0:00:06.153,0:00:08.086
Misterije kolokvijalnog:

0:00:08.086,0:00:09.695
rendgenski (iks) zrak,

0:00:09.695,0:00:12.207
oblik elektromagnetnog zračenja

0:00:12.207,0:00:15.095
koji može da prodire kroz[br]čvrsta tela.

0:00:15.095,0:00:17.129
Reč "iks-zrak" nas vraća

0:00:17.129,0:00:19.520
na rad Renea Dekarta,

0:00:19.520,0:00:20.983
francuskog filozofa,

0:00:20.983,0:00:22.008
matematičara

0:00:22.008,0:00:25.614
i pisca u 17. veku.

0:00:25.614,0:00:28.344
Jedan od Dekartovih[br]mnogobrojnih doprinosa

0:00:28.344,0:00:29.766
svetu brojeva

0:00:29.766,0:00:33.251
bio je izum jednostavne,[br]ali briljantne konvencije

0:00:33.251,0:00:36.157
koju danas mnogi[br]uzimaju zdravo za gotovo:

0:00:36.157,0:00:38.326
predstavljanje nepoznatih

0:00:38.326,0:00:43.103
u jednačinama[br]kao X, Y i Z.

0:00:43.103,0:00:46.337
Kada je nemački naučnik[br]Vilhelm Rendgen

0:00:46.337,0:00:48.283
otkrio ono što sada nazivamo[br]iks-zracima

0:00:48.283,0:00:50.344
krajem 19. veka,

0:00:50.344,0:00:53.740
dao im je ime X-strahlen.

0:00:53.740,0:00:56.334
Strahlen je na nemačkom:[br]zračiti,

0:00:56.334,0:01:00.316
a "X" predstavlja[br]nepoznatu prirodu

0:01:00.316,0:01:03.388
zračenja koje je Rendgen otkrio,

0:01:03.388,0:01:05.620
takozvani iks-faktor.

0:01:06.434,0:01:09.259
Engleski prevod je zadržao "X",

0:01:09.259,0:01:12.917
ali je zamenio nemačko[br]"zračenje" sa "ray" (zrak)

0:01:12.917,0:01:15.574
u značenju "snop svetlosti".

0:01:15.574,0:01:17.788
U isto vreme, u matematici

0:01:17.788,0:01:19.846
rač "zrak" se odnosi[br]na liniju

0:01:19.846,0:01:22.721
koja ima početak[br]ali nema kraj

0:01:22.721,0:01:25.033
i produžava se[br]u beskonačnost (poluprava)

0:01:25.033,0:01:27.976
vraćajući nas elegantno[br]u nepoznato.

0:01:27.976,0:01:31.794
Danas razumemo šta je[br]iks-zračenje

0:01:31.794,0:01:33.751
i uprkos skromnim[br]prigovorima

0:01:33.751,0:01:35.385
njegovog pronalazača,

0:01:35.385,0:01:39.158
široko je poznato kao[br]rendgensko zračenje,

0:01:39.158,0:01:40.899
eliminišući "X",

0:01:40.899,0:01:43.941
prvobitnu misteriju njegove prirode.