1
00:00:00,000 --> 00:00:05,928
Bog, moje ime je Nick Parlante, a ovo je nastava o

2
00:00:05,928 --> 00:00:11,264
svojstvima računala. Kako ona funkcioniraju, što mogu, a što ne mogu raditi.

3
00:00:11,264 --> 00:00:17,096
Ne traži se nikakvo predznanje o računalima. Namijenjena je svima. Dakle prije

4
00:00:17,096 --> 00:00:21,950
nego što započnem, želio bih se, kratko, zahvaliti Google-u na podršci mojim ranim

5
00:00:21,950 --> 00:00:26,284
istraživanjima na ovu temu, koja su u konačnici pomogla u kreiranju ove nastave. Također

6
00:00:26,284 --> 00:00:31,023
kratka napomena o obliku. Nastava se ne sastoji samo od videa. Uz svako poglavlje videa

7
00:00:31,023 --> 00:00:35,530
postoji i neka vrsta pisanog dokumenta, kojeg ću listati, pomicati, na ekranu, koji

8
00:00:35,703 --> 00:00:40,037
prati izlaganje i sadrži dijagrame, primjere koda i slične stvari.

9
00:00:40,037 --> 00:00:44,718
Dakle, vi možete u bilo kojem trenutku prelaziti s videa na dokument

10
00:00:44,718 --> 00:00:49,904
ako želite ponovo pročitati obrazloženje ili isprobati neki primjer ili slično.

11
00:00:49,904 --> 00:00:55,757
Postoji velika razlika između gledanja kako ja nešto radim i pokušaja da to sami napravite.

12
00:00:55,757 --> 00:00:59,650
Moj savjet bi bio: Puno puta, na kraju poglavlja imati ćemo vježbe.

13
00:00:59,650 --> 00:01:02,952
Tada, prije nego što probate odraditi vježbe, odlučiti da li ste spremni

14
00:01:02,952 --> 00:01:06,558
odmah prijeći na vježbe ili se želite vratiti na

15
00:01:06,558 --> 00:01:10,077
dokument i malo sami eksperimentirati s primjerima da učvrstite

16
00:01:10,077 --> 00:01:13,684
svoje znanje. Tek toliko da znate da vam ta mogućnost stoji na raspolaganju za svako poglavlje.

17
00:01:13,684 --> 00:01:20,658
Rekao bih da je temeljna jednadžba računala:

18
00:01:20,658 --> 00:01:27,158
računalo je "moćno" plus "glupo". Moćno u smislu da računala mogu

19
00:01:27,158 --> 00:01:32,195
obaviti na milijarde operacija. Ona rade nezamislivo brzo. Ali,

20
00:01:32,195 --> 00:01:37,714
operacije su "glupe" u smislu da su operacije koje računalo izvodi

21
00:01:37,714 --> 00:01:43,096
u suštini vrlo jednostavne, one su potpuno mehaničke. One nemaju ništa što bi mi

22
00:01:43,096 --> 00:01:48,445
opisali kao inteligentni (čovjekov) uvid u to na čemu rade. Dakle ta čudna

23
00:01:48,445 --> 00:01:52,420
kombinacija, na neki način, velike moći kombinirane s nekom vrstom mehaničke

24
00:01:52,420 --> 00:01:57,191
ograničenosti (gluposti). Taj obrazac postati će kristalno jasan dok budemo obrađivali

25
00:01:57,361 --> 00:02:01,955
ove male primjere koda, kako bi se na neki način poigrali u računalnom svijetu.

26
00:02:01,955 --> 00:02:06,606
Sad sam malo provokativan, na neki način ismijavam računala. "O da, ona su glupa",

27
00:02:06,787 --> 00:02:11,499
ali u drugu ruku vidimo da su računala ...
ona su vrlo korisna.

28
00:02:11,499 --> 00:02:16,210
Na neki način to je ono o čemu ova predavanja govore. S jedne strane ulaženje

29
00:02:16,210 --> 00:02:21,224
u, na neki način zabavan svijet računala koji je pomalo mehanički onda ga povezivati

30
00:02:21,224 --> 00:02:26,056
sa stvarima poput email-a i MP3 zvučnih zapisa. Stvarima koje su u realnom svijetu

31
00:02:26,056 --> 00:02:30,716
vrlo uobičajene. Pokušavati povezati ta dva svijeta i pokazati kako računala funkcioniraju

32
00:02:30,716 --> 00:02:35,418
i kako se to uklapa u svijet.
Moj cilj je da kad odradite nastavu

33
00:02:35,418 --> 00:02:39,951
kako računala rade i kako se uklapaju u svijet.

