:00:29,065 A) „Užasno mi je išla matematika, ali ne mojom krivnjom. 9 00:00:29,100 --> 00:00:32,274 To je zato što je profesor bio užasan." (Smijeh) 10 00:00:32,309 --> 00:00:36,253 I B) „Ali čemu uopće služi matematika?“ (Smijeh) 11 00:00:36,288 --> 00:00:40,289 Pozabavit ću se slučajem B. (Smijeh) 12 00:00:40,324 --> 00:00:43,875 Kada te netko pita čemu služi matematika, 13 00:00:43,910 --> 00:00:47,770 ne pita te za primjenu znanstvene matematike. 14 00:00:47,805 --> 00:00:50,297 Pita te: „Zašto sam morao učiti to sranje 15 00:00:50,322 --> 00:00:53,082 koje nikad više u životu nisam upotrijebio?“ (Smijeh) 16 00:00:53,107 --> 00:00:55,959 To je ono što te zaista pita. 17 00:00:55,994 --> 00:00:57,994 Stoga kada matematičare pitaju 18 00:00:58,029 --> 00:01:01,914 čemu služi matematika, mi, matematičari, podijelimo se u dvije grupe. 19 00:01:01,949 --> 00:01:07,989 54,51% matematičara zauzima napadački stav, 20 00:01:08,024 --> 00:01:13,109 a 44.77% matematičara zauzima obrambeni stav. 21 00:01:13,144 --> 00:01:16,788 Postoji i neobičnih 0,8%, unutar kojih sam i ja. 22 00:01:16,824 --> 00:01:18,845 Tko su oni koji napadaju? 23 00:01:18,880 --> 00:01:21,966 Oni koji napadaju su matematičari koji bi ti rekli 24 00:01:22,001 --> 00:01:26,197 da ovo pitanje nema smisla jer matematika ima značenje sama po sebi. 25 00:01:26,232 --> 00:01:29,229 To je prekrasno zdanje sa svojom vlastitom logikom 26 00:01:29,264 --> 00:01:33,159 i nema smisla stalno tražiti sve moguće primjene. 27 00:01:33,194 --> 00:01:35,581 Čemu služi poezija? Čemu služi ljubav? 28 00:01:35,606 --> 00:01:40,018 Čemu služi sam život? Kakvo je to pitanje? (Smijeh) 29 00:01:40,053 --> 00:01:44,311 Hardy je, primjerice, eksponent takvog napada. 30 00:01:44,346 --> 00:01:45,602 Oni koji stoje u obrani ti kažu: 31 00:01:45,637 --> 00:01:52,068 „Čak i ako to ne shvaćaš, prijatelju, matematika se nalazi u osnovi svega.“ (Smijeh) 32 00:01:52,103 --> 00:01:57,993 Takvi uvijek spominju mostove i računala. 33 00:01:58,028 --> 00:02:02,079 „Ako ne znaš matematiku, srušit će ti se most.“ (Smijeh) 34 00:02:02,114 --> 00:02:05,193 Realno, računala se svode na matematiku. 35 00:02:05,228 --> 00:02:08,008 I sada su oni također počeli govoriti 36 00:02:08,043 --> 00:02:12,600 da se iza informacijske sigurnosti i kreditnih kartica nalaze primarni brojevi. 37 00:02:12,635 --> 00:02:16,989 To su odgovori koje bi ti dao tvoj profesor matematike kad bi ga pitao. 38 00:02:17,024 --> 00:02:19,829 On je jedan od onih obrambenih. 39 00:02:19,864 --> 00:02:21,389 Ok, ali tko je onda u pravu? 40 00:02:21,424 --> 00:02:23,760 Oni koji kažu da matematika ne treba imati svrhu 41 00:02:23,795 --> 00:02:25,799 ili oni koji kažu da je iza svega što radimo? 42 00:02:25,834 --> 00:02:28,330 Zapravo, obje strane su u pravu. 43 00:02:28,365 --> 00:02:32,475 No rekao sam vam da sam ja u onih 0,8% koji tvrde nešto drugo, zar ne? 44 00:02:32,510 --> 00:02:36,329 Dakle, samo naprijed, pitajte me čemu služi matematika. 