Return to Video

Nema sutrašnjice (2012.)

  • 0:07 - 0:11
    Incubate Pictures predstavlja
  • 0:14 - 0:18
    u suradnji s Institutom Post Carbon
  • 0:23 - 0:31
    NEMA SUTRAŠNJICE
  • 0:47 - 0:49
    Ovo je Zemlja.
  • 0:49 - 0:51
    Ovako je izgledala prije 90 milijuna godina.
  • 0:51 - 0:55
    Geolozi su to razdoblje nazvali Kasna kreda.
  • 0:55 - 0:58
    Bilo je to vrijeme izrazitog globalnog zatopljenja,
  • 0:58 - 1:00
    kada su planetom još uvijek vladali dinosauri.
  • 1:01 - 1:03
    Bezbrižno su živjeli
  • 1:03 - 1:05
    sigurni u svoj položaj na vrhu hranidbenog lanca,
  • 1:08 - 1:10
    nesvjesni promjena koje su se događale oko njih.
  • 1:11 - 1:12
    Kontinenti su se razdvajali,
  • 1:12 - 1:15
    u zemljinoj kori nastajali su ogromni usjeci.
  • 1:16 - 1:19
    U njih je prodirala voda, pretvarali su se u mora.
  • 1:20 - 1:21
    Na visokim temperaturama
  • 1:21 - 1:24
    bujale su alge i trovale vodu.
  • 1:25 - 1:26
    Umirale su,
  • 1:26 - 1:29
    a trilijuni mrvih algi taložilo se na dnu usjeka.
  • 1:32 - 1:35
    Rijeke su odnosile sedimente u mora
  • 1:35 - 1:38
    i postupno zatrpavale organske ostatke algi.
  • 1:38 - 1:41
    Uz pritisak, rasla je i temperatura,
  • 1:41 - 1:43
    sve dok kemijska reakcija nije organske ostatke
  • 1:43 - 1:46
    pretvorila u ugljikovodična fosilna goriva:
  • 1:46 - 1:48
    naftu i prirodni plin.
  • 1:49 - 1:52
    Sličan se proces odvijao i na kopnu,
  • 1:52 - 1:54
    gdje je tako nastajao ugljen.
  • 1:55 - 1:58
    Prirodi je trebalo oko 5 milijuna godina da stvori
  • 1:58 - 2:02
    fosilna goriva koja naš svijet danas potroši za godinu dana.
  • 2:02 - 2:03
    Suvremeni način života
  • 2:03 - 2:06
    ovisi o tom fosiliziranom žaru pradavnog sunca,
  • 2:06 - 2:10
    iako iznenađujuće mnogo ljudi toga nije svjesno.
  • 2:13 - 2:18
    Od 1860. geolozi su pronašli preko 2 trilijuna barela nafte.
  • 2:19 - 2:22
    Od tada je naš svijet potrošio otprilike pola.
  • 2:26 - 2:28
    Prije vađenja, naftu je potrebno pronaći.
  • 2:29 - 2:33
    Isprva je to bilo lako, a vađenje je bilo jeftino.
  • 2:33 - 2:36
    Prvo veliko američko naftno polje bilo je Spindletop,
  • 2:36 - 2:38
    pronađeno 1900. godine.
  • 2:38 - 2:40
    Uslijedila su mnoga polja.
  • 2:41 - 2:43
    Geolozi su pretražili cijelu Ameriku.
  • 2:43 - 2:45
    Pronašli su ogromna ležišta nafte,
  • 2:45 - 2:47
    prirodnoga plina i ugljena.
  • 2:48 - 2:51
    Amerika je proizvodila više nafte od bilo koje druge zemlje,
  • 2:51 - 2:54
    što joj je omogućilo da postane industrijskom super-silom.
  • 2:56 - 2:58
    Nakon što naftni izvor počne davati naftu,
  • 2:58 - 3:01
    samo je pitanje vremena kada će proizvodnja početi opadati.
  • 3:02 - 3:05
    Pojedini izvori imaju različitu proizvodnost.
  • 3:05 - 3:07
    Kada izračunamo prosjek njihove proizvodnosti
  • 3:07 - 3:10
    dobit ćemo grafikon u obliku zvona.
  • 3:11 - 3:13
    Obično prođe 40 godina
  • 3:13 - 3:15
    od vrhunca u pronalaženju nalazišta
  • 3:15 - 3:16
    da neka zemlja dostigne vrhunac proizvodnje nafte,
  • 3:17 - 3:20
    nakon čega slijedi trajni pad.
  • 3:21 - 3:23
    Pedestih godina prošlog stoljeća,
  • 3:23 - 3:25
    geofizičar M. King Hubbert iz Shella predvidio je
  • 3:25 - 3:29
    da će Amerika dostići vrhunac proizvodnje nafte u 70-ima,
  • 3:29 - 3:32
    odnosno 40 godina po vrhuncu pronalaženja nafte u SAD.
  • 3:33 - 3:35
    Nisu mu baš vjerovali.
  • 3:35 - 3:37
    Međutim, 1970. dostignut je vrhunac
  • 3:37 - 3:39
    proizvodnje nafte u SAD,
  • 3:39 - 3:41
    nakon čega je započeo trajni pad.
  • 3:41 - 3:43
    Hubbert je dobio zadovoljštinu.
  • 3:45 - 3:49
    Od toga vremena Amerika sve više ovisi o uvozu nafte.
  • 3:50 - 3:53
    Zbog toga su SAD postale osjetljive na poremećaje u proizvodnji nafte,
  • 3:53 - 3:56
    što je uzrokovalo ekonomske krize
  • 3:56 - 3:59
    zbog nestašica nafte 1973. i 1979. godine.
  • 4:02 - 4:06
    Najviše nafte u povijesti SAD pronađeno je 30-tih godina.
  • 4:06 - 4:08
    Unatoč razvoju tehnologije,
  • 4:08 - 4:13
    pronalaženje nove nafte u SAD uporno opada.
  • 4:14 - 4:17
    Novija nalazišta, poput ANWAR-a,
  • 4:17 - 4:21
    mogu dati nafte za najviše 17 mjeseci.
  • 4:22 - 4:25
    Čak i novo nalazište "Jack 2" u Meksičkom zaljevu
  • 4:25 - 4:28
    može zadovoljiti svega nekoliko mjeseci potražnje u SAD.
  • 4:29 - 4:32
    Iako velika, ta nalazišta nisu ni blizu
  • 4:32 - 4:34
    zadovoljavanju energetskih potreba SAD.
  • 4:36 - 4:37
    Sve je više dokaza
  • 4:37 - 4:41
    da se svjetska proizvodnja nafte približila svome vrhuncu.