34
00:02:39,951 --> 00:02:44,370
I da ne budete zastrašeni računalima. Da ne mislite o njima kao nekakvoj magiji,

35
00:02:44,370 --> 00:02:49,844
neshvatljivoj kutiji. Imam također i skriveni plan.
Premalo ima u svijetu onih koji se bave

36
00:02:49,844 --> 00:02:54,899
računalnom znanošću. Postoji velik broj problema za koje bi željeli da budu riješeni

37
00:02:54,899 --> 00:02:59,889
ali jednostavno nema dovoljno ljudi koji bi napisali programe za sve njih. Dakle,

38
00:02:59,889 --> 00:03:05,076
moj skriveni plan je da, otvarajući vam pogled u računalni svijet i način kako

39
00:03:05,076 --> 00:03:10,132
on funkcionira, vi otkrijete da ste zainteresirani nastaviti se baviti

40
00:03:10,132 --> 00:03:14,859
računalnom znanošću i dalje. Dakle prva približan uvid u koji želim ući:

41
00:03:14,859 --> 00:03:19,476
Kako računala funkcioniraju?
Iznutra je računalo pogonjeno kodom.

42
00:03:19,476 --> 00:03:24,001
Mi ćemo detaljnije o tome kasnije. Ovo bi trebao biti samo prvi uvid.

43
00:03:24,001 --> 00:03:28,505
Napravio sam ovdje malu sliku računala. Kod unutar računala sastavljen je

44
00:03:28,505 --> 00:03:33,822
od ovih jednostavnih naredbi. Jedna naredba mogla bi biti da se zbroje dva broja,

45
00:03:33,822 --> 00:03:39,266
izračuna se koliko je 1 više 1 ili da se provjeri da li je 2 manje od 10.

46
00:03:39,266 --> 00:03:44,077
To je ono što računalo radi, na prvi pogled ono samo izvodi ovu listu naredbi.

47
00:03:44,077 --> 00:03:49,014
Svaka je instrukcija vrlo jednostavna i računalo jednostavno izvodi jednu po jednu

48
00:03:49,014 --> 00:03:53,635
s liste, ali ih izvodi izuzetno velikom brzinom.

49
00:03:53,635 --> 00:03:58,978
Svaka instrukcija ima neku vrstu određenog mehaničkog dojma. Rekao bih,

50
00:03:58,978 --> 00:04:04,190
da nas ovo vodi prema prirodnom pitanju koje glasi: Ako ... ako računalo

51
00:04:04,190 --> 00:04:09,338
samo mehanički izvodi niz instrukcija, kako je moguće da ono obavlja

52
00:04:09,338 --> 00:04:14,229
tako mnogo korisnih stvari u svijetu. Imam ovaj dijagram za taj slučaj.

53
00:04:14,229 --> 00:04:18,991
Na desnoj strani zamisliti ću neke korisne mogućnosti poput

54
00:04:18,991 --> 00:04:23,946
uklanjanja "crvenih očiju" ili instant messaging-a. Reći ću radi pojašnjenja da morate znati

55
00:04:23,946 --> 00:04:28,937
da su vaš mobitel, vaš digitalni fotoaparat, sve su to računala.
Dakle na desnoj strani

56
00:04:28,937 --> 00:04:33,448
imam korisnu mogućnost: "uklanjanje crvenih očiju", 
a na lijevoj strani

57
00:04:33,448 --> 00:04:37,842
imam računalo, koje upravo izvodi svoje, kao što znate, jednostavne mehaničke instrukcije.

58
00:04:37,842 --> 00:04:42,471
Što je ono što povezuje ova dva pogleda? 
A odgovor je

59
00:04:42,471 --> 00:04:46,541
to je u suštini računalno programiranje.
Postoji osoba

60
00:04:46,541 --> 00:04:51,009
računalni programer, koji u početku ima ideju. O, trebam ukloniti efekt "crvenih očiju",

61
00:04:51,009 --> 00:04:55,709
to bi bilo vrlo korisno. Oni koriste svoju kreativnost i svoju imaginaciju

62
00:04:55,709 --> 00:05:00,119
da smisle što bi računalo moglo korisno obaviti.

