WEBVTT 99:59:59.999 --> 99:59:59.999 I ne samo da imaju različita svojstva, 99:59:59.999 --> 99:59:59.999 Ljudski rod je znao tisućama godina 99:59:59.999 --> 99:59:59.999 broj protona i neutrona unutar jezgre. 99:59:59.999 --> 99:59:59.999 i šest protona. 99:59:59.999 --> 99:59:59.999 ili je posebne boje ili je na zadanoj temperaturi u tekućem stanju 99:59:59.999 --> 99:59:59.999 ili plinovitom ili krutom stanju. Ali mi također proučavamo načine na koje one reagiraju jedne s drugima 99:59:59.999 --> 99:59:59.999 izgleda da su tu i neka vrsta zraka -- ono neka vrsta 99:59:59.999 --> 99:59:59.999 jedna supstanca možda lomi svjetlost na poseban način ili ga ne lomi uopće 99:59:59.999 --> 99:59:59.999 neke od tih supstanci. Ova ovdje je ugljik i to u njegovom grafitnom obliku. 99:59:59.999 --> 99:59:59.999 ovdje -- a sve sam ih nabavio na ovoj ovdje web stranici -- 99:59:59.999 --> 99:59:59.999 potrebu za elektronima od drugih. 99:59:59.999 --> 99:59:59.999 sklone različitim svojstvima. 99:59:59.999 --> 99:59:59.999 sve su one ovdje u krutom stanju, ali mi znamo da 99:59:59.999 --> 99:59:59.999 u zadanim okolnostima. Ovdje imamo fotografije 99:59:59.999 --> 99:59:59.999 značenje te riječi za trenutak također -- 99:59:59.999 --> 99:59:59.999 čestica zraka, i ovisno o tome koju vrstu čestica zraka gledamo, 99:59:59.999 --> 99:59:59.999 čisto gledajući okoliš oko sebe 00:00:07.207 --> 00:00:10.333 da postoje različite supstance, i da te različite supstance (sastojci) 00:00:31.477 --> 00:00:36.069 Ova ovdje je olovo, a ova je zlato. 00:00:38.719 --> 00:00:41.369 I sve ove koje sam nacrtao -- tj slike koje sam vam pokazao 00:00:49.338 --> 00:00:52.210 ovisno da li se radi o ugljiku, kisiku ili dušiku, čini se 00:00:55.079 --> 00:00:57.948 da imaju različite vrste svojstava. Ili, postoje ostale stvari koje 00:00:57.948 --> 00:00:59.425 su tekuće, ili ako čak dignemo temperaturu dovoljno visoko, 00:00:59.425 --> 00:01:02.082 ako zagrijemo zlato ili olovo na dovoljno visokoj temperaturi, 00:01:05.018 --> 00:01:06.503 možemo dobiti tekućinu. Ili ako recimo -- ako palimo ovaj ugljik, 00:01:09.841 --> 00:01:12.076 možemo ga dobiti u plinovitom obliku, i možemo ga pustiti u atmosferu, 00:01:13.351 --> 00:01:14.702 tj možemo mu razbiti strukturu 00:01:14.702 --> 00:01:17.271 To su sve stvari koje smo -- koje je čovječanstvo 00:01:17.271 --> 00:01:20.585 proučavalo tisućama godina. 00:01:20.585 --> 00:01:22.452 Ali to nas vodi prirodnom pitanju koje je nekad bilo filozofsko 00:01:24.226 --> 00:01:26.405 pitanje, ali danas imamo malo bolji odgovor na njega, 00:01:26.405 --> 00:01:30.898 a to pitanje je, ako nastaviš razbijati ovaj grafit 00:01:30.898 --> 00:01:33.518 u manje i manje komade, postoji li neki najmanji komad, 00:01:35.554 --> 00:01:39.867 neka najmanja jedinica ove stvari, ove supstance 00:01:39.867 --> 00:01:43.166 koja još uvijek ima svojstva tog grafita? 00:01:43.166 --> 00:01:45.256 I ako bi na neki način razlomio ga dalje 00:01:45.256 --> 00:01:48.390 bi izgubio ta svojstva grafita? 00:01:48.390 --> 00:01:50.354 I odgovor je: postoji. 