45 00:02:36,364 --> 00:02:39,698 Publika: „Čemu služi matematika?“ 46 00:02:39,733 --> 00:02:47,145 Ok, 6,34% vas postavilo je pitanje, 23,41% nije reklo ništa, 47 00:02:47,180 --> 00:02:51,635 a onih 0,8% – nisam siguran što oni rade. 48 00:02:51,670 --> 00:02:57,883 Pa, dragih mojih 76,31%, istina je da matematika ne treba služiti svrsi, 49 00:02:57,918 --> 00:03:01,457 istina je da se radi o lijepoj strukturi, 50 00:03:01,482 --> 00:03:04,822 logičnoj, i vjerojatno jednom od najvećih zajedničkih napora 51 00:03:04,847 --> 00:03:07,303 ikad ostvarenih u ljudskoj podsvijesti. 52 00:03:07,338 --> 00:03:11,165 Ali isto tako istina je da tamo gdje znanstvenici i tehničari 53 00:03:11,200 --> 00:03:16,061 traže matematičke teorije koje im omogućuju napredak, 54 00:03:16,096 --> 00:03:19,887 oni su unutar matematičke strukture koja prožima sve. 55 00:03:19,922 --> 00:03:23,390 Istina je da moramo otići nešto dublje 56 00:03:23,415 --> 00:03:25,095 da vidimo što je iza znanosti. 57 00:03:25,120 --> 00:03:29,288 Znanost funkcionira pomoću intuicije, pomoću kreativnosti, a matematika 58 00:03:29,323 --> 00:03:32,772 kontrolira intuiciju i ukroćuje kreativnost. 59 00:03:32,807 --> 00:03:37,415 Gotovo svi koji ovo nisu čuli ranije su iznenađeni kada čuju 60 00:03:37,450 --> 00:03:42,657 da kada bi uzeli papir debljine 0,1 mm, kakav obično koristimo, 61 00:03:42,692 --> 00:03:46,075 i, kada bi bio dovoljno velik, presavinuli ga 50 puta, 62 00:03:46,110 --> 00:03:52,395 njegova bi debljina bila jednaka udaljenosti Zemlje do Sunca. 63 00:03:52,430 --> 00:03:57,196 Intuicija ti kaže: „To je nemoguće.“ Izračunaj i vidjet ćeš da je istina. 64 00:03:57,231 --> 00:03:58,845 To je ono čemu služi matematika. 65 00:03:58,880 --> 00:04:03,067 Istina je da znanost i sve vrste znanosti imaju smisla samo zato što nam omogućuju 66 00:04:03,102 --> 00:04:06,788 da bolje razumijemo ovaj lijepi svijet u kojem živimo. 67 00:04:06,823 --> 00:04:09,816 Čineći to, znanost nam pomaže izbjeći zamke 68 00:04:09,841 --> 00:04:11,799 ovog bolnog svijeta u kojem živimo. 69 00:04:11,834 --> 00:04:15,235 Ima znanosti koje nam u tom smislu pomažu prilično izravno. 70 00:04:15,260 --> 00:04:17,003 Onkološka znanost, na primjer. 71 00:04:17,038 --> 00:04:20,495 Postoje i druge koje gledamo izdaleka, ponekad sa zavišću, ali i znajući 72 00:04:20,530 --> 00:04:23,044 da smo mi ono što ih podupire. 73 00:04:23,079 --> 00:04:25,657 Podupiru ih sve osnovne znanosti, 74 00:04:25,682 --> 00:04:27,395 među njima i matematiku. 75 00:04:28,268 --> 00:04:31,726 Sve to čini znanost, znanost je strogost matematike. 76 00:04:31,761 --> 00:04:36,572 I ta strogost se javlja jer su njezini rezultati vječni. 77 00:04:36,607 --> 00:04:39,037 Vjerojatno ste rekli ili vam je nekad netko rekao 78 00:04:39,072 --> 00:04:42,478 da su dijamanti vječni, zar ne? 79 00:04:42,513 --> 00:04:45,892 Ovisi o tome što podrazumijevate pod tim pojmom. 