63
00:05:00,119 --> 00:05:04,587
I tada, ono što programer radi je da strukturira i

64
00:05:04,587 --> 00:05:09,229
razdijeli taj problem, tako da ga računalo može obaviti. Oni instruiraju računalo,

65
00:05:09,229 --> 00:05:13,755
i strukturiraju stvari tako da to računalo može obaviti tu korisnu stvar.

66
00:05:13,755 --> 00:05:19,294
To je ono što programiranje jest. I u stvari za bilo koju korisnu stvar

67
00:05:19,294 --> 00:05:24,263
koju izvodite svojom digitalnom kamerom ili svojim mobitelom

68
00:05:24,263 --> 00:05:29,702
ili svojim računalom, u pozadini stoji osoba koja je omogućila da se to dogodi.

69
00:05:29,702 --> 00:05:34,872
Sviđa mi se ta kombinacija. Na neki način programer, osoba,

70
00:05:34,872 --> 00:05:40,579
unosi svoju kreativnost i svoj pogled na svijet i razmišljanje o stvarima

71
00:05:40,579 --> 00:05:45,569
koje bi bilo korisno napraviti i to je njihova polovica problema. A računalo

72
00:05:45,569 --> 00:05:50,218
donosi ono u čemu je računalo dobro. Rekao bih da je računalo dobro u tome što je

73
00:05:50,218 --> 00:05:54,789
u konačnici prilično jeftino. Računalo je u stanju izvoditi ove instrukcije

74
00:05:54,789 --> 00:05:58,734
vrlo, vrlo brzo i tako u konačnici dobivamo ovu lijepu kombinaciju.

75
00:05:58,734 --> 00:06:03,008
To je na neki način razlog što tako veliki broj računala

76
00:06:03,008 --> 00:06:07,666
u svijetu izvodi tako mnogo korisnih stvari. To pokazuje da je ovo dobro partnerstvo

77
00:06:10,022 --> 00:06:12,214
između ljudi i računala. Na svoj način ovaj dijagram je pomalo sažetak ovih predavanja.

78
00:06:12,214 --> 00:06:16,762
Posjetiti ćemo na lijevoj strani da vidimo, pomalo, da vidimo

79
00:06:16,762 --> 00:06:21,270
kako izgleda računalni svijet. I pogledati na vezu između tih

80
00:06:21,270 --> 00:06:25,846
i aktualnih mogućnosti koje ste koristili i donekle razumjeli kako se računalo uklapa

81
00:06:25,846 --> 00:06:32,507
u svijet i omogućava da se stvari obave. U drugom dijelu ovog poglavlja

82
00:06:32,507 --> 00:06:37,414
započeti ću izvoditi male primjere koda. I moram kazati da će to zahtijevati

83
00:06:37,414 --> 00:06:42,449
nešto strpljenja. Početi ću pisati kod ... i naš prvi

84
00:06:42,449 --> 00:06:47,483
primjer biti će vrlo jednostavan. On neće obavljati ništa blistavo.

85
00:06:47,483 --> 00:06:51,707
Rekao bih da je to pomalo kao LEGO kockice. Svaki komad koda koji naučimo

86
00:06:51,707 --> 00:06:56,123
predstavlja dodatnu kockicu, i s vremenom ćemo biti u mogućnosti sastaviti ih

87
00:06:56,123 --> 00:07:00,272
zajedno i napraviti prilično zgodne stvari. Međutim u ovih prvih nekoliko poglavlja

88
00:07:00,432 --> 00:07:04,848
stvari ..., negdje moramo započeti, i ovi prvi primjeri su vrlo jednostavne.

89
00:07:04,848 --> 00:07:09,157
Molim vas stoga za strpljenje i obećavam da ćemo postići nešto zgodno s ovim materijalom

90
00:07:09,157 --> 00:07:13,307
U stvari, ovdje stavljam malo nagovještaja, kroz nekoliko sati predavanja

91
00:07:13,307 --> 00:07:18,293
započeti ćemo raditi specijalne vizualne efekte.

92
00:07:18,293 --> 00:07:23,427
Poigrati ćemo se poznatim, tu prikazanim, majmun-mjesec-banana problemom.

