Imam jedno pitanje za vas. Ko je medju vama bio najbolji u skoli celog svog zivota? Celog svog zivota najbolji u skoli? Dobro. Lazljivce. (Smeh) Za tacno 9 minuta i 30 sekundi, ucinicu vas ponosnim sto niste bili sve vreme najbolji u razredu. (Aplauz) Veceras cete se vratiti kucama, reci cete vasim supruznicima, zeni, deci roditeljima i prijateljima: hamdula, hvala Bogu sto nisam uvek bio najbolji u razredu! 2007. kada sam zapoceo moj blog, poceo sam da proucavam zivote nekoliko ljudi koji su uspeli u zivotu. Svako od njih je uspeo u svom domenu, svako od njih je postigao nesto na svoj nacin. Ali svi oni su delili nesto sto me je zaintriggiralo i sto se sastoji iz cinjenice da su ove osobe, zapravo da niko od njih nije uspeo uspeo u skoli. Neki od njih su cak prekinuli studiranje. Neki od njih nisu cak ni bili primljeni u skolu jako dugo. Ovo me je zabrinulo, frustriralo kada sam se setio godina u toku kojih su nam roditelji, profesori, edukatori govorili da treba mnogo uciti, treba imati najbolje ocene, treba biti medju najboljima da bismo bili primljeni u najbolje skole i na kraju dolazim do zakljucka da je realnost sledeca: svi oni koji su postigli nesto u skoli zivota nisu uvek bili prvi u razredu. Bilo je potrebno odgovoriti na sledece pitanje: Zasto nije potrebno postici odlican uspeh u skoli da bise postiglo nesto u zivotu? Ili: zasto nema direktne veze izmedju uspeha u skoli i uspeha u zivotu. Da biste uzeli ljude koje odlicno poznajete kao Stiv Dzobsa ili Bil Gejtsa koji imaju firme, oni zaposljavaju najbolje iz generacije Kada su oni napustili skolu? obojica su napustili skolu na prvoj godini fakulteta. Kako to da mi koji zelimo da budemo najbolji u razredu zavrsimo radeci u firmama koje vode ljudi koji mozda ne znaju cak ni da citaju ni pisu? Tada sam poceo da istrazujem i na srecu imao sam dobar pristup od pocetka i odjednom nisam mogao ili nisam morao mnogo da trazim Poceo sam da istrazujem otkrivanjem kvaliteta koje su imali ovi ljudi, a koji su ovim ljudima dozvolili da uspeju u zivotu. Otkrio sam 5 kvaliteta. Pokusao sam da vidim ove kvalitete u skolskom sistemu, u celom svetu, kako se ovi kvaliteti razvijaju? Sokirao sam se, sokirao sam se jer sam otkrio da ti kavliteti ne samo da se ne razvijaju u skolskom sistemu vec su i potisnuti u skolskom sistemu. Drugim recima, ako ste te nesrece da imate jedan ili vise ovih kvaliteta budite sigurni da necete uspeti u skolskom sistemu. A kada stignete u profesionalni zivot, bice vam potrebni ovi kvaliteti. Prvi kvalitet je strast. Da li biste mogli da zamislite razgovor sa Ajnstajnom: sretnete Ajnstajna i kazete mu: Dakle Ajnstajne, izgleda da obozavas fiziku, zar ne? A on vam kaze: Ali ne, ja mrzim fiziku. Ucio sam fiziku samo zato sto su me roditelji naterali da je ucim. Mrzim je... Ali dobro, Abdula, imao sam srece, otkrio sam nekoliko teorija, Nobelovu nagradu, sve to.. Ali dobro, imao sam srece. Ili da li biste mogli da razgovarate sa Bil Gejtsom i da mu kazete: Bil Gejtsu, vasa strast je informatika? On vam kaze: Sudbina me je gurnula u pravcu informatike. Abdula, uspelo je! Da li mozete da zamislite ovakav razgovor? Nemoguce je jer znamo da su ove osobe strastvene. Sta je to strast? Strast je nacin da se ima emotivni i sentimentalni ´pristup poslu. Ako ste dovoljno nesrecni da posedujete ovaj kvalitet, u skoli cete se zaljubiti u odredjene predmete koje cete mnogo da ucite. I mrzecete druge predmete koje cete manje da ucite. Cim zapocnete studije, otkricete, ono sto nazivamo koeficijent predmeta. Koeficijent predmeta. Direktor nikada nece da dodje na pocetku godine da vam kaze: Sta volis? Volis matematiku? A! Pa onda cemo da povecamo