  • 4:41 - 4:46
    Na svjetskoj razini, vrhunac pronalaženja nafte bio je 60-ih godina.
  • 4:46 - 4:48
    Više od 40 godina kasnije,
  • 4:48 - 4:50
    pad u pronalaženju novih nalazišta
  • 4:50 - 4:52
    čini se nezaustavljivim.
  • 4:54 - 4:56
    Čak 54 od 65 zemalja proizvođačica nafte
  • 4:56 - 4:59
    već je dostiglo svoj vrhunac.
  • 5:01 - 5:04
    Preostale će ga dostići u najbližoj budućnosti.
  • 5:06 - 5:08
    Našem svijetu treba ekvivalent
  • 5:08 - 5:10
    proizvodnje jedne Saudijske Arabije
  • 5:10 - 5:11
    svake tri godine,
  • 5:11 - 5:14
    da nadomjesti pad proizvodnje postojećih nalazišta.
  • 5:16 - 5:17
    Šezdesetih godina prošloga stoljeća
  • 5:17 - 5:20
    pronađeno je šest barela nafte na svaki potrošeni barel.
  • 5:21 - 5:22
    Četiri desetljeća kasnije,
  • 5:22 - 5:25
    naš svijet troši od tri do šest barela nafte
  • 5:25 - 5:27
    po svakom pronađenom barelu.
  • 5:29 - 5:32
    Nakon svjetskog vrhunca proizvodnje nafte,
  • 5:32 - 5:34
    potražnja za naftom rasti će brže od ponude,
  • 5:34 - 5:36
    a cijene goriva bit će izrazito nestabilne,
  • 5:36 - 5:39
    što će utjecati na puno više od troškova vožnje.
  • 5:42 - 5:44
    Suvremeni gradovi ovisni su o fosilnim gorivima.
  • 5:44 - 5:46
    Čak se i ceste rade od asfalta,
  • 5:46 - 5:48
    jednog od naftnih derivata,
  • 5:48 - 5:50
    kao i krovovi mnogih kuća.
  • 5:51 - 5:53
    Velika područja bila bi nenastanjiva
  • 5:53 - 5:57
    bez grijanja zimi ili klimatizacije ljeti.
  • 5:58 - 6:01
    Širenje prigradskih naselja potiče duga putovanja
  • 6:01 - 6:03
    na posao, u škole i trgovine.
  • 6:04 - 6:06
    Veliki su gradovi urbanistički isplanirani
  • 6:06 - 6:09
    tako da su stambena i komercijalna područja udaljena,
  • 6:09 - 6:11
    što ljude prisiljava na vožnju.
  • 6:11 - 6:13
    Prigradska su naselja projektirana uz pretpostavku
  • 6:13 - 6:16
    obilne dostupnosti nafte i energije.
  • 6:19 - 6:21
    Kemikalije koje se rafiniraju iz fosilnih goriva,
  • 6:21 - 6:23
    takozvane petrokemikalije,
  • 6:23 - 6:27
    nužne su u proizvodnji bezbrojnih proizvoda.
  • 6:28 - 6:30
    Suvremena industrijska poljoprivreda
  • 6:30 - 6:32
    izrazito je ovisna o fosilnim gorivima,
  • 6:32 - 6:33
    kao i bolnice,
  • 6:34 - 6:35
    zrakoplovstvo,
  • 6:35 - 6:37
    vodoopskrba,
  • 6:37 - 6:39
    i vojska SAD, koja sama troši
  • 6:39 - 6:43
    oko 140 milijuna barela nafte godišnje.
  • 6:44 - 6:48
    Fosilna goriva nužna su i u proizvodnji plastike i polimera,
  • 6:48 - 6:53
    ključnih materijala za računala, kućnu elektroniku i odjeću.
  • 6:54 - 6:57
    Globalna ekonomija trenutačno ovisi o beskonačnom rastu,
  • 6:57 - 7:00
    a to zahtijeva sve veću ponudu jefine energije.
  • 7:01 - 7:04
    Toliko smo ovisni o nafti i drugim fosilnim gorivima,
  • 7:04 - 7:07
    da čak i manje potreškoće u proizvodnji mogu imati
  • 7:07 - 7:10
    dalekosežne posljedice po sve aspekte naših života.
  • 7:17 - 7:21
    ENERGIJA
  • 7:22 - 7:25
    Energija je sposobnost obavljanja rada.
  • 7:26 - 7:28
    Prosječni Amerikanac danas raspolaže
  • 7:28 - 7:33
    energetskim ekvivalentom 150 robova koji rade 24 sata dnevno.
  • 7:34 - 7:38
    Tvari u kojima je pohranjena energija za rad zovemo gorivima.
  • 7:39 - 7:41
    Neka goriva sadrže više energije od drugih.
  • 7:42 - 7:44
    To se naziva gustoćom energije.
  • 7:45 - 7:48
    Od svih goriva, nafta je najkritičnija.
  • 7:48 - 7:52
    Naš svijet troši oko 30 milijardi barela godišnje,
  • 7:52 - 7:54
    što odgovara 1 kubičnoj milji nafte,
  • 7:54 - 7:56
    u kojoj je toliko energije
  • 7:56 - 7:59
    koliko bi proizvele 52 nuklearne elektrane
  • 7:59 - 8:01
    tijekom narednih 50 godina.
  • 8:03 - 8:07
    Iako se nafta u SAD koristi za proizvodnju samo 1,6% struje,
  • 8:07 - 8:11
    pogonsko je gorivo za 96% prijevoza.
  • 8:12 - 8:15
    Dvije trećine američke nafte 2008. bilo je iz uvoza.
  • 8:16 - 8:18
    Najviše iz Kanade,
  • 8:18 - 8:19
    Meksika,
  • 8:20 - 8:21
    Saudijske Arabije,
  • 8:21 - 8:23
    Venezuele,
  • 8:23 - 8:26
    Nigerije, Iraka i Angole.
  • 8:27 - 8:29
    Nafta je jedinstvena zbog više razloga.
  • 8:30 - 8:31
    Ima visoku gustoću energije.
  • 8:32 - 8:35
    U jednom barelu nafte je energija jednaka
  • 8:35 - 8:37
    skoro trogodišnjem ljudskom radu.
  • 8:38 - 8:40
    Tekuća je na sobnoj temperaturi,
  • 8:40 - 8:42
    lako se prevozi
  • 8:42 - 8:44
    i koristi za male motore.
  • 8:45 - 8:48
    Za dobivanje energije potrebno je potrošiti energiju.
  • 8:49 - 8:53
    Trik je u tome da se potroši manje da bi se dobilo više.
  • 8:53 - 8:56
    Taj se omjer naziva EROEI:
  • 8:56 - 8:59
    povrat energije po uloženoj energiji.