00:01:50.354 --> 00:01:52.200 I samo da razjasnimo terminologiju, ove različite supstance, 00:01:56.156 --> 00:01:59.025 ove čiste supstance koje imaju specifična svojstva na nekoj temperaturi, 00:01:59.025 --> 00:02:01.185 i reagiraju na razne načine, zovemo ih elementima. 00:02:01.185 --> 00:02:05.291 Njih zovemo elementima. 00:02:05.291 --> 00:02:08.729 Ugljik je element, olovo je element, zlato je element. 00:02:08.729 --> 00:02:10.400 Možda biste rekli da je voda element, i povijesno, 00:02:10.400 --> 00:02:14.221 ljudi su navodili vodu kao element, ali mi danas znamo 00:02:14.221 --> 00:02:17.892 da je voda načinjena od manjih osnovnih elemenata. 00:02:17.892 --> 00:02:20.405 Sastoji se od kisika i vodika, 00:02:20.405 --> 00:02:25.014 i svi elementi su nabrojani ovdje u našem periodičnom sustavu elemenata. 00:02:27.758 --> 00:02:29.374 C obilježava ugljik -- proći ću samo kroz one koji 00:02:30.400 --> 00:02:32.379 su vrlo bitni za ljudski rod -- ali s vremenom ćete vjerojatno 00:02:32.379 --> 00:02:35.502 biti upoznati sa svim ovim elementima. 00:02:35.502 --> 00:02:39.148 Ovo je kisik, ovo je dušik, ovo je silicij. 00:02:39.148 --> 00:02:42.867 Ovo je -- Au je zlato. Ovo je olovo. 00:02:42.867 --> 00:02:51.995 A najosnovnija mjerna jedinica bilo kojeg od ovih elemenata je atom. 00:02:51.995 --> 00:02:54.559 Znači ako biste nastavili kopati unutra i uzimati 00:02:54.559 --> 00:02:57.079 sve manje i manje komadiće ovoga, došli biste do 00:02:57.079 --> 00:02:59.415 atoma ugljika. 00:02:59.415 --> 00:03:00.755 ako isto napravite ovdje, s vremenom ćete naiči na atom zlata. 00:03:02.536 --> 00:03:03.991 Isto napravite ovdje, dođete do 00:03:03.991 --> 00:03:05.856 male -- ne znam bolju riječ od ove -- čestice, 00:03:07.758 --> 00:03:09.185 koju biste nazvali atom olova. 00:03:09.185 --> 00:03:11.239 I ne biste ga mogli dalje razdvajati 00:03:11.239 --> 00:03:13.597 i nastaviti ga zvati olovo, jer više ne bi imao svojstva olova. 00:03:18.330 --> 00:03:21.193 I samo da vam dočaram -- ovo je nešto što je meni vrlo teško 00:03:21.193 --> 00:03:24.040 zamisliti -- je da su atomi nevjerojatno mali. 00:03:25.901 --> 00:03:27.555 Stvarno, nezamislivo mali. Na primjer, ugljik. 00:03:27.555 --> 00:03:29.379 Moja kosa je napravljena od ugljika. Zapravo većina mene 00:03:29.379 --> 00:03:31.882 je napravljena od ugljika. 00:03:31.882 --> 00:03:35.912 Ustvari, većina svih živih bića su načinjena od ugljika. 00:03:35.912 --> 00:03:40.533 I tako ako uzmete moju kosu kao primjer, moja kosa je od ugljika. 00:03:40.533 --> 00:03:42.231 Moja kosa je većinom ugljik. 00:03:42.231 --> 00:03:43.989 Znači ak uzmete moju kosu ovdje -- moja kosa nije žuta 00:03:45.565 --> 00:03:46.766 ali dobar je kontrast s crnom. 00:03:46.766 --> 00:03:47.950 Moja kosa je crna ali ako bi nacrtao crnom ne biste ništa 00:03:47.950 --> 00:03:49.713 mogli vidjeti na ekranu. 00:03:49.713 --> 00:03:51.970 Ali ako uzmete moju kosu i da vas ja pitam 00:03:51.970 --> 00:03:55.200 koliko atoma je širina (debljina) moje kose? 00:03:55.200 --> 00:03:58.467 Znači ako biste uzeli prerez moje kose, ne duljinu, 00:04:00.361 --> 00:04:03.255 nego debljinu moje kose, i rekli: koliko atoma ugljika je ta debljina? 