80 00:04:45,927 --> 00:04:49,569 Teorem – to zaista jest zauvijek! (Smijeh) 81 00:04:49,604 --> 00:04:53,116 Pitagorin teorem, on je i dalje istinit 82 00:04:53,151 --> 00:04:56,221 iako je Pitagora mrtav, uvjeravam te. (Smijeh) 83 00:04:56,256 --> 00:04:59,876 Čak i da se svijet sruši, Pitagorin teorem bi i dalje nastavio biti istinit. 84 00:04:59,911 --> 00:05:05,508 Gdjegod se dodiruju par kateta i dobra hipotenuza (Smijeh) 85 00:05:05,543 --> 00:05:08,819 Pitagorin teorem funkcionira izvrsno. 86 00:05:08,843 --> 00:05:15,336 (Pljesak) 87 00:05:15,361 --> 00:05:18,997 Mi, matematičari, posvećeni smo pronalasku teorema. 88 00:05:19,032 --> 00:05:22,908 Vječnih istina. Ali nije uvijek tako lako razabrati 89 00:05:22,943 --> 00:05:26,205 vječnu istinu, ili teorem, od obične pretpostavke. 90 00:05:26,240 --> 00:05:29,834 Treba vam dokaz. 91 00:05:29,869 --> 00:05:35,949 Primjerice, recimo da ovdje imam veliko, golemo, beskonačno polje. 92 00:05:35,984 --> 00:05:39,702 Želim ga prekriti jednakim dijelovima, ne ostavljajući nikakvih praznina. 93 00:05:39,737 --> 00:05:41,836 Mogao bih upotrijebiti kvadrate, zar ne? 94 00:05:41,871 --> 00:05:46,542 Mogao bih upotrijebiti trokute. Ne krugove, oni ostavljaju praznine. 95 00:05:46,577 --> 00:05:48,969 Koji je najbolji oblik koji mogu upotrijebiti? 96 00:05:49,004 --> 00:05:53,067 Onaj koji pokriva jednaku površinu, ali ima manje stranice. 97 00:05:53,102 --> 00:05:58,056 Pap Aleksandrijski je 300. godine rekao da je najbolje upotrijebiti heksagone, 98 00:05:58,091 --> 00:06:01,469 kao što to čine pčele. Ali nije to i dokazao! 99 00:06:01,494 --> 00:06:04,538 Tip je rekao: „Heksagoni, odlično! Daj mi heksagone!“ 100 00:06:04,573 --> 00:06:08,288 On to nije dokazao, ostalo je na pretpostavci. 101 00:06:08,323 --> 00:06:12,394 „Heksagoni!“ I svijet se, kao što znate, podijelio na papiste i antipapiste, 102 00:06:12,429 --> 00:06:18,195 sve do 1700 kasnije 103 00:06:18,230 --> 00:06:24,212 kada je 1999. Thomas Hales dokazao 104 00:06:24,247 --> 00:06:28,276 da su Pap i pčele bili u pravu, da je najbolje upotrijebiti heksagone. 105 00:06:28,301 --> 00:06:30,871 I to je postalo teorem, teorem o pčelinjem saću, 106 00:06:30,896 --> 00:06:33,140 koji će biti istinit uvijek i zauvijek, 107 00:06:33,165 --> 00:06:35,020 dulje od bilo kojeg dijamanta. 108 00:06:35,045 --> 00:06:36,195 (Smijeh) 109 00:06:36,220 --> 00:06:38,683 Ali što se dogodi ako pređemo na tri dimenzije? 110 00:06:38,718 --> 00:06:44,352 Ako želim ispuniti prostor jednakim dijelovima, ne ostavljajući praznine, 111 00:06:44,387 --> 00:06:45,998 mogu upotrijebiti kocke, zar ne? 112 00:06:46,033 --> 00:06:50,019 Ne kugle, one ostavljaju male praznine. (Smijeh) 113 00:06:50,054 --> 00:06:52,587 Koji je najbolji oblik koji mogu upotrijebiti? 