93
00:07:23,427 --> 00:07:28,441
Samo malo naznake gdje ćemo dospjeti.
Ali ono što ćemo raditi danas su vrlo

94
00:07:28,441 --> 00:07:32,775
jednostavni komadići koda. Za ove vježbe kodiranja koristiti ćemo programski jezik zvan

95
00:07:32,775 --> 00:07:36,734
JavaScript. JavaScript je vrlo popularan jezik. Izvodi se u web pregledniku (browser-u)

96
00:07:36,734 --> 00:07:40,884
što ga čini iznimno popularnim. To je i razlog koji ga

97
00:07:40,884 --> 00:07:44,605
čini pogodnim za ovu nastavu. Jer radi, jer mi radimo u web browser-u,

98
00:07:44,605 --> 00:07:48,541
moguće je da naš kod funkcionira vrlo jednostavno.
Koristiti ćemo JavaScript plus još neke

99
00:07:48,541 --> 00:07:52,815
dodatke koje sam dodao samo za ova predavanja. Tako ovo neće izgledati baš kao

100
00:07:52,815 --> 00:07:57,229
profesionalni JavaScript kod. Raditi ćemo na dijelovima koda

101
00:07:57,229 --> 00:08:01,638
koji je u konačnici vrlo kratak, tek toliko da ukažemo na poantu

102
00:08:01,638 --> 00:08:05,944
onog što pokazujemo i pomalo istražimo računala, ali bez dovlačenja puno "prtljage"

103
00:08:05,944 --> 00:08:10,146
koja bi bila nužna za pisanje kompletnih profesionalnih programa.

104
00:08:10,146 --> 00:08:14,503
Evo dakle mog prvog primjera. Ono što će kod napraviti za nas je ...

105
00:08:14,503 --> 00:08:18,550
imamo ovo pravokutno područje i ovaj tekst u okviru njega

106
00:08:18,550 --> 00:08:22,959
to je kod. Imati ćemo svaki put "RUN" gumb ovdje dolje. 
Kad napravim klik mišem

107
00:08:22,959 --> 00:08:27,596
na RUN gumb. Ono što će se dogoditi je da će računalo otići ovdje gore i

108
00:08:27,596 --> 00:08:31,832
jednostavno proći ovim linijama. On će jednostavno, kao što kažemo, izvesti svaku liniju.

109
00:08:31,832 --> 00:08:36,802
Obaviti će ono što ona kaže. U ovom slučaju, dakle, ono što gledamo je

110
00:08:36,802 --> 00:08:41,151
print funkcija. Dakle imamo riječ "print". Način na koji je print funkcija uvedena u kod

111
00:08:41,151 --> 00:08:45,568
je da imamo riječ "print" i onda imamo lijevu (otvorenu) zagradu i nakon nje niz stvari

112
00:08:45,568 --> 00:08:49,647
U ovom primjeru to je samo brojka 6 nakon čega

113
00:08:49,647 --> 00:08:53,988
redak završava s desnom (zatvorenom) zagradom i znakom točkom-zarez. Ono što print funkcija radi je

114
00:08:53,988 --> 00:08:58,601
da uzme one stvari koje pišu u zagradama i ispisuje ih.

115
00:08:58,601 --> 00:09:04,130
Ako pogledate preko na desnu stranu ovo je ispis

116
00:09:04,337 --> 00:09:09,857
koji se dobije kad kliknemo na RUN. Ako ovo promijenim na recimo print(42) i sad

117
00:09:09,857 --> 00:09:15,337
kliknem RUN tada vidimo 42. To je ono što dobijemo od prve linije, a kad

118
00:09:15,337 --> 00:09:21,151
kažem print(1,2) tada vidim 1 i 2 s druge strane.
Dakle to tako radi.

119
00:09:21,151 --> 00:09:26,430
Rekao sam već da su naši prvi primjeri vrlo banalni, nisu nešto blistavo.

120
00:09:26,430 --> 00:09:32,044
To je u ovom slučaju doista i istina. Dakle mogao bih sada ovdje pokušati još par stvari.

121
00:09:32,044 --> 00:09:37,457
Mogao bih napisati zarez 47 tako da kad to izvedem ... OK, sada vidimo

122
00:09:37,457 --> 00:09:43,271
da dobijemo 1 i 2 i 47. Također da pokažem da se ove linije uzimaju samo jedna po jedna

123
00:09:43,271 --> 00:09:49,242
Kopirati ću to i onda to mogu zalijepiti nekoliko puta ...

124
00:09:49,242 --> 00:09:54,467
Imam viš linija, tako da kad to izvedem, ... sad možemo reći da je to u redu

125
00:09:54,467 --> 00:09:59,692
dobijemo, dakle dobijemo ponavljanje onoga što god nam je ispis bio.

126
00:09:59,692 --> 00:10:06,593
Dakle ono što treba naglasiti je da sintaksa naredbe nije slobodna forma.