00:04:03.255 --> 00:04:07.049 I mogli biste pogađati, "a Sal je već rekao da su atomi vrlo mali 00:04:07.049 --> 00:04:09.150 pa recimo tisuću ugljikovih atoma", 00:04:09.150 --> 00:04:10.484 ili deset tisuća, ili sto tisuća, 00:04:10.484 --> 00:04:11.788 a ja bi rekao ne! Ima milijun ugljikovih atoma. 00:04:14.249 --> 00:04:17.439 Znači požete nanizati milijun ugljikovih atoma kroz debljinu 00:04:17.439 --> 00:04:20.933 prosječne ljudske vlasi kose. 00:04:20.933 --> 00:04:22.585 I to je naravno procjena, nije točno 00:04:24.026 --> 00:04:26.605 jedan milijun, ali to vam daje ideju koliko je mali 00:04:26.605 --> 00:04:28.441 jedan atom. Recimo izvuci jednu vlas kose iz glave 00:04:28.441 --> 00:04:30.991 i zamisli stavljati milijun malih stvari jednu do druge 00:04:30.991 --> 00:04:33.991 po debljini, ne duljini kose, nego debljini 00:04:37.037 --> 00:04:39.175 kose. Teško je uopće vidjeti debljinu kose. 00:04:39.175 --> 00:04:40.718 A ima milijun ugljikovih atoma 00:04:40.718 --> 00:04:42.979 samo po debljini. 00:04:42.979 --> 00:04:48.092 Ovo bi samo po sebi bilo stvarno cool -- 00:04:49.026 --> 00:04:51.375 to što znamo da postoji taj osnovni komad 00:04:51.375 --> 00:04:53.933 ugljika, taj osnovni komad bilo kojeg elementa. 00:04:53.933 --> 00:04:55.952 Ali ono što je još više zanimljivo je da su svi atomi 00:04:55.952 --> 00:04:59.066 povezani na neki način. Atom ugljika je načinjen 00:04:59.066 --> 00:05:02.556 od još manjih osnovnih čestica. 00:05:02.556 --> 00:05:07.469 Atom zlata je načinjen od još manjih čestica. 00:05:10.445 --> 00:05:12.759 I atomi su u biti definirani rasporedom tih 00:05:12.759 --> 00:05:14.087 osnovnih čestica, i ako biste promijenili broj 00:05:14.087 --> 00:05:15.901 osnovnih čestica u atomu, mogli biste promijeniti 00:05:15.901 --> 00:05:17.844 svojstva elementa, kako reagira, 00:05:18.891 --> 00:05:22.769 ili čak promijeniti taj element. 00:05:22.769 --> 00:05:25.144 I samo da ovo malo bolje shvatimo, 00:05:25.144 --> 00:05:28.010 ajmo pričati malo o tim osnovnim česticama. 00:05:28.010 --> 00:05:31.825 Znači imamo proton. 00:05:31.825 --> 00:05:35.524 I proton je u biti definiajući -- broj protona 00:05:38.003 --> 00:05:40.096 u jezgri atoma -- vratiti ću se na 00:05:40.096 --> 00:05:42.969 jezgru za trenutak -- je to što definira element. 00:05:42.969 --> 00:05:45.492 Znači proton je ono što definira element. 00:05:45.492 --> 00:05:47.333 Kada pogledate periodni sustav elemenata ovdje, oni su nabrojani 00:05:50.154 --> 00:05:51.575 po atomskom broju, a atomski broj je 00:05:51.575 --> 00:05:54.667 doslovno broj protona u elementu. 00:05:54.667 --> 00:05:58.667 Znači po definiciji, vodik ima jedan proton. 00:05:58.667 --> 00:06:02.800 Helij ima dva protona. Ugljik ima šest protona. 00:06:02.800 --> 00:06:05.333 Ne možete imati ugljik sa sedam protona, 00:06:05.333 --> 00:06:07.172 jer kada biste ga imali, to bi bio dušik, više ne bi bio ugljik. 00:06:09.234 --> 00:06:10.589 Kisik ima osam protona. Kada biste na neki način dodali 00:06:12.673 --> 00:06:14.050 još jedan proton unutra, to više ne bi bio kisik, 00:06:14.050 --> 00:06:18.333 bio bi fluor. Znači to definira element. 00:06:18.333 --> 00:06:20.067 Definira element. 