  • 9:01 - 9:03
    Konvencionalna nafta je dobar primjer.
  • 9:04 - 9:08
    Najprije je izvađena kvalietnija i dostupnija sirova nafta.
  • 9:08 - 9:12
    Naftaši su trošili energiju 1 barela nafte
  • 9:12 - 9:14
    da bi pronašli i izvadili 100.
  • 9:15 - 9:18
    Omjer EROEI nafte bio je 100.
  • 9:19 - 9:21
    Nakon što je izvađena dostupnija nafta,
  • 9:21 - 9:24
    naftu se počelo tražiti duboko na moru,
  • 9:24 - 9:26
    ili u dalekim zemljama,
  • 9:26 - 9:29
    za što je trebalo sve više energije.
  • 9:29 - 9:32
    Sada se često pronalazi teška ili sumporna sirova nafta,
  • 9:32 - 9:35
    a nju je skuplje prerađivati u rafinerijama.
  • 9:35 - 9:39
    Danas se omjer EROEI nafte snizio na samo 10.
  • 9:40 - 9:42
    Ako se više energije potroši
  • 9:42 - 9:46
    za dobivanje energije no što je ima u gorivu, to se ne isplati.
  • 9:50 - 9:53
    Moguće je jednu vrstu goriva preraditi u drugu.
  • 9:53 - 9:55
    Kad god se tako radi,
  • 9:55 - 9:58
    dio energije iz izvornog goriva se gubi.
  • 9:59 - 10:01
    Na primjer, postoji nekonvencionalna nafta:
  • 10:01 - 10:03
    bitumenozni pijesak i naftni škriljevac.
  • 10:04 - 10:07
    Nalazišta bitumenoznog pijeska većinom su u Kanadi.
  • 10:07 - 10:10
    Dvije trećine svjetskih zaliha naftnog škriljevca je u SAD.
  • 10:11 - 10:14
    Obje ove vrste goriva mogu se preraditi u sintetičku sirovu naftu,
  • 10:14 - 10:17
    no to zahtijeva velike količine topline i slatke vode,
  • 10:17 - 10:19
    što njihov EROEI smanjuje
  • 10:19 - 10:23
    na pet, pa do samo jedan i pol.
  • 10:24 - 10:26
    Naftni škriljevac je izrazito siromašno gorivo,
  • 10:26 - 10:29
    koje u istoj težini sadrži tek trećinu energije
  • 10:29 - 10:31
    jedne kutije žitnih pahuljica.
  • 10:33 - 10:36
    Ugljena ima u ogromnim količinama, a od njega se proizvodi
  • 10:36 - 10:38
    skoro pola električne energije na svijetu.
  • 10:38 - 10:41
    Naš svijet troši skoro 2 kubične milje ugljena godišnje.
  • 10:43 - 10:47
    No svjetska proizvodnja mogla bi doseći vrhunac prije 2040.
  • 10:48 - 10:52
    Tvrdnja da Amerika ima ugljena za više stoljeća vara,
  • 10:52 - 10:56
    jer se ne uzima u obzir porast potražnje i pad kvalitete.
  • 10:56 - 10:59
    Kameni ugljen visoke kvalitete je uglavnom izvađen;
  • 10:59 - 11:03
    preostao je manje kvalitetan ugljen niže energetske gustoće.
  • 11:04 - 11:07
    Vađenjem površinskih slojeva ugljena proizvodnja se otežava
  • 11:07 - 11:10
    jer rudari moraju kopati dublje i u teže dostupnim područjima.
  • 11:11 - 11:14
    Često se za pristup ležištima ugljena koristi otvoreni kop,
  • 11:14 - 11:17
    što ima razorne posljedice po okoliš.
  • 11:20 - 11:23
    Uz naftu i plin često se pronalazi i zemni plin.
  • 11:24 - 11:27
    Vrhunac pronalaženja konvencionalnog zemnog plina u SAD
  • 11:27 - 11:30
    bio je 50-tih, a vrhunac proizvodnje dostignut je 70-tih.
  • 11:31 - 11:34
    Ako grafikon pomaknemo unaprijed za 23 godine
  • 11:34 - 11:37
    vidjet ćemo vjerojatnu budućnost proizvodnje
  • 11:37 - 11:40
    konvencionalnog zemnog plina u SAD.
  • 11:41 - 11:44
    Nedavna unapređenja omogućila su vađenje nekonvencionalnog
  • 11:44 - 11:47
    zemnog plina, poput plina iz naftnog škriljevca,
  • 11:47 - 11:50
    što bi moglo odgoditi pad proizvodnje na nešto godina.
  • 11:51 - 11:54
    Nekonvencionalni zemni plin je kontroverzno gorivo
  • 11:54 - 11:57
    jer cijene energije trebaju biti visoke da bi bio profitabilan.
  • 11:58 - 12:02
    Čak i s nekonvencionalnim zemnim plinom, vrhunac svjetske
  • 12:02 - 12:05
    proizvodnje zemnog plina mogao bi biti dostignut oko 2030.
  • 12:07 - 12:11
    Postoje i velike rezerve urana za nuklernu fiziju.
  • 12:12 - 12:15
    Za zamjenu 10 teravata energije koju danas proizvodimo
  • 12:15 - 12:17
    od fosilnih goriva, bilo bi potrebno
  • 12:17 - 12:20
    10.000 nuklearnih elektrana. Uz takvu potrošnju,
  • 12:20 - 12:24
    poznate rezerve urana potrajale bi samo 10 do 20 godina.
  • 12:26 - 12:29
    Pokusi s brzim oplodnim plutonijskim reaktorima
  • 12:29 - 12:31
    u Francuskoj i Japanu
  • 12:31 - 12:33
    pokazali su se skupim promašajima.
  • 12:34 - 12:38
    Nuklearna fuzija nosi se s velikim tehničkim preprekama.
  • 12:39 - 12:40
    Tu su i obnovljivi izvori energije.
  • 12:41 - 12:45
    Enegija vjetra ima visoki EROEI, ali je neujednačena.
  • 12:46 - 12:47
    Kinetička hidro enegija je pouzdana,
  • 12:47 - 12:50
    no većina rijeka u razvijenim zemljama je već u branama.
  • 12:52 - 12:54
    Konvencionalne geotermalne elektrane
  • 12:54 - 12:57
    koriste toplinu koju nalazimo blizu zemljine površine.
  • 12:57 - 12:59
    Ograničene su samo na ta područja.
  • 13:01 - 13:03
    Kod pokusnih dubinskih geotermalnih sustava
  • 13:03 - 13:06
    potrebno je napraviti dvije bušotine duboke 6 milja.