127
00:10:06,593 --> 00:10:11,297
Naprotiv, ona je vrlo čvrsto strukturirana. Ona mora biti upravo takva

128
00:10:11,297 --> 00:10:16,303
da bi je računalo moglo razumjeti. To je, u stvari, posljedica

129
00:10:16,303 --> 00:10:20,465
unutarnje prirode računala. Ono ima tu mehaničku čvrstinu, ograničenost,

130
00:10:20,465 --> 00:10:25,230
pa će i jezik, kojeg ono razumije isto biti mehanički, čvrst.

131
00:10:25,230 --> 00:10:30,296
Ovo je malo čudno. U početku krećemo slobodno pisati

132
00:10:30,296 --> 00:10:35,302
engleski ovdje i postići da to računalo slijedi. Razmišljajte i tome

133
00:10:35,302 --> 00:10:39,121
kao svojoj prvoj lekciji o prirodi računala. Ili po principu

134
00:10:39,121 --> 00:10:42,507
"kad si u Rimu ponašaj se kao Rimljanin". Dakle tražim od vas da zavirite

135
00:10:42,507 --> 00:10:46,067
u svijet računala. Raditi ćemo stoga malo u jeziku računala.

136
00:10:46,067 --> 00:10:49,409
U početku će izgledati malo čudno, ali stvarnost je slijedeća, 
to nije komplicirano,

137
00:10:49,409 --> 00:10:54,411
Sintaksa postoji. To jest čvrsta struktura, ali to zapravo i nije tako teško

138
00:10:54,411 --> 00:10:59,599
Htio bih vas ohrabriti da ne odustajete zbog pomalo

139
00:10:59,789 --> 00:11:04,787
čvrsto strukturirane mehaničke kvalitete jezika. Ona će nam omogućiti da radimo

140
00:11:04,787 --> 00:11:10,190
neke zgodne stvari. U redu, to je bio moj prvi primjer, probajmo ovaj drugi

141
00:11:10,400 --> 00:11:16,428
U prvom primjeru radio sam samo s brojevima. U računalnom kodu postoje

142
00:11:16,428 --> 00:11:21,565
i nešto što zovemo strig-om (nizom znakova). Ovo je prvi primjer sa string-om: "hi" unutar navodnika

143
00:11:21,565 --> 00:11:26,537
Dakle niz je samo slijed znakova i u kodu ga zapisujemo između dvostrukih navodnika.

144
00:11:26,537 --> 00:11:31,701
Zbog toga imam "hi". Dakle print može prihvatiti brojke i ispisati ih, a

145
00:11:31,701 --> 00:11:36,545
pokazuje se da može ispisati i stringove. On jednostavno interpretira string kao

146
00:11:36,545 --> 00:11:41,390
slijed slova i kojih god znakova što ga čine i ispisuje ih redom ovdje.

147
00:11:41,390 --> 00:11:46,445
Mogao bih, znate, ovo izmijeniti da umjesto "hi" to promjenim u "good day"

148
00:11:46,445 --> 00:11:51,284
Dakle string može uključivati i razmake. Ako to izvedem mi ćemo samo

149
00:11:51,284 --> 00:11:57,723
dobiti ovdje 'good day'. Dakle u računalnom programu i stringovi i brojevi su, i jedni i drugi,

150
00:11:57,723 --> 00:12:02,221
vrlo česti. Stringovi u programu se koriste da se u njima čuva

151
00:12:02,221 --> 00:12:06,834
npr. URL kojeg ste utipkali ili, u programu za uređivanje teksta, cijeli stavak

152
00:12:06,834 --> 00:12:11,216
teksta na kojem radimo može biti pohranjen u string.
Dakle string je u suštini

153
00:12:11,216 --> 00:12:15,598
sekvenca znakova. To je vrlo uobičajena vrsta podatka u računalu.

154
00:12:15,598 --> 00:12:20,211
Druga stvar koju smo pokazali u ovom primjeru koda je ovaj prvi redak. To nazivamo

155
00:12:20,211 --> 00:12:24,940
komentarom i u JavaScript jeziku komentari započinju s dvije kose crte a komentari funkcioniraju tako

156
00:12:24,940 --> 00:12:29,632
da se sve, počevši s dvije kose crte pa sve desno do kraja retka

157
00:12:29,632 --> 00:12:34,880
ignorira od strane računala. Mogu to onda koristiti da tu napišem bilo kakvu opasku poput

158
00:12:34,880 --> 00:12:39,749
tu imam dva stringa i sl. Neku malu opasku ili primjedbu sebi ili slično o kodu.