00:06:20.067 --> 00:06:22.967 A atomski broj, broj protona, 00:06:22.967 --> 00:06:25.447 broj protona -- i zapamtite, to je broj 00:06:27.674 --> 00:06:30.116 koji piše upravo na vrhu za svaki od ovih 00:06:30.116 --> 00:06:31.529 elemenata u periodnom sustavu -- broj protona 00:06:31.529 --> 00:06:34.133 je jednak atomskom broju. 00:06:34.133 --> 00:06:36.852 Je jednak atomskom broju. 00:06:36.867 --> 00:06:38.861 I stavljaju taj broj ovdje gore upravo zato 00:06:38.861 --> 00:06:42.221 što je to definirajuća karakteristika svakog elementa. 00:06:42.221 --> 00:06:46.133 Druga dva sastavna dijela atoma -- 00:06:46.133 --> 00:06:47.702 Valjda ih možemo tako zvati -- su elektron 00:06:47.702 --> 00:06:55.123 i neutron. 00:06:55.123 --> 00:06:57.541 I model koji si možete izgraditi u glavi -- 00:06:57.541 --> 00:07:00.420 a taj model, kako ćemo vidjeti što više idemo kroz kemiju, 00:07:00.420 --> 00:07:02.833 će postajati sve više apstraktan i vrlo težak 00:07:04.821 --> 00:07:06.548 za zamisliti -- ali jedan od načina da razmišljate o tome je 00:07:06.548 --> 00:07:08.348 da imate protone i neutrone koji su 00:07:08.348 --> 00:07:09.825 centar atoma. 00:07:09.825 --> 00:07:11.600 Oni su jezgra atoma. 00:07:11.600 --> 00:07:14.867 Znači na primjer, ugljik, znamo ima šest protona. 00:07:14.867 --> 00:07:19.067 Znači jedan, dva, tri, četiri, pet, šest. 00:07:19.067 --> 00:07:22.385 Ugljik 12, koji je verzija ugljika, će isto imati 00:07:22.385 --> 00:07:24.200 šest neutrona. 00:07:24.200 --> 00:07:25.748 Možete imati vrste ugljika koji mogu imati 00:07:25.748 --> 00:07:28.021 različiti broj neutrona. 00:07:28.021 --> 00:07:30.113 Znači broj neutrona je promjenjiv, broj elektrona je promjenjiv, 00:07:30.113 --> 00:07:31.733 a da i dalje se radi o istom elementu. 00:07:31.733 --> 00:07:33.267 Protoni se ne mogu mijenjati. 00:07:33.267 --> 00:07:35.905 Ako promijenite broj protona, dobijete drugi element. 00:07:35.905 --> 00:07:39.200 Ajmo nacrtati jezgru ugljika 12. 00:07:39.200 --> 00:07:43.200 Znači jedan, dva, tri, četiri, pet, šest. 00:07:43.200 --> 00:07:46.487 Znači ovo je jezgra ugljika 12. 00:07:46.487 --> 00:07:48.333 I nekada ćete ga vidjeti zapisanog ovako. 00:07:48.333 --> 00:07:51.132 I nekada će zapravo zapisati broj 00:07:51.132 --> 00:07:53.831 protona također. 00:07:53.831 --> 00:07:56.133 A razlog zašto pišemo ugljik 12 -- 00:07:56.133 --> 00:07:58.677 znate nabrojao sam šest neutrona -- 00:07:58.677 --> 00:08:00.379 jest zato što je ukupan broj -- možete to gledati kao ukupan broj 00:08:03.675 --> 00:08:04.741 to je jedan način za gledati na to, i kasnije 00:08:04.741 --> 00:08:06.405 ćemo vidjeti drugu nijansu ovoga -- jest da je to ukupan 00:08:11.844 --> 00:08:15.240 I taj ugljik po definiciji ima atomski broj šest, 00:08:15.240 --> 00:08:16.628 ali možemo ga ovdje napisati da se podsjetimo. 00:08:18.596 --> 00:08:21.342 Znači u središtu ugljikovog atoma imamo jezgru. 00:08:21.342 --> 00:08:24.863 I ugljik 12 će imati šest protona i šest neutrona. 00:08:24.863 --> 00:08:27.495 Druga verzija ugljika, ugljik 14, će i dalje imati 00:08:27.495 --> 00:08:30.909 šest protona, ali će imati i osam neutrona. 00:08:30.909 --> 00:08:32.467 Znači broj neutrona se može mijenjati, 00:08:32.467 --> 00:08:34.610 ali ovo je ugljik 12 ovdje. 