WEBVTT 00:00:00.613 --> 00:00:03.652 Zašto mi, zapravo, učimo matematiku? 00:00:03.652 --> 00:00:06.200 Tri su bitna razloga: 00:00:06.200 --> 00:00:07.828 računanje, 00:00:07.828 --> 00:00:09.728 primjena, 00:00:09.728 --> 00:00:12.415 i posljednje, a nažalost i najmanje važno 00:00:12.415 --> 00:00:14.520 u smislu vremena koje joj posvećujemo, 00:00:14.520 --> 00:00:16.442 nadahnuće. NOTE Paragraph 00:00:16.442 --> 00:00:18.714 Matematika je znanost o obrascima, 00:00:18.714 --> 00:00:22.072 i proučavamo je kako bismo naučili misliti logički, 00:00:22.072 --> 00:00:24.599 kritički i stvaralački, 00:00:24.599 --> 00:00:27.525 ali suviše matematike koju u školi učimo 00:00:27.525 --> 00:00:29.844 nije pravilno motivirana, 00:00:29.844 --> 00:00:31.269 i kad nas naši učenici pitaju, 00:00:31.269 --> 00:00:32.944 "Zašto ovo učimo?" 00:00:32.944 --> 00:00:34.905 često čuju da će im to trebati 00:00:34.905 --> 00:00:38.170 na sljedećem satu matematike, ili u nekom testu sljedećeg mjeseca. 00:00:38.170 --> 00:00:39.972 Ali, ne bi li bilo sjajno 00:00:39.972 --> 00:00:42.490 kad bismo se s vremena na vrijeme matematikom bavili 00:00:42.490 --> 00:00:45.439 jednostavno zato što je ona zabavna, prelijepa 00:00:45.439 --> 00:00:47.529 ili intelektualno uzbudljiva? 00:00:47.529 --> 00:00:49.251 Znam da mnogi ljudi nisu nikad imali 00:00:49.251 --> 00:00:51.570 prigodu vidjeti kako bi to izgledalo, 00:00:51.570 --> 00:00:53.399 pa mi dopustite da vam dam jednostavan primjer, 00:00:53.399 --> 00:00:55.740 primjer mojeg omiljenog skupa brojeva, 00:00:55.740 --> 00:00:58.468 Fibonaccijevih brojeva. (Pljesak) NOTE Paragraph 00:00:58.468 --> 00:01:00.520 Odlično! I ovdje ima ljubitelja Fibonaccijeviih brojeva. 00:01:00.520 --> 00:01:01.836 To je odlično. NOTE Paragraph 00:01:01.836 --> 00:01:03.952 Vrijednost tih brojeva moguće je cijeniti 00:01:03.952 --> 00:01:05.830 na mnogo različitih načina. 00:01:05.830 --> 00:01:08.539 Promotrimo li ih iz kuta računanja, 00:01:08.539 --> 00:01:10.216 lako ih je razumjeti kao i 00:01:10.216 --> 00:01:12.770 kao jedan plus jedan, što je dva.. 00:01:12.770 --> 00:01:14.773 Potom, jedan plus dva je tri, 00:01:14.773 --> 00:01:17.787 dva plus tri je pet, tri plus pet je osam, 00:01:17.787 --> 00:01:19.312 i tako dalje. 00:01:19.312 --> 00:01:21.489 Doista, osoba koju nazivamo Fibonacci 00:01:21.489 --> 00:01:24.669 zvao se, zapravo, Leonardo od Pise, 00:01:24.669 --> 00:01:27.722 a ovi se brojevi pojavljuju u njegovoj knjizi "Liber Abaci", 00:01:27.722 --> 00:01:29.372 iz koje je Zapadni svijet naučio 00:01:29.372 --> 00:01:32.199 aritmetičke metode koje danas koristimo. 00:01:32.199 --> 00:01:33.920 Što se primjene tiče, 00:01:33.920 --> 00:01:36.103 Fibonaccijevi brojevi se u prirodi pojavljuju 00:01:36.103 --> 00:01:37.960 iznenađujuće često. 00:01:37.960 --> 00:01:39.700 Broj latica na cvijetu 00:01:39.700 --> 00:01:41.562 obično je neki Fibonaccijev broj, 00:01:41.562 --> 00:01:44.332 ili broj spirala na suncokretovom cvijetu, 00:01:44.332 --> 00:01:45.743 ili na ananasovom plodu 00:01:45.743 --> 00:01:48.137 također teži jednom od Fibonaccijevih brojeva. NOTE Paragraph 00:01:48.137 --> 00:01:51.640 Ustvari, u mnogo drugih slučajeva nalazimo Fibonaccijeve brojeve, 00:01:51.640 --> 00:01:54.200 ali ono što ja u njima smatram najviše nadahnjujućim 00:01:54.200 --> 00:01:56.934 jesu prelijepi brojevni obrasci koje prikazuju. 