159
00:12:39,749 --> 00:12:44,807
Dakle kad ovo izvedem računalo, recimo, ignorira ovaj dio.

160
00:12:44,807 --> 00:12:49,865
U nekom od mojih primjera koji slijede vidjeti ćete

161
00:12:49,865 --> 00:12:55,176
komentare razasute okolo u kojima ja stavljam napomene o tome što se događa.

162
00:12:55,365 --> 00:13:01,738
Dakle, jedan primjer kojeg bi ovdje mogao pokazati, a koji je malo zbunjujući. Staviti ću riječ print

163
00:13:01,738 --> 00:13:09,411
unutar stringa i pogledati što se ispisuje. Sad dakle ovdje

164
00:13:09,411 --> 00:13:14,807
na drugom retku dobivam 'hello to print'. Ono što se dogodilo da se riječ print unutar

165
00:13:14,807 --> 00:13:20,622
stringa ne tretira kao kod, kojeg treba izvesti poput riječi print izvan stringa,

166
00:13:20,622 --> 00:13:26,158
t.j. kao funkcija koju kod programa poziva. Dakle kad se nalazi unutar dvostrukih navodnika

167
00:13:26,158 --> 00:13:31,889
ista riječ tretira se kao običan podatak. To predstavlja distinkciju unutar koda.

168
00:13:31,889 --> 00:13:37,719
To bi bilo u redu. Na kraju poglavlja imati ćemo nekoliko vježbi

169
00:13:37,719 --> 00:13:43,908
u kojima ćete moći pisati kod kao što sam ja radio ovdje. Kao što sam prije spomenuo

170
00:13:43,908 --> 00:13:50,102
kod funkcionira unutar sustava koji ima čvrsto strukturiranu ograničenu sintaksu.

171
00:13:50,102 --> 00:13:54,603
U stvari, vrlo često se potkrade pogreška i profesionalnim programerima koji pišu

172
00:13:54,603 --> 00:13:59,455
programe po cijeli dan. Kad se utipkava neki kod postoji tendencija da se naprave

173
00:13:59,455 --> 00:14:04,249
sitne sintaktičke pogreške na raznim mjestima u kodu.
Moguće da se ispusti desna zagrada

174
00:14:04,249 --> 00:14:09,218
ili se krivo otipka neka riječ ... I te sintaktičke pogreške su vrlo lake za

175
00:14:09,218 --> 00:14:13,719
ispravljanje. Dakle kad pritisnete RUN gumb

176
00:14:13,719 --> 00:14:18,513
vrlo često će se ukazati nekakva sitna pogreška koju je potrebno ispraviti.

177
00:14:18,513 --> 00:14:22,769
Htio bi da to razumijete. Te sitne pogreške ne odražavaju vaše

178
00:14:22,769 --> 00:14:27,484
duboko nerazumijevanje ili ozbiljan nedostatak, radi se samo o površnim previdima

179
00:14:27,484 --> 00:14:32,083
koja se događaju tijekom kodiranja, a rade ih i profesionalni programeri cijelo vrijeme .

180
00:14:32,083 --> 00:14:36,624
Mi niti ne mislimo o njima dok ih uklanjamo, uopće ne razmišljamo o njima.

181
00:14:38,894 --> 00:14:41,164
Mislim stoga da, kad se ljudi uvode u kodiranje, ovo ih

182
00:14:41,164 --> 00:14:45,647
pomalo izbacuje iz takta. To da postoje ove male sintaktičke greške

183
00:14:45,647 --> 00:14:50,129
odvraća im pažnju i oni misle da rade nešto potpuno krivo, dok zapravo svi

184
00:14:50,129 --> 00:14:54,707
rade takve greške. To uopće nije značajno. Da bi pomogao da vam malo

185
00:14:54,707 --> 00:14:58,131
odvratim pažnju s toga, ja ću vam jednostavno prikazati gomilu primjera u kojima sam ...

186
00:14:58,131 --> 00:15:01,691
Zadao sam par primjera u kojima imam neke tipične male sintaktičke greške.

187
00:15:01,691 --> 00:15:05,206
Pokazati ću kako se greška manifestira kad kliknete na RUN gumb. Dobro?