00:08:34.610 --> 00:08:36.842 I ako je ugljik 12 neutralan -- a objasnit ću 00:08:40.665 --> 00:08:43.200 ako je neutralan imat će također šest elektrona. 00:08:43.200 --> 00:08:45.400 Ajmo nacrtati tih šest elektrona. 00:08:45.400 --> 00:08:49.467 Jedan, dva, tri, četiri, pet, šest. 00:08:49.467 --> 00:08:51.836 I jedan od načina -- i to je možda prvi organizirani način 00:08:54.634 --> 00:08:56.892 razmišljanja o odnosu između elektrona 00:08:56.892 --> 00:08:58.846 i jezgre -- je da zamislimo elektrone 00:08:58.846 --> 00:09:00.835 kako se kreću, kako se vrte oko jezgre. 00:09:02.956 --> 00:09:04.692 Jedan način je da si zamislite njih kako su u orbiti 00:09:06.700 --> 00:09:08.000 oko jezgre, iako to nije baš točno. 00:09:08.000 --> 00:09:10.499 Oni ne orbitiraju na način na koji, recimo, planet 00:09:10.499 --> 00:09:11.660 ide oko sunca. 00:09:11.660 --> 00:09:13.749 Ali to je dobra polazna točka. 00:09:13.749 --> 00:09:16.267 Drugi način je da oni kao da skaču oko jezgre 00:09:16.267 --> 00:09:18.691 ili se vrte oko jezgre. 00:09:18.691 --> 00:09:19.956 I to je zato što stvarnost postaje vrlo čudna 00:09:22.073 --> 00:09:23.544 na ovom nivou, i morali bismo ići u kvantnu 00:09:23.544 --> 00:09:26.408 fiziku da bismo razumjeli što to točno elektroni rade. 00:09:26.408 --> 00:09:29.190 Ali vaš prvi model u glavi je da je u središtu 00:09:29.190 --> 00:09:32.400 ovog atoma, ovog ugljik 12 atoma, 00:09:32.400 --> 00:09:34.067 imamo jezgru. 00:09:34.067 --> 00:09:36.644 Imamo ovu jezgru ovdje. 00:09:36.644 --> 00:09:40.733 I ovi elektroni skakuću oko jezgre. 00:09:40.733 --> 00:09:43.009 I razlog zašto ti elektroni ne odlete 00:09:45.135 --> 00:09:47.200 od jezgre, zašto su tako vezani za jezgru, 00:09:47.200 --> 00:09:49.308 i zašto tvore dio atoma, je zato što protoni 00:09:49.308 --> 00:09:54.579 imaju pozitivan naboj. 00:09:54.579 --> 00:09:57.918 Imaju pozitivan naboj, a elektroni imaju negativan naboj. 00:09:57.918 --> 00:10:02.477 I to je jedno od svojstava tih osnovnih čestica 00:10:02.477 --> 00:10:03.620 kada počnete razmišljati o tome što je naboj 00:10:03.620 --> 00:10:05.467 u osnovi osim oznake, i onda to postane 00:10:05.467 --> 00:10:06.867 malo dublje. 00:10:06.867 --> 00:10:08.400 Ali jedna stvar koju znamo, 00:10:08.400 --> 00:10:10.697 kada pričamo o elektro-magnetnoj sili, 00:10:10.697 --> 00:10:13.146 je da suprotni naboji se privlače. 00:10:13.146 --> 00:10:14.959 Znači najbolji način za razmišljati o tome je: protoni i elektroni, 00:10:16.546 --> 00:10:18.133 zato što imaju različite naboje, 00:10:18.133 --> 00:10:20.129 se privlače. 00:10:20.129 --> 00:10:21.457 Neutroni su neutralni, tako da oni samo tamo sjede 00:10:25.088 --> 00:10:28.579 u jezgri,i oni utječu na svojstva 00:10:28.579 --> 00:10:33.154 na neki način, za neke atome nekih elemenata. 00:10:33.154 --> 00:10:35.005 Ali razlog zašto elektroni ne odlete iz atoma 00:10:36.818 --> 00:10:38.600 je zato što ih jezgra privlači. 00:10:38.600 --> 00:10:42.333 Privučeni su prema jezgri. 