00:01:56.934 --> 00:01:59.128 Pokazat ću vam jedan od svojih omiljenih. 00:01:59.128 --> 00:02:01.349 Pretpostavimo da volite kvadrirati brojeve, 00:02:01.349 --> 00:02:04.024 i, iskreno, tko ne voli? (Smijeh) NOTE Paragraph 00:02:04.040 --> 00:02:06.280 Pogledajmo kvadrate 00:02:06.280 --> 00:02:08.131 prvih nekoliko Fibonaccijevih brojeva. 00:02:08.131 --> 00:02:10.161 Dakle, jedan na kvadrat je jedan, 00:02:10.161 --> 00:02:12.478 dva na kvadrat je četiri, tri na kvadrat je devet, 00:02:12.478 --> 00:02:15.651 pet na kvadrat je dvadeset i pet, i tako dalje. 00:02:15.651 --> 00:02:17.552 Naravno, nije iznenađujuće 00:02:17.552 --> 00:02:20.380 kad pribrajanjem uzastopnih Fibonaccijevih brojeva 00:02:20.380 --> 00:02:22.412 dobijemo sljedeći Fibonaccijev broj. Zar ne? 00:02:22.412 --> 00:02:23.807 Tako su i stvoreni. 00:02:23.807 --> 00:02:25.580 Međutim, ne biste očekivali ništa osobito 00:02:25.580 --> 00:02:28.656 krenete li zbrajati kvadrate. 00:02:28.656 --> 00:02:30.002 Ali, pogledajte ovo. 00:02:30.002 --> 00:02:32.003 Jedan plus jedan daje dva, 00:02:32.003 --> 00:02:34.765 a jedan plus četiri daje pet. 00:02:34.765 --> 00:02:36.960 A četiri plus devet daju trinaest, 00:02:36.960 --> 00:02:40.173 a devet plus 25 je 34, 00:02:40.173 --> 00:02:42.832 i da, obrazac se nastavlja. NOTE Paragraph 00:02:42.832 --> 00:02:44.453 Zapravo, evo vam još jednog. 00:02:44.453 --> 00:02:46.297 Pretpostavimo da ste poželjeli sagledati 00:02:46.297 --> 00:02:48.795 zbrajanje kvadrata prvih nekoliko Fibonaccijevih brojeva. 00:02:48.795 --> 00:02:50.403 Pogledajmo što ćemo dobiti. 00:02:50.403 --> 00:02:52.542 Dakle jedan plus jedan plus četiri je šest. 00:02:52.542 --> 00:02:55.547 Dodamo li tome devet, dobit ćemo 15. 00:02:55.547 --> 00:02:57.760 Dodajmo 25 i dobivamo 40. 00:02:57.760 --> 00:03:00.551 Dodajmo 64 i dobivamo 104. 00:03:00.551 --> 00:03:02.203 Razmotrimo te brojeve. 00:03:02.203 --> 00:03:04.587 To nisu Fiboonaccijevi brojevi, 00:03:04.587 --> 00:03:06.466 ali promotrite li ih pažljivije, 00:03:06.466 --> 00:03:08.349 uočit ćete Fibonaccijeve brojeve 00:03:08.349 --> 00:03:10.527 skrivene u njima. NOTE Paragraph 00:03:10.527 --> 00:03:12.597 Vidite li ih? Pokazat ću vam. 00:03:12.597 --> 00:03:16.330 Šest je dva puta tri, a 15 je tri puta pet, 00:03:16.330 --> 00:03:18.389 40 je pet puta osam, 00:03:18.389 --> 00:03:21.317 dva, tri, pet, osam, volite me takvog tko sam? NOTE Paragraph 00:03:21.317 --> 00:03:22.504 (Smijeh) NOTE Paragraph 00:03:22.504 --> 00:03:24.659 Fibonacci! Naravno. NOTE Paragraph 00:03:24.659 --> 00:03:28.442 Koliko god bilo zabavno otkrivati ovakve obrasce, 00:03:28.442 --> 00:03:30.924 još je više ispunjavajuće uvidjeti 00:03:30.924 --> 00:03:32.882 zašto je tome tako. 00:03:32.882 --> 00:03:34.771 Pogledajmo posljednju jednadžbu. 00:03:34.771 --> 00:03:38.639 Zašto bi kvadrati brojeva jedan, jedan, dva, tri, pet i osam 00:03:38.639 --> 00:03:41.184 u zbroju bili jednaki umnošku osam i 13? 00:03:41.184 --> 00:03:44.145 Objasnit ću vam ovim jednostavnim prikazom. 00:03:44.145 --> 00:03:46.832 Započnimo s kvadratom dimenzija jedan puta jedan 00:03:46.832 --> 00:03:50.997 i do njega stavimo još jedan kvadrat dimenzija jedan puta jedan. 00:03:50.997 --> 00:03:54.405 Zajedno, oni čine pravokutnik dimenzija jedan puta dva. 00:03:54.405 --> 00:03:56.954 Ispod njih, nacrtat ću kvadrat dimenzija dva puta dva, 00:03:56.954 --> 00:03:59.749 a do njih, kvadrat tri puta tri,. 