  • 13:06 - 13:09
    Niz jednu se pumpa voda, koja se u dubini zemlje zagrije,
  • 13:09 - 13:12
    uzdiže se uz drugu bušotinu i tako se proizvodi struja.
  • 13:13 - 13:17
    Prema nedavnoj studiji s MIT-a, ta bi tehnologija
  • 13:17 - 13:21
    mogla proizvoditi 10% struje u SAD do 2050.
  • 13:22 - 13:26
    Kinetička energija valova ograničena je na obalna područja.
  • 13:26 - 13:30
    Energetska gustoća valova različita je po područjima.
  • 13:30 - 13:34
    Prenošenje struje nastale od valova u unutrašnjost bio bi problem.
  • 13:35 - 13:39
    Osim toga, turbine korodiraju od slane vode.
  • 13:41 - 13:43
    Biogoriva su ona goriva koja možemo uzgajati.
  • 13:43 - 13:46
    Drvo ima nisku gustoću energije i sporo raste.
  • 13:46 - 13:50
    Naš svijet troši 3,7 kubičnih milja drva godišnje.
  • 13:51 - 13:54
    Biodizel i etanol rade se od usjeva
  • 13:54 - 13:57
    koje uzgaja poljoprivreda ovisna o nafti.
  • 13:58 - 14:00
    Energetska dobit tih goriva vrlo je niska.
  • 14:02 - 14:05
    Ima političara koji bi etanol radili od kukuruza.
  • 14:05 - 14:09
    Za zamijenu etanolom desetine očekivanih američkih potreba nafte
  • 14:09 - 14:13
    2020. bilo bi potrebno 3% zemljišta u SAD.
  • 14:15 - 14:17
    Za trećinu bi bilo potrebno 3 puta veće zemljište
  • 14:17 - 14:19
    od onog na kojem se sada uzgaja hrana.
  • 14:20 - 14:23
    Za zamjenu cijele potrošnje nafte SAD u 2020.
  • 14:23 - 14:27
    bilo bi potrebno dvostuko veće zemljište nego za uzgoj hrane.
  • 14:29 - 14:34
    Vodik treba izdvojiti iz zemnog plina, ugljena ili vode,
  • 14:34 - 14:37
    za što je potrebno više energije nego što se dobije od vodika.
  • 14:37 - 14:40
    Zbog toga je malo vjerojatno da će vodik biti gorivo.
  • 14:42 - 14:45
    Svi fotonaponski solarni paneli na svijetu proizvode energije
  • 14:45 - 14:48
    koliko dvije termoelektrane na ugljen.
  • 14:49 - 14:51
    Pri tome se ekvivalent od 1 do 4 tone ugljena
  • 14:51 - 14:54
    potroši za proizvodnju jednog solarnog panela.
  • 14:56 - 15:00
    Panelima bi trebalo prekriti čak 140.000 četvornih milja
  • 15:00 - 15:02
    za zadovoljavanje trenutačne svjetske potražnje za energijom.
  • 15:02 - 15:07
    U 2007. bilo ih je za samo 4 četvorne milje.
  • 15:08 - 15:12
    Solarne termoelektrane su veliki potencijal,
  • 15:12 - 15:16
    no trenutačno je svega nekoliko u pogonu.
  • 15:18 - 15:20
    Uz to, ograničene su na sunčana područja,
  • 15:20 - 15:22
    pa bi veliku količinu struje
  • 15:22 - 15:24
    trebalo prenositi dalekovodima.
  • 15:26 - 15:30
    Sve alternative nafti ovise o strojevima koje pogoni nafta,
  • 15:30 - 15:32
    ili su za njih potrebni materijali poput plastike,
  • 15:32 - 15:34
    koja se proizvodi od nafte.
  • 15:35 - 15:39
    Razmatrajući buduće tvrdnje o fantastičnim novim gorivima
  • 15:39 - 15:40
    ili izumima, treba se zapitati:
  • 15:41 - 15:45
    Ima li zagovornik operativni komercijalni model za taj izum?
  • 15:45 - 15:47
    Koja mu je gustoća energije?
  • 15:48 - 15:50
    Može li se pohraniti ili lako distribuirati?
  • 15:51 - 15:53
    Je li pouzdan ili neujednačen?
  • 15:53 - 15:56
    Može li se proširiti cijelom zemljom?
  • 15:57 - 15:59
    Ima li prikrivenih tehničkih problema?
  • 16:00 - 16:02
    Koliki je EROEI?
  • 16:02 - 16:04
    Kakav je utjecaj na okoliš?
  • 16:05 - 16:08
    Zapamtite da veliki brojevi mogu zavarati.
  • 16:08 - 16:10
    Na primjer: 1 milijarda barela nafte
  • 16:10 - 16:14
    zadovoljit će svjetsku potražnju samo 12 dana.
  • 16:15 - 16:19
    Tranzicija s fosilnih goriva bit će ogroman izazov.
  • 16:20 - 16:25
    Proizvodnja struje u SAD 2007. bila je 48,5% od ugljena,
  • 16:25 - 16:28
    21,6% od zemnog plina.
  • 16:28 - 16:30
    1,6% od nafte,
  • 16:30 - 16:33
    19,4% od nuklearki,
  • 16:33 - 16:35
    5,8% od hidroelektrana.
  • 16:35 - 16:39
    Od ostalih obnovljivih izvora samo 2,5%.
  • 16:40 - 16:43
    Je li moguće sustav koji se temelji na fosilnim gorivima
  • 16:43 - 16:46
    zamijeniti kombinacijom alternativa?
  • 16:46 - 16:49
    Potreban je znatan tehnološki napredak,
  • 16:49 - 16:52
    kao i politička volja i suradnja,
  • 16:52 - 16:53
    velika ulaganja,
  • 16:54 - 16:56
    međunarodni konsenzus,
  • 16:56 - 17:00
    preinaka svjetskog gospodarstva vrijednog 45 trilijuna dolara,
  • 17:00 - 17:02
    što uključuje prijevoz,
  • 17:02 - 17:03
    industrijsku proizvodnju,
  • 17:03 - 17:05
    te poljoprivrednu proizvodnju,
  • 17:05 - 17:09
    kao i vlasti kompetentne za upravljanje tranzicijom.
  • 17:10 - 17:12
    Čak i ako se sve to ostvari,
  • 17:12 - 17:15
    možemo li nastaviti s dosadašnjim načinom života?
  • 17:18 - 17:21
    RAST
  • 17:21 - 17:23
    Ove bakterije žive u boci.
  • 17:24 - 17:26
    Njihov se broj udvostručuje svake minute.
  • 17:27 - 17:29
    U 11 sati u boci je jedna bakterija.
  • 17:30 - 17:32
    U 12 sati boca je puna.