00:10:42.333 --> 00:10:45.067 I imaju nevjerojatno visoku brzinu -- 00:10:45.067 --> 00:10:47.140 zapravo im je teško -- opet se dotičemo 00:10:48.446 --> 00:10:51.546 vrlo čudnog dijela fizike kada počnemo pričati o 00:10:52.570 --> 00:10:54.164 tome što elektron zapravo radi -- ali ima dovoljno -- 00:10:55.946 --> 00:10:56.842 valjda možemo reći da skače okolo dovoljno 00:10:57.924 --> 00:11:00.733 da ne želi pasti u jezgru, 00:11:00.733 --> 00:11:02.867 to je valjda jedan način za gledati na to. 00:11:02.867 --> 00:11:08.123 I znači, spomenuo sam ugljik 12 ovdje koji je definiran 00:11:08.123 --> 00:11:09.769 brojem protona. 00:11:09.769 --> 00:11:12.403 Kisik bi bio definiran time što ima osam protona. 00:11:12.403 --> 00:11:16.467 Ali još jednom, elektroni mogu djelovati na druge elektrone. 00:11:16.467 --> 00:11:18.650 Mogu ih oduzeti drugi atomi. 00:11:18.650 --> 00:11:21.025 I to zapravo čini veliki dio našeg razumijevanja kemije. 00:11:23.271 --> 00:11:25.995 Bazira se na tome koliko elektrona atom ima, 00:11:25.995 --> 00:11:27.600 ili neki element ima. 00:11:27.600 --> 00:11:29.467 I na koji način su ti elektroni raspoređeni, 00:11:29.467 --> 00:11:33.867 i kako su elektroni drugih elemenata raspoređeni, 00:11:33.867 --> 00:11:36.018 ili možda drugi atomi istog elementa. 00:11:36.018 --> 00:11:41.267 Možemo početi predviđati kako atom jednog elementa 00:11:41.267 --> 00:11:43.333 može reagirati s atomom drugog elementa, 00:11:43.333 --> 00:11:46.733 ili atomom istog elementa -- kako bi mogao reagirati, 00:11:46.733 --> 00:11:49.695 ili kako bi se mogao spajati, ili ne spajati, ili biti privučen, 00:11:49.695 --> 00:11:52.200 ili se odbijati s drugim atomom drugog elementa. 00:11:52.200 --> 00:11:53.420 Znači na primjer, i kasnije ćemo učiti 00:11:56.300 --> 00:12:00.144 više o ovome: moguće je da jedan atom 00:12:00.144 --> 00:12:02.723 ukrade elektron atomu ugljika, 00:12:02.733 --> 00:12:05.552 zbog bilo kojeg razloga -- a pričati ćemo o 00:12:10.338 --> 00:12:13.723 neki neutralni atomi nekih elemenata imaju veću 00:12:13.723 --> 00:12:15.218 Recimo jedan od ovih, ukrade elektron 00:12:17.160 --> 00:12:19.230 od našeg ugljika, i onda će taj ugljik imati manje 00:12:21.831 --> 00:12:25.138 elektrona nego protona,znači imati ćemo pet elektrona 00:12:25.138 --> 00:12:27.800 I onda bismo imali ukupno pozitivan naboj. 00:12:27.800 --> 00:12:30.039 Znači u ovom ugljiku 12, u prvoj verziji koju sam nacrtao, 00:12:30.039 --> 00:12:34.267 imao sam šest protona, šest elektrona, i naboji su se poništavali. 00:12:34.267 --> 00:12:36.553 Ako izgubim elektron, onda imam samo pet njih, 00:12:36.553 --> 00:12:38.933 i onda bi imao ukupno pozitivan naboj. 00:12:38.933 --> 00:12:40.785 I pričati ćemo mnogo više o ovome svemu 00:12:40.785 --> 00:12:42.867 kroz seriju videa o kemiji, 00:12:42.867 --> 00:12:44.302 ali nadam se da možete cijeniti 00:12:44.302 --> 00:12:46.133 da ovo već sada postaje cool. 00:12:46.133 --> 00:12:51.800 Već možemo doći do ovog osnovnog dijela 00:12:51.800 --> 00:12:53.118 zvanog atom. 00:12:53.118 --> 00:12:54.920 I što je još bolje je da je taj osnovni dio 00:12:54.920 --> 00:12:56.759 sastavljen od još manjih sastavnih 00:12:56.759 --> 00:12:58.667 dijelova. 00:12:58.667 --> 00:13:00.867 I sve te stvari se mogu mijenjati 00:13:00.867 --> 00:13:03.129 kako bi se mijenjala svojstva atoma, 00:13:06.044 --> 00:13:09.036 ili čak išlo od atoma jednog elementa do elementa drugog elementa.