koeficijent. Svidja ti se fizika? Smanjicemo casove fizike. Nikada se to nece dogoditi. Koeficiejent je odredjen. Ako ste dobri iz matematike, fizike i jezika uzima se najveci koeficijent. Ako volite geografiju i istoriju i ucite ih mnogo, ali mrzite matematiku nikada necete imati dobru ocenu ili najbolju ocenu na isitu. Sve vreme cete slisati ove komentare: Puno uci, iz nekih predmeta je zaista dobar Ali iz drugih bi mogao da se vise potrudi. Strast u skoli je osoba koja bi uvek mogla vise da se potrudi. Upravo zato najbolji u razredu nemaju osecanja. Nemaju strast. Uce sve! Uce sve predmete! I dobri su iz svih predmeta! To izaziva jedan ogroman problem za najbolje u razredu. Kasnije mogu da idu na medicinu, pravo, racunovodstvo. Sve mogu da rade. Na pocetku su impresionirani svojim mogucnostima. Ali kada stignete u profesionalni zivot, reci ce vam: Ne, ne, ne. Stanite! Ako zelite da budete primljeni, prvo dve vrlo znajcajne stvari u zivotu Ako zelite da pristupite sreci i izvanrednosti stvari koje radite moraju da vas uzbudjuju. Ali bez strasti, ne mozete da uspete u profesionalnom zivotu, pa cak ni u licnom zivotu Ali u skoli su nas uvek terali da pratimo obavezu, a ne strast- drugi kvalitet: radoznalost. Radoznalost je u osnovi svih otkrica. Radoznalost nam dozvoljava da otkrijemo resenja za svakodnevne probleme. Kako se pokazuje radoznalost u skoli? Radoznao ucenik ili student hoce da se informise unapred. Citace cesce od onoga sto se trazi na casu, istrazivace, naci ce nove nacine da resi matematicke probleme. On je zaista ponosan kao ucenik, ponosan je na ono sto radi, srecan je sto je naucio mnogo, pokusace da razradi svoje ideje na kopiji ispita. Ako profesor ne razume o cemu pricate ucite mnogo, ulazete vise energije od svih, napravite genijalnu kopiju koju vas profesor ne razume, da vam ocenu koja vas sokira cesto pracenu komentarom van teme. Zbog toga u skolskom sistemu, cinjenica da ste najbolji ne znaci da ste pametni. U skolskom sistemu, biti najbolji se sastoji samo u tome da imate kapacitet da informaciju i da je zamenite kao da ona nije pracena razvojem. I kada stignete do profesionalnog zivota reci ce vam da ne, da biste imali treci sastojak uspeha koji je profesionalni uspeh morate stalno da ucite, da se oformljujete, vise da trazite, da znate vise, da nikada ne bude zadovoljni informacijama koje vam daju u skoli. Znate koja je razlika izmedju osoba koje nisu dobile prolaznu ocenu ili koji nisu zavrsili skolu i onih koji imaju diplomu? Jedna mala razlika koja menja zivot. Zapravo oni koji nisu zavrsili skolovanje, a koji postanu sefovi, drzavnici, ili koji predvode vazne projekte cesto brinu oko toga da nisu dovoljno naucili. I zbog toga sve vreme istrazuju, prave su autodidakte. Suprotno prvima u generaciji, kada imaju diplomu, imaju poklone i zatim kazu sebi Zavrsio sam studije. U tome se krije katastrofa. Treci kvalitet: biti objektivno orijentisan. Piter Druker, otac menadzmenta nas je naucio da u firmama treba imati godisnji plan . Ne treba biti efikasan i sto postotno, ali treba biti efikasan i da bi se ti ciljevi postigli. Ono sto je vrlo inteligentno i ono sto cela planeta prati u ovom trenutku je menadzerski stil Zamislite ucenika koji ima isti isto tako pametan. Razmislja o onome cime zeli da se bavi. Razmislja o karijeri koju zeli da postigne. Vraca se skolstvu, odlucuje koje ocene zeli da ima i posao koji zeli da dobije, da bi postigao da bi postigao svoj cilj. Kazete mu: Zasto ne ucis dovoljno? Zasto ne pokusas da budes najbolji u razdredu? Kaze vam: Nije potrebno. Biti prvi u razredu mi nece pomoci da dostignem svoje ciljeve. reci ce o njemu u skoli ucenici koji imaju viziju