114 00:06:52,622 --> 00:06:57,562 Lord Kelvin, onaj po kojemu su nazvani čuveni Kelvinovi stupnjevi, rekao je 115 00:06:57,597 --> 00:07:05,139 da je najbolje upotrijebiti skraćeni oktaedar (Smijeh) 116 00:07:05,174 --> 00:07:16,069 koji je, kao što svi znate, (Smijeh) ovo ovdje! (Pljesak) 117 00:07:16,104 --> 00:07:20,610 Tko još nema skraćeni oktaedar kod kuće? (Smijeh) 118 00:07:20,635 --> 00:07:23,720 Makar i plastični. „Dušo, uzmi skraćeni oktaedar, imamo goste.“ 119 00:07:23,745 --> 00:07:28,243 Svi imaju jednog! (Smijeh) Ali Kelvin to nije dokazao. 120 00:07:28,278 --> 00:07:32,670 Ostalo je na pretpostavci, Kelvinovoj pretpostavci. 121 00:07:32,705 --> 00:07:37,427 Svijet se, kao što znate, tada podijelio na kelviniste i antikelviniste 122 00:07:37,452 --> 00:07:39,203 (Smijeh) 123 00:07:39,228 --> 00:07:45,823 sve dok netko stotinjak godina kasnije 124 00:07:45,859 --> 00:07:50,672 nije pronašao bolju strukturu. 125 00:07:50,707 --> 00:07:55,626 Weaire i Phelan pronašli su ovu stvarčicu ovdje 126 00:07:55,661 --> 00:08:01,714 (Smijeh) ovu strukturu kojoj su nadjenuli vrlo dovitljivo ime 127 00:08:01,749 --> 00:08:05,732 „Weaire-Phelanova struktura“. (Smijeh) 128 00:08:05,768 --> 00:08:08,112 Izgleda kao čudna stvar, ali nije tako čudna, 129 00:08:08,137 --> 00:08:10,016 postoji i u prirodi. 130 00:08:10,041 --> 00:08:14,399 Vrlo je zanimljivo da je ova struktura, zbog svojih geometrijskih svojstava, 131 00:08:14,434 --> 00:08:18,012 bila korištena u izgradnji Centra za vodene sportove 132 00:08:18,047 --> 00:08:20,824 za Olimpijske igre u Pekingu. 133 00:08:20,859 --> 00:08:24,089 Tamo je Michael Phelps osvojio osam zlatnih medalja i postao 134 00:08:24,124 --> 00:08:26,645 najbolji plivač svih vremena. 135 00:08:26,680 --> 00:08:30,036 Dobro, sve dok se ne pojavi netko bolji, zar ne? 136 00:08:30,071 --> 00:08:32,666 Kao što se može dogoditi i Weaire-Phelanovoj strukturi. 137 00:08:32,701 --> 00:08:35,473 Najbolja je sve dok se ne pojavi nešto bolje. 138 00:08:35,508 --> 00:08:39,645 No pazite jer ova zaista ima šanse 139 00:08:39,680 --> 00:08:44,775 da za stotinjak godina, ili čak njih 1700, 140 00:08:44,810 --> 00:08:50,603 netko dokaže da je ovo najbolji mogući oblik. 141 00:08:50,638 --> 00:08:54,898 Tada će postati teorem, istina, uvijek i zauijek. 142 00:08:54,933 --> 00:08:56,599 Dulje od bilo kojeg dijamanta. 143 00:08:58,469 --> 00:09:05,463 Dakle, ako želiš nekome reći da ćeš ga voljeti zauvijek, 144 00:09:05,488 --> 00:09:06,638 (Smijeh) 145 00:09:06,663 --> 00:09:09,289 možeš mu pokloniti dijamant, ali ako mu želiš reći 146 00:09:09,324 --> 00:09:13,619 da ćeš ga voljeti uvijek i zauvijek, daj mu teorem! 147 00:09:13,644 --> 00:09:14,794 (Smijeh) 148 00:09:14,819 --> 00:09:20,126 Ali samo malo! Morat ćeš to dokazati 149 00:09:20,161 --> 00:09:23,105 da vaša ljubav ne bi ostala pretpostavka. 150 00:09:23,140 --> 00:09:26,963 (Pljesak)