188
00:15:05,206 --> 00:15:08,946
Dakle što će se dogoditi je da kad kliknem RUN gumb stvari neće raditi. Dobiti ću

189
00:15:08,946 --> 00:15:12,461
neku vrstu poruke o grešci. Dakle želim Vam pokazati proces od

190
00:15:12,461 --> 00:15:15,795
pojave greške do razrješenja ovog sintaktičkog problema, samo kako bi se privikli.

191
00:15:15,795 --> 00:15:19,220
O, da, kad prvi put kliknete RUN gumb, to je vrlo česta pojava,

192
00:15:19,220 --> 00:15:22,554
dogoditi će se ovo. Samo da prođemo kroz ovo. U redu dakle kliknimo RUN gumb.

193
00:15:22,554 --> 00:15:26,380
I umjesto izvođenja koda i realizacije ispisa, dobio sam

194
00:15:26,380 --> 00:15:30,031
neku grešku ovdje. Malu poruku o grešci. Ponekad su poruke o grešci

195
00:15:30,031 --> 00:15:33,729
prilično dobre i jasno opisuju što se događa. Dakle pogledajmo prvu, ona glasi:

196
00:15:33,729 --> 00:15:38,719
Error: prlnt is not defined. Što se dogodilo je da "print" je funkcija ....

197
00:15:38,719 --> 00:15:44,141
ali ovaj drugi navod, u drugom retku, ... sad u ovom slučaju,

198
00:15:44,141 --> 00:15:49,920
dobro, to ne radi uvijek, ali u velikom broju slučajeva bit' će označen redak u kom je problem.

199
00:15:49,920 --> 00:15:56,342
Problem je u tipkanju. Ne piše P R I N T, 
već piše P R L N T

200
00:15:56,342 --> 00:16:01,054
Dakle ako "l" promijenim u "i". Ha! Sada radi.
Dakle ovaj mali program

201
00:16:01,054 --> 00:16:05,101
ispisuje 'a', pa '1' i 'b', pa 'c' i '3' , dakle jedan potpuno besmislen primjer

202
00:16:05,101 --> 00:16:09,302
kojeg sam izmislio. Naravno stavio sam l jer sam razmišljao kako je to slovo

203
00:16:09,302 --> 00:16:13,246
koje vrlo sliči i. Pa je nužno da pažljivo zagledate, dakle bio sam

204
00:16:13,246 --> 00:16:17,183
pomalo zločesti profesor. U redu, pokušajmo s jednim od ovih

205
00:16:17,183 --> 00:16:21,666
Kliknuti ću na RUN gumb na ovom. Javlja grešku, nezaključen doslovni string

206
00:16:21,666 --> 00:16:26,319
i označio je drugi redak. Moram, dakle pregledati drugi redak s lijeva

207
00:16:26,319 --> 00:16:31,085
na desno. Vidite ovaj (redak) i postoji 'b' . Ovdje je vidite problem što imamo doslovno naveden string

208
00:16:31,085 --> 00:16:35,624
Htjeli smo string "b", ali nedostaje nam zatvaranje (desni) navodnika.

209
00:16:35,624 --> 00:16:40,709
Trebamo oba navodnika. 
Probati ću s trećim primjerom.

210
00:16:40,709 --> 00:16:45,136
Pogledajmo, greška, nedostaje desna zagrada. 
Još jednom je linija osvijetljena.

211
00:16:45,136 --> 00:16:49,446
Ja ću ... u stvari ... u ovom slučaju ..
poruka o grešci je prilično dobra.

212
00:16:49,446 --> 00:16:54,275
Ona govori, gledaj ..., kao i kod navodnika,
lijeva (otvorena) zagrada

213
00:16:54,275 --> 00:16:58,478
i desna (zatvorena) zagrada, moraju se spariti.
Mora biti desna zagrada,

214
00:16:58,478 --> 00:17:02,951
točno ovdje, da bi se dala naredbu ispisa. Sada, dakle, radi.

215
00:17:02,951 --> 00:17:12,220
Evo zadnjeg. Nešto ne štima, javlja grešku da nema desne zagrade, ali kad pogledam ona je tu.

216
00:17:12,220 --> 00:17:16,165
Ono što se dogodilo je da je poruka o grešci netočna. Ponekad, kad postoji sintaktička greška,

217
00:17:16,165 --> 00:17:20,787
računalo se zbuni i ne može dobro dijagnosticirati grešku za vas u svojoj poruci

218
00:17:20,787 --> 00:17:25,240
Ono u osnovici može govoriti
nešto ne valja u drugom retku.