  • 17:33 - 17:35
    Napola je puna minutu do 12;
  • 17:35 - 17:38
    ima mjesta za samo još jedno udvostručenje.
  • 17:39 - 17:41
    Bakterije su shvatile opasnost.
  • 17:41 - 17:44
    Potražile su nove boce i pronašle 3.
  • 17:44 - 17:47
    Misle da su riješile problem.
  • 17:47 - 17:50
    U 12 sati prva boca je puna.
  • 17:50 - 17:53
    Minutu nakon 12 puna je druga boca.
  • 17:54 - 17:57
    Dvije minute nakon 12 pune su sve boce.
  • 17:58 - 18:00
    S takvim smo problemom suočeni
  • 18:00 - 18:03
    zbog udvostručenja uzrokovanog eksponencijalnim rastom.
  • 18:06 - 18:09
    Nakon što je čovječanstvo počelo koristiti ugljen i naftu kao goriva,
  • 18:09 - 18:13
    doživjeli smo rast bez premca.
  • 18:14 - 18:17
    Čak i niske stope rasta s vremenom daju veliki porast.
  • 18:19 - 18:20
    Uz stopu rasta od 1%,
  • 18:20 - 18:23
    gospodarstvo se udvostruči za 70 godina.
  • 18:24 - 18:27
    Uz 2% udvostruči se za 35 godina.
  • 18:27 - 18:29
    Uz stopu rasta od 10%
  • 18:29 - 18:32
    gospodarstvo će se udvostručiti za samo 7 godina.
  • 18:33 - 18:37
    Ako gospodarstvo raste sadašnjom prosječnom stopom od 3%
  • 18:37 - 18:40
    udvostruči se svake 23 godine.
  • 18:41 - 18:43
    Svakim udvostručenjem potražnja za energijom
  • 18:43 - 18:47
    i resursima nadilazi sva prethodna udvostručenja.
  • 18:48 - 18:52
    Financijski sustav temelji se na pretpostavci rasta,
  • 18:52 - 18:56
    a za to je potrebno sve više i više energije.
  • 18:57 - 18:58
    Banke posuđuju novac kojeg nemaju
  • 18:58 - 19:01
    i tako ga, zapravo, stvaraju.
  • 19:01 - 19:05
    Zajmoprimci tako stvoreni novac koriste za rast svoga poslovanja
  • 19:05 - 19:08
    i otplatu duga uvećanog za kamatu,
  • 19:08 - 19:10
    za što je također potreban rast.
  • 19:10 - 19:13
    Zbog ovakvog stvaranja novca iz dugova
  • 19:13 - 19:18
    većinu svjetske novčane mase čine dugovi uvećani za kamate.
  • 19:19 - 19:22
    Bez stalno novih i sve većih generacija
  • 19:22 - 19:24
    zajmoprimaca koji stvaraju rast,
  • 19:24 - 19:26
    i tako otplaćuju te dugove,
  • 19:26 - 19:28
    svjetsko gospodarstvo bi se urušilo.
  • 19:30 - 19:32
    Poput piramidalne prijevare,
  • 19:32 - 19:34
    sustav mora rasti ili propada.
  • 19:36 - 19:38
    Djelomično i zbog takvog sustava dugova,
  • 19:38 - 19:40
    učinci gospodarskog rasta bili su spektakularni:
  • 19:41 - 19:42
    u bruto domaćem proizvodu,
  • 19:42 - 19:43
    izgrađenim branama,
  • 19:43 - 19:44
    potrošnji vode,
  • 19:45 - 19:46
    potrošnji umjetnih gnojiva,
  • 19:46 - 19:48
    prirastu stanovništva,
  • 19:48 - 19:50
    potrošnji papira,
  • 19:50 - 19:51
    proizvodnji vozila,
  • 19:51 - 19:52
    telekomunikacijama,
  • 19:52 - 19:54
    i turizmu.
  • 19:55 - 19:57
    Svjetsko stanovništvo poraslo je na 7 milijardi,
  • 19:57 - 20:01
    a očekuje se da će do 2050. prerasti 9 milijardi.
  • 20:02 - 20:06
    Na ravnoj i beskonačnoj Zemlji to ne bi bio problem.
  • 20:06 - 20:09
    No Zemlja je okrugla i ograničena,
  • 20:09 - 20:12
    pa ćemo s vremenom dostići granice rasta.
  • 20:13 - 20:14
    Gospodarski rast
  • 20:14 - 20:18
    doveo je do porasta dušikovih oksida u atmosferi
  • 20:18 - 20:19
    i metana,
  • 20:19 - 20:21
    nastanka ozonskih rupa,
  • 20:21 - 20:23
    učestalosti katastrofalnih poplava,
  • 20:23 - 20:26
    onečišćenja morskih ekosustava,
  • 20:26 - 20:28
    uključujući zagađenje voda dušikom,
  • 20:28 - 20:31
    gubitka prašuma i šuma,
  • 20:31 - 20:33
    porasta obrađenih površina
  • 20:33 - 20:36
    te izumiranja biljnih i životinjskih vrsta.
  • 20:38 - 20:40
    Ako zrno riže stavimo na
  • 20:40 - 20:42
    prvo polje šahovske ploče,
  • 20:42 - 20:45
    udvostručimo i na drugo stavimo 2 zrna,
  • 20:46 - 20:49
    opet udvostručimo i na treće stavimo 4 zrna,
  • 20:49 - 20:52
    opet udvostručimo i na četvrto stavimo 8 zrna,
  • 20:52 - 20:53
    i nastavimo tako,
  • 20:53 - 20:55
    stavljajući na svako polje dvostruko više zrna
  • 20:55 - 20:57
    nego na prethodno,
  • 20:57 - 20:59
    kada dođemo do posljednjeg polja
  • 20:59 - 21:01
    trebat će nam astronomski velik broj zrna:
  • 21:04 - 21:05
    9 kvintilijuna,
  • 21:05 - 21:07
    223 kvadrilijuna,
  • 21:07 - 21:09
    372 trilijuna,
  • 21:09 - 21:11
    36 milijardi,
  • 21:11 - 21:13
    854 milijuna,
  • 21:13 - 21:17
    776 tisuća zrna.
  • 21:17 - 21:19
    To je više zrna nego što ih je ljudska rasa
  • 21:19 - 21:22
    uzgojila tijekom posljednih 10.000 godina.
  • 21:23 - 21:24
    Suvremena ekonomija,
  • 21:24 - 21:25
    poput zrna na šahovskoj ploči,
  • 21:25 - 21:27
    udvostručjuje se svakih nekoliko desetljeća.
  • 21:28 - 21:31
    Na kojem smo sada polju šahovske ploče?
  • 21:33 - 21:35
    Osim energije,
  • 21:35 - 21:38
    za civilizaciju su nužni brojni resursi:
  • 21:38 - 21:39
    pitka voda,
  • 21:39 - 21:40
    tlo,
  • 21:40 - 21:41
    hrana,
  • 21:41 - 21:42
    šume,
  • 21:42 - 21:44
    i razne vrste minerala i metala.
  • 21:45 - 21:47
    Rast je ograničen
  • 21:47 - 21:49
    nužnim resursom kojega imamo najmanje.
  • 21:51 - 21:53
    Bačva je napravljena od dužica
  • 21:53 - 21:55
    i kao što voda puni bačvu,
  • 21:55 - 21:58
    rast ne može biti veći od najkraće dužice,
  • 21:58 - 22:01
    odnosno najoskudnijeg nužnog resursa.
  • 22:02 - 22:04
    Ljudska bića trenutačno koriste
  • 22:04 - 22:07
    40% cjelokupne fotosinteze na planetu Zemlja.
  • 22:08 - 22:10
    Možda će biti moguće koristiti 80%,
  • 22:10 - 22:14
    no teško da ćemo ikada koristiti 160%.
  • 22:23 - 22:26
    HRANA
  • 22:27 - 22:28
    Svjetska proizvodnja hrane
  • 22:28 - 22:30
    izrazito ovisi o fosilnim gorivima.
  • 22:32 - 22:33
    Prije 1. svjetskog rata
  • 22:33 - 22:35
    sva je poljoprivreda bila ekološka.
  • 22:36 - 22:40
    Po otkriću gnojiva i pesticida od fosilnih goriva
  • 22:40 - 22:42
    došlo je do velikog porasta u proizvodnji hrane,
  • 22:42 - 22:45
    što je omogućilo porast ljudske populacije.
  • 22:48 - 22:49
    Primjena umjetnih gnojiva
  • 22:49 - 22:52
    nahranila je daleko više ljudi nego što bi bilo moguće
  • 22:52 - 22:55
    samo uz ekološku poljoprivredu.
  • 22:56 - 22:58
    Fosilna goriva potrebna su za strojeve,
  • 22:58 - 23:00
    prijevoz,
  • 23:00 - 23:01
    rashladne uređaje,
  • 23:01 - 23:03
    plastičnu ambalažu,
  • 23:03 - 23:04
    te kuhanje.
  • 23:05 - 23:07
    Suvremena poljoprivreda koristi tlo
  • 23:07 - 23:11
    za pretvaranje fosilnih goriva u hranu, a hrane u ljude.
  • 23:12 - 23:14
    Oko 7 kalorija energije fosilnih goriva
  • 23:14 - 23:17
    potroši se za proizvodnju 1 kalorije hrane.
  • 23:19 - 23:23
    U SAD hrana putuje oko 1.500 milja
  • 23:23 - 23:25
    od uzgajivača do potrošača.
  • 23:30 - 23:32
    Osim opadanja dostupnosti fosilnih goriva, postoji
  • 23:32 - 23:35
    više prijetnji po sadašnji sustav proizvodnje hrane.
  • 23:35 - 23:36
    Jefina energija,
  • 23:36 - 23:38
    tehnološka unapređenja
  • 23:38 - 23:41
    i novčani poticaji doveli su do pretjeranog izlova riba.
  • 23:43 - 23:46
    Vrhunac ribolova dosegnut je krasnih 80-tih,
  • 23:46 - 23:49
    nakon čega se ribarstvo premjestilo u dublje vode.
  • 23:53 - 23:56
    Ispiranje dušika iz tla tretiranog umjetnim gnojivima
  • 23:56 - 24:00
    truje rijeke i mora, stvarajući ogromne mrtve zone.
  • 24:00 - 24:03
    Ovom brzinom cjelokupna populacija riba
  • 24:03 - 24:06
    izumrijet će do 2048.
  • 24:07 - 24:09
    Kiše koje su zakiselili gradovi i industrija
  • 24:09 - 24:12
    ispiru vitalna hranjiva iz tla, poput kalija,
  • 24:12 - 24:13
    kalcija
  • 24:13 - 24:14
    i magnezija.
  • 24:18 - 24:20
    Još jedna prijetnja je nedostatak vode.
  • 24:20 - 24:22
    Mnogi ratari za navodnjavanje koriste vodu
  • 24:22 - 24:25
    ispumpanu iz podzemnih vodonosnika.
  • 24:27 - 24:29
    Za punjenje vodonosnika potrebne su tisuće godina,
  • 24:29 - 24:31
    a mogu biti iscrpljeni u nekoliko desetljeća,
  • 24:31 - 24:33
    poput izvora nafte.
  • 24:34 - 24:36
    Razina vode u ogromnom američkom vodonosniku Ogallala
  • 24:36 - 24:39
    toliko je pala da su se mnogi ratari morali vratiti
  • 24:39 - 24:41
    manje produktivnom uzgoju bez navodnjavanja.
  • 24:42 - 24:45
    Uz to, navodnjavanje i umjetna gnojiva mogu
  • 24:45 - 24:49
    dovesti do salinizacije - nakupljanja soli u tlu.
  • 24:49 - 24:52
    To je glavni uzrok opustinjavanja.
  • 24:53 - 24:56
    Još jedna prijetnja je gubitak površinskog sloja tla.
  • 24:56 - 24:58
    Prije 200 godina američke prerije
  • 24:58 - 25:01
    prekrivalo je oko 180 cm tla.
  • 25:01 - 25:03
    Danas je, zbog oranja i pogrešnog postupanja,
  • 25:03 - 25:06
    otprilike pola nestalo.
  • 25:08 - 25:13
    Navodnjavanje potiče pojavu gljivica žitne hrđe, poput UG-99,
  • 25:13 - 25:18
    koja potencijalno može unišiti 80% svjetske žetve žitarica.
  • 25:19 - 25:20
    Prema riječima Normana Borlauga,
  • 25:20 - 25:23
    oca Zelene revolucije, žitna hrđa ima
  • 25:23 - 25:28
    "ogroman potencijal za uništavanje društva i ljudi."
  • 25:29 - 25:32
    Upotreba biogoriva znači da će manje zemljišta
  • 25:32 - 25:34
    biti dostupno za proizvodnju hrane.
  • 25:37 - 25:39
    Određeno područje ima ograničen nosivi kapacitet.
  • 25:40 - 25:42
    To je broj životinja ili ljudi
  • 25:42 - 25:44
    koji tu mogu trajno živjeti.
  • 25:44 - 25:49
    Ukoliko vrsta pređe nosivi kapacitet toga područja, dolazi do pomora
  • 25:49 - 25:52
    sve dok se populacija ne vrati u prirodne granice.