00:03:59.749 --> 00:04:01.750 Ispod njih, kvadrat pet puta pet, 00:04:01.750 --> 00:04:03.662 a potom kvadrat osam puta osam, 00:04:03.662 --> 00:04:06.234 kreirajući tako jedan ogroman pravokutnik, zar ne? NOTE Paragraph 00:04:06.234 --> 00:04:08.150 Postavit ću vam jednostavno pitanje: 00:04:08.150 --> 00:04:11.806 Kolika je površina pravokutnika? 00:04:11.806 --> 00:04:13.777 S jedne strane, 00:04:13.777 --> 00:04:16.307 ona je suma površina 00:04:16.307 --> 00:04:18.173 ucrtanih kvadrata, zar ne? 00:04:18.173 --> 00:04:19.532 Tako je pravokutnik i nastao. 00:04:19.532 --> 00:04:21.704 Dakle, jedan na kvadrat plus jedan na kvadrat, 00:04:21.704 --> 00:04:23.937 plus dva na kvadrat, plus tri na kvadrat, 00:04:23.937 --> 00:04:26.536 plus pet na kvadrat, plus osam na kvadrat. 00:04:26.536 --> 00:04:28.393 To je površina. 00:04:28.393 --> 00:04:30.719 S druge strane, budući da se radi o pravokutniku, 00:04:30.719 --> 00:04:34.367 površina je jednaka umnošku njegove visine i njegove baze, 00:04:34.367 --> 00:04:36.414 pri čemu je visina očito osam 00:04:36.414 --> 00:04:39.317 a baza je pet plus osam, 00:04:39.317 --> 00:04:43.255 što je sljedeći Fibonaccijev broj, 13.Zar ne? 00:04:43.255 --> 00:04:46.618 Prema tome, površina je osam puta 13. 00:04:46.618 --> 00:04:48.880 Budući da smo ispravno izračunali površinu 00:04:48.880 --> 00:04:50.567 na dva različita načina, 00:04:50.567 --> 00:04:52.739 to trebaju biti isti brojevi, 00:04:52.739 --> 00:04:56.130 i etto zašto kvadrati brojeva jedan, jedan, dva, tri, pet i osam 00:04:56.130 --> 00:04:58.421 zbrojeni daju osam puta 13. NOTE Paragraph 00:04:58.421 --> 00:05:00.795 Nastavimo li ovaj postupak, 00:05:00.795 --> 00:05:04.773 stvorit ćemo pravokutnike oblika 13 puta 21, 00:05:04.773 --> 00:05:07.167 21 puta 34, i tako dalje. NOTE Paragraph 00:05:07.167 --> 00:05:08.576 A razmotrimo ovo. 00:05:08.576 --> 00:05:10.769 Podijelimo li 13 sa osam, 00:05:10.769 --> 00:05:12.812 dobit ćemo 1,625. 00:05:12.812 --> 00:05:16.239 I dijelimo li veći broj s manjim brojem, 00:05:16.239 --> 00:05:19.112 primijetit ćemo da se količnici sve više približavaju 00:05:19.112 --> 00:05:21.765 broju 1,618, 00:05:21.765 --> 00:05:25.066 mnogim ljudima znanom kao Zlatni omjer, 00:05:25.066 --> 00:05:27.662 broj koji je stoljećima očaravao matematičare, 00:05:27.662 --> 00:05:30.908 znanstvenike i umjetnike stoljećima. NOTE Paragraph 00:05:30.908 --> 00:05:33.139 Sve vam ovo pokazujem zato što, 00:05:33.139 --> 00:05:35.164 kao toliko toga u matematici, 00:05:35.164 --> 00:05:37.131 ovo posjeduje osobitu ljepotu kojoj, 00:05:37.131 --> 00:05:39.146 bojim se, ne poklanjamo dovoljno pozornosti 00:05:39.146 --> 00:05:40.713 u našim školama. 00:05:40.713 --> 00:05:43.546 Mnogo vremena provodimo učeći o računanju, 00:05:43.546 --> 00:05:46.302 ali ne zaboravimo na primjenu, 00:05:46.302 --> 00:05:49.756 uključujući, možda, i najvažniju od svih mogućih primjena, 00:05:49.756 --> 00:05:51.832 učiti kako misliti. NOTE Paragraph 00:05:51.832 --> 00:05:53.789 Kad bih ovo mogao sažeti u jednoj rečenici, 00:05:53.789 --> 00:05:55.250 bila bi to ova: 00:05:55.250 --> 00:05:58.610 Matematika ne služi samo za rješavanje x-a, 00:05:58.610 --> 00:06:01.535 već i razotkrivanje onoga zašto. NOTE Paragraph 00:06:01.535 --> 00:06:03.350 Hvala vam puno. NOTE Paragraph 00:06:03.350 --> 00:06:07.757 (Pljesak)