219
00:17:25,240 --> 00:17:29,974
Moja preporuka je da dobro pregledate s lijeva na desno ... i pogledajte ovdje, izgleda

220
00:17:29,974 --> 00:17:34,401
prilično razumno. Izgleda da u ovom slučaju ono što nedostaje je zarez

221
00:17:34,401 --> 00:17:38,624
Mislim da taj primjer dobro ukazuje na razliku između čovjeka i računala.

222
00:17:38,624 --> 00:17:42,795
Čovjek bi mogao pogledati naredbu i otkriti vašu namjeru. Poput: vidim što je on

223
00:17:42,795 --> 00:17:46,965
namjeravao je da ispiše '1' i 'b'.
Ali računalo ima tu mehaničku (nesvjesnu) crtu.

224
00:17:46,965 --> 00:17:51,771
Stvari moraju biti upravo onakve kakve se očekuje da budu, pa i zarez

225
00:17:51,771 --> 00:17:57,121
nije opcija već mora biti tamo, tako da smo blokirani tok to ne riješimo.

226
00:17:57,121 --> 00:18:02,999
U redu, sad to radi. Dakle ti je prvo poglavlje samo s osnovnim ispisom

227
00:18:02,999 --> 00:18:09,120
s brojkama i stringovima.
Imam jedan problemski primjer kojeg ću probati.

228
00:18:09,120 --> 00:18:13,688
Ovako će najčešće izgledati vježbe.
Iako će kasnije vježbe biti zabavnije.

229
00:18:13,688 --> 00:18:18,036
To vam obećavam. Ovdje piše:
izmijeni donji kod tako da kad se izvede

230
00:18:18,036 --> 00:18:22,548
on generira upravo ovakav izlaz. Tu stoji
'1 2 buckle' .... dakle zasniva se na brojalici

231
00:18:22,548 --> 00:18:26,438
'one, two, buckle my shoe'. Dakle, ovaj kod ovdje koji nešto radi

232
00:18:26,438 --> 00:18:29,911
ali to nije, to uopće nije ono što trebamo, pa da moramo prepraviti

233
00:18:29,911 --> 00:18:33,384
Pogledajmo! Najprije, ono što ću napraviti je ja ću dodati 2 i onda ću se

234
00:18:33,384 --> 00:18:36,993
sjetiti dodati zarez ... i onda ću promijeniti ovaj strig

235
00:18:36,993 --> 00:18:40,694
da glasi 'buckle'. Sad to mogu izvesti tek da vidim što radi.

236
00:18:40,694 --> 00:18:44,349
Htio bi vas ohrabriti, da ako imate ideju za neki kod, ili samo želite nešto isprobati, ...

237
00:18:44,349 --> 00:18:48,142
ne možete ništa razbiti ako ovdje bilo što ukucate i kliknete pogrešan gumb.

238
00:18:48,142 --> 00:18:51,889
Dobro je imati osjećaj da malo eksperimentirate.

239
00:18:51,889 --> 00:18:58,721
To je bio prvi redak. Isprobati ću i drugi.
'3' zarez '4' zarez 'knock'

240
00:18:58,721 --> 00:19:07,456
Dobro je, sada to radi.
Vrlo često kad radim male pokuse

241
00:19:07,456 --> 00:19:12,952
u dokumentu poput ovog, ... to može biti ovaj u videu, 
raditi ću gomilu primjera

242
00:19:12,952 --> 00:19:16,592
i onda vi možda zaželite isprobati ... moda ćete znate biti radoznali vezano za drugi primjer

243
00:19:16,592 --> 00:19:20,509
I vi ćete naići na jedan i htjeti isprobati neku varijantu i stisnuti ćete krivu tipku

244
00:19:20,509 --> 00:19:24,150
To je nešto što vi slobodno možete napraviti.

245
00:19:24,150 --> 00:19:27,467
Često ću u dokumentu imati mali 
'show solution' (pokaži rješenje) gumb

246
00:19:27,467 --> 00:19:31,061
To znači da vi možete doći na njega, ... on je prazan, dakle možete eksperimentirati

247
00:19:31,200 --> 00:19:34,748
Ali onda ako ste radoznali koji kod sam ja koristio, tada je i to dostupno

248
00:19:34,748 --> 00:19:38,204
u dokumentu tako da možete usporediti to s vašim rješenjem.

249
00:19:38,204 --> 00:19:41,752
Ili ako želite iz njega kopirati ili što god bilo to je u redu.

250
00:19:41,752 --> 00:19:44,940
Time završavamo prvo poglavlje, isprobajte vježbe s kodom.