  • 25:53 - 25:55
    Naš svijet je takav pomor izbjegao
  • 25:55 - 25:56
    pronalaženjem novih obradivih površina,
  • 25:56 - 25:58
    ili povećavanjem proizvodnje,
  • 25:58 - 26:01
    što je bilo moguće uglavnom zbog nafte.
  • 26:02 - 26:04
    Za nastavak rasta potrebno je
  • 26:04 - 26:07
    više resursa nego što ih planet Zemlja ima,
  • 26:07 - 26:10
    ali nisu nam na raspolaganju novi planeti.
  • 26:11 - 26:13
    Suočena sa svim tim izazovima,
  • 26:13 - 26:16
    svjetska proizvodnja hrane treba se udvostručiti do 2050.
  • 26:16 - 26:19
    kako bi nahranila rastuće svjetsko stanovništvo.
  • 26:21 - 26:24
    Milijarda ljudi već se nedostatno hrani ili gladuje.
  • 26:24 - 26:27
    Bit će izazov nahraniti preko 9 milijardi ljudi
  • 26:27 - 26:28
    u godinama koje su pred nama, kada će
  • 26:28 - 26:32
    svjetska proizvodnja nafte i zemnog plina opadati.
  • 26:40 - 26:43
    SRETAN ZAVRŠETAK
  • 26:46 - 26:48
    Globalna ekonomija eksponencijalno raste,
  • 26:48 - 26:50
    za oko 3% godišnje,
  • 26:50 - 26:53
    trošeći sve veću količinu neobnovljivih goriva,
  • 26:53 - 26:55
    minerala i metala,
  • 26:55 - 26:57
    kao i obnovljive resurse
  • 26:57 - 27:00
    poput vode, šuma, tla i riba,
  • 27:00 - 27:02
    brže nego što se mogu obnoviti.
  • 27:04 - 27:06
    Čak i uz stopu rasta od 1%
  • 27:06 - 27:08
    gospodarstvo bi se udvostručilo za 70 godina.
  • 27:10 - 27:13
    Problem je još veći zbog drugih čimbenika:
  • 27:13 - 27:16
    globalizacija omogućava da ljudi s jednog kontinenta
  • 27:16 - 27:18
    kupuju robu i hranu proizvedenu na drugom kraju svijeta.
  • 27:19 - 27:21
    Linije dobave su duge,
  • 27:21 - 27:24
    pa se tako brže troše ograničene zalihe nafte.
  • 27:26 - 27:29
    Sada i za ono najnužnije ovisimo o dalekim zemljama.
  • 27:30 - 27:33
    Suvremeni gradovi ovisni su o fosilnim gorivima.
  • 27:34 - 27:36
    Bankarstvo se uglavnom temelji na dugu,
  • 27:36 - 27:40
    što ljude uvlači u spiralu dugova i otplata,
  • 27:40 - 27:42
    stvarajući tako rast.
  • 27:43 - 27:45
    Što učiniti u vezi s tim problemima?
  • 27:46 - 27:49
    Mnogi vjeruju da se kriza može spriječiti
  • 27:49 - 27:50
    pomoću štednje,
  • 27:50 - 27:52
    tehnologije,
  • 27:52 - 27:53
    kontroliranog rasta,
  • 27:53 - 27:54
    recikliranja,
  • 27:54 - 27:55
    električnih i hibridnih vozila,
  • 27:55 - 27:57
    zamjena
  • 27:57 - 27:58
    ili sudjelovanja na izborima.
  • 28:00 - 28:01
    Štednja može smanjiti troškove,
  • 28:01 - 28:04
    no sama po sebi neće spasiti planet.
  • 28:05 - 28:07
    Ako dio stanovništva smanji potrošnju nafte,
  • 28:07 - 28:10
    smanjena potražnja spustit će cijenu,
  • 28:10 - 28:12
    što će drugima omogućiti da je kupuju jeftinije.
  • 28:13 - 28:14
    Na sličan način,
  • 28:14 - 28:17
    učinkovitiji motor koji troši manje energije
  • 28:17 - 28:21
    dovest će, paradoksalno, do veće potrošnje.
  • 28:22 - 28:23
    U 19. stoljeću
  • 28:23 - 28:26
    engleski ekonomist William Stanley Jevons
  • 28:26 - 28:28
    shvatio je da su bolji parni strojevi
  • 28:28 - 28:31
    ugljen učinili isplativijim gorivom,
  • 28:31 - 28:33
    što je dovelo do povećane upotrebe parnih strojeva,
  • 28:33 - 28:36
    a to je povećalo ukupnu potrošnju ugljena.
  • 28:37 - 28:40
    Povećana upotreba potrošit će energiju ili resurse
  • 28:40 - 28:42
    sačuvane uštedama.
  • 28:48 - 28:49
    Mnogi vjeruju da će znanstvenici
  • 28:49 - 28:52
    riješiti ove probleme novim tehnologijama.
  • 28:52 - 28:55
    Ali tehnologija nije energija.
  • 28:56 - 28:58
    Tehnologija može energiju pretvoriti u rad,
  • 28:58 - 29:00
    ali je ne može zamijeniti.
  • 29:00 - 29:02
    I također troši resurse.
  • 29:02 - 29:04
    Na primjer, računala se proizvode
  • 29:04 - 29:06
    s jednom desetinom energije
  • 29:06 - 29:08
    potrebne za proizvodnju automobila.
  • 29:09 - 29:10
    Naprednije tehnologije
  • 29:10 - 29:12
    mogu i pogoršati situaciju,
  • 29:12 - 29:14
    jer su za mnoge potrebni rijetki minerali,
  • 29:14 - 29:16
    koji se također bliže iscrpljivanju.
  • 29:17 - 29:18
    Na primjer,
  • 29:18 - 29:22
    97% svjetske proizvodnje rijetkih kovina dolazi iz Kine,
  • 29:22 - 29:25
    većinom iz jednog rudnika u Južnoj Mongoliji.
  • 29:26 - 29:29
    Ti se minerali koriste u katalizatorima,
  • 29:29 - 29:31
    avionskim motorima,
  • 29:31 - 29:33
    jakim magnetima i tvrdim diskovima,
  • 29:33 - 29:35
    baterijama za hibridna vozila,
  • 29:35 - 29:36
    laserima,
  • 29:36 - 29:38
    prenosivim rendgenskim uređajima,
  • 29:38 - 29:40
    štitnicima za nuklearne reaktore,
  • 29:40 - 29:42
    kompaktnim diskovima,
  • 29:42 - 29:44
    motorima hibridnih vozila,
  • 29:44 - 29:45
    niskoenergetskim žaruljama,
  • 29:45 - 29:47
    optičkim kablovima,
  • 29:47 - 29:48
    i ravnim ekranima.
  • 29:49 - 29:53
    U Kini razmatraju ograničavanje izvoza tih minerala,
  • 29:53 - 29:54
    a potražnja raste.
  • 29:57 - 30:00
    Takozvani održivi razvoj ili kontrolirani razvoj
  • 30:00 - 30:04
    neće biti od pomoći, jer se neobnovljivi metali i minerali
  • 30:04 - 30:05
    troše u sve većim količinama,
  • 30:05 - 30:08
    uključujući i rijetke kovine.
  • 30:09 - 30:10
    Recikliranje neće riješiti problem
  • 30:11 - 30:12
    jer i ono troši energiju,
  • 30:12 - 30:14
    a proces nije 100% učinkovit.
  • 30:16 - 30:20
    Moguće je iskoristiti samo manji dio recikliranog materijala.
  • 30:20 - 30:23
    Veliki dio je zauvijek izgubljen kao otpad.
  • 30:25 - 30:28
    Električna vozila idu na struju.
  • 30:28 - 30:31
    Kako većina struje dolazi od fosilnih goriva,
  • 30:31 - 30:33
    to nije rješenje.
  • 30:33 - 30:37
    Osim toga, nafta se troši u proizvodnji svih vrsta vozila.
  • 30:38 - 30:41
    Za svaku gumu potrebno je oko 25 litara nafte.
  • 30:43 - 30:47
    Na svijetu je 2010. bilo oko 800 milijuna automobila.
  • 30:47 - 30:49
    Uz trenutačne stope rasta,
  • 30:49 - 30:53
    do 2025. bit će ih oko 2 milijarde.
  • 30:54 - 30:57
    Nije vjerojatno da planet može dugo uzdržavati toliko vozila
  • 30:57 - 31:00
    bez obzira na njihovo pogonsko gorivo.
  • 31:01 - 31:02
    Mnogi ekonomisti vjeruju
  • 31:02 - 31:05
    da će slobodno tržite zamijeniti jedan izvor energije
  • 31:05 - 31:07
    drugim kroz tehnološke inovacije.
  • 31:08 - 31:10
    Međutim, glavne zamjene za naftu
  • 31:10 - 31:12
    također se iscrpljuju.
  • 31:14 - 31:16
    Uz to, zamjena ne uzima u obzir vrijeme
  • 31:16 - 31:19
    potrebno za pripremu tranzicije.
  • 31:20 - 31:22
    Hirschev izvještaj Ministarstva energetike SAD
  • 31:22 - 31:25
    procjenjuje da će trebati najmanje 2 desetljeća
  • 31:25 - 31:28
    za pripremu na posljedice naftnog vrhunca.
  • 31:29 - 31:31
    Problemi nestašica energije,
  • 31:31 - 31:33
    iscrpljivanja resursa,
  • 31:33 - 31:35
    gubitka tla
  • 31:35 - 31:39
    i zagađenja okoliša simptomi su jednog većeg problema
  • 31:40 - 31:42
    - rasta!
  • 31:44 - 31:46
    Dok god nas financijski sustav prisiljava na beskonačan rast,
  • 31:46 - 31:49
    malo je vjerojatno da će reforme uspjeti.
  • 31:50 - 31:53
    Pa kako će, onda, izgledati budućnost?
  • 31:54 - 31:56
    Optimisti vjeruju da će se rast nastaviti zauvijek,
  • 31:56 - 31:58
    bez granica.
  • 31:59 - 32:02
    Pesimisti misle da ćemo se vratiti u novo Kameno doba
  • 32:02 - 32:04
    ili izumrijeti.
  • 32:05 - 32:07
    Istina je možda negdje u sredini.
  • 32:07 - 32:12
    Moguće je da bi se društvo moglo vratiti u jednostavnije stanje,
  • 32:12 - 32:15
    ono u kojem se troši puno manje energije.
  • 32:16 - 32:18
    To bi značilo teži život za većinu.
  • 32:18 - 32:20
    Više fizičkog rada,
  • 32:20 - 32:21
    više rada na zemlji
  • 32:21 - 32:24
    i lokalnom proizvodnjom roba, hrane i usluga.
  • 32:25 - 32:28
    Što napraviti kao pripremu za takvu moguću budućnost?
  • 32:29 - 32:33
    Očekujte pad dobave hrane i robe iz udaljenih mjesta.
  • 32:34 - 32:36
    Počnite pješačiti ili voziti bicikl.
  • 32:36 - 32:39
    Naviknite se na manju potrošnju struje.
  • 32:40 - 32:41
    Otplatite dugove.
  • 32:42 - 32:43
    Izbjegavajte banke ako možete.
  • 32:43 - 32:45
    Umjesto kupovanja u trgovačkim centrima,
  • 32:45 - 32:48
    podržite lokalne obrte.
  • 32:48 - 32:52
    Kupujte na tržnicama namirnice koje rastu u blizini.
  • 32:52 - 32:55
    Pretvorite travnjak u vrt i uzgajajte vlastitu hranu.
  • 32:55 - 32:57
    Naučite raditi zimnicu.
  • 32:58 - 33:00
    Pripremite upotrebu lokalnih valuta
  • 33:00 - 33:02
    za slučaj da gospodarstvo prestane funkcionirati,
  • 33:02 - 33:06
    i postanite što više samodostatni.
  • 33:07 - 33:09
    Niti jedan od ovih koraka neće spriječiti kolaps,
  • 33:09 - 33:13
    no mogu vam povećati šanse u niskoenergetskoj budućnosti,
  • 33:13 - 33:15
    onoj u kojoj ćemo se morati više oslanjati sami na sebe,
  • 33:15 - 33:18
    baš kao nekada naši preci.
Título:
Nema sutrašnjice (2012.)
Descrição:

Prvo u produkciji http://www.incubatepictures.com: 34-minutni animirani dokumentarac o iscrpljivanju resursa i nemogućnosti bezgraničnog rasta na ograničenom planetu.

mais » « menos
Idioma do Vídeo:
English
Duração:
34:53
Nenad Maljković editou as Croata legendas para o There's No Tomorrow (2012)
Nenad Maljković editou as Croata legendas para o There's No Tomorrow (2012)
Corascendea editou as Croata legendas para o There's No Tomorrow (2012)
Nenad Maljković editou as Croata legendas para o There's No Tomorrow (2012)
Nenad Maljković editou as Croata legendas para o There's No Tomorrow (2012)
Nenad Maljković editou as Croata legendas para o There's No Tomorrow (2012)
Nenad Maljković editou as Croata legendas para o There's No Tomorrow (2012)
Nenad Maljković editou as Croata legendas para o There's No Tomorrow (2012)
mostrar tudo

Legendas em Croatian

Revisões