WEBVTT

00:00:07.124 --> 00:00:11.007
Incubate Pictures predstavlja

00:00:14.004 --> 00:00:18.409
u suradnji s Institutom Post Carbon

00:00:23.490 --> 00:00:30.720
NEMA SUTRAŠNJICE

00:00:47.079 --> 00:00:49.061
Ovo je Zemlja.

00:00:49.057 --> 00:00:51.340
Ovako je izgledala prije 90 milijuna godina.

00:00:51.341 --> 00:00:55.087
Geolozi su to razdoblje nazvali Kasna kreda.

00:00:55.087 --> 00:00:57.869
Bilo je to vrijeme izrazitog globalnog zatopljenja,

00:00:57.869 --> 00:01:00.115
kada su planetom još uvijek vladali dinosauri.

00:01:01.100 --> 00:01:02.631
Bezbrižno su živjeli

00:01:02.631 --> 00:01:05.300
sigurni u svoj položaj na vrhu hranidbenog lanca,

00:01:07.505 --> 00:01:10.100
nesvjesni promjena koje su se događale oko njih.

00:01:11.005 --> 00:01:12.350
Kontinenti su se razdvajali,

00:01:12.353 --> 00:01:15.353
u zemljinoj kori nastajali su ogromni usjeci.

00:01:15.704 --> 00:01:18.600
U njih je prodirala voda, pretvarali su se u mora.

00:01:20.037 --> 00:01:21.402
Na visokim temperaturama

00:01:21.402 --> 00:01:23.500
bujale su alge i trovale vodu.

00:01:25.200 --> 00:01:26.469
Umirale su,

00:01:26.500 --> 00:01:28.936
a trilijuni mrvih algi taložilo se na dnu usjeka.

00:01:32.027 --> 00:01:34.515
Rijeke su odnosile sedimente u mora

00:01:34.515 --> 00:01:37.565
i postupno zatrpavale organske ostatke algi.

00:01:38.058 --> 00:01:40.698
Uz pritisak, rasla je i temperatura,

00:01:40.698 --> 00:01:43.298
sve dok kemijska reakcija nije organske ostatke

00:01:43.298 --> 00:01:45.762
pretvorila u ugljikovodična fosilna goriva:

00:01:45.762 --> 00:01:48.252
naftu i prirodni plin.

00:01:49.109 --> 00:01:51.627
Sličan se proces odvijao i na kopnu,

00:01:51.642 --> 00:01:53.642
gdje je tako nastajao ugljen.

00:01:54.614 --> 00:01:57.560
Prirodi je trebalo oko 5 milijuna godina da stvori

00:01:57.560 --> 00:02:01.543
fosilna goriva koja naš svijet danas potroši za godinu dana.

00:02:02.056 --> 00:02:03.488
Suvremeni način života

00:02:03.488 --> 00:02:06.300
ovisi o tom fosiliziranom žaru pradavnog sunca,

00:02:06.300 --> 00:02:10.153
iako iznenađujuće mnogo ljudi toga nije svjesno.

00:02:12.840 --> 00:02:17.950
Od 1860. geolozi su pronašli preko 2 trilijuna barela nafte.

00:02:18.532 --> 00:02:21.778
Od tada je naš svijet potrošio otprilike pola.

00:02:25.769 --> 00:02:28.480
Prije vađenja, naftu je potrebno pronaći.

00:02:29.323 --> 00:02:33.061
Isprva je to bilo lako, a vađenje je bilo jeftino.

00:02:33.061 --> 00:02:36.423
Prvo veliko američko naftno polje bilo je Spindletop,

00:02:36.423 --> 00:02:38.129
pronađeno 1900. godine.

00:02:38.437 --> 00:02:39.823
Uslijedila su mnoga polja.

00:02:41.032 --> 00:02:43.056
Geolozi su pretražili cijelu Ameriku.

00:02:43.056 --> 00:02:45.182
Pronašli su ogromna ležišta nafte,

00:02:45.182 --> 00:02:47.165
prirodnoga plina i ugljena.

00:02:48.088 --> 00:02:50.993
Amerika je proizvodila više nafte od bilo koje druge zemlje,

00:02:50.993 --> 00:02:54.029
što joj je omogućilo da postane industrijskom super-silom.

00:02:55.845 --> 00:02:57.981
Nakon što naftni izvor počne davati naftu,

00:02:57.981 --> 00:03:01.094
samo je pitanje vremena kada će proizvodnja početi opadati.

00:03:02.031 --> 00:03:04.947
Pojedini izvori imaju različitu proizvodnost.

00:03:05.348 --> 00:03:07.241
Kada izračunamo prosjek njihove proizvodnosti

00:03:07.241 --> 00:03:09.521
dobit ćemo grafikon u obliku zvona.

00:03:10.583 --> 00:03:12.702
Obično prođe 40 godina

00:03:12.702 --> 00:03:14.569
od vrhunca u pronalaženju nalazišta

00:03:14.569 --> 00:03:16.500
da neka zemlja dostigne vrhunac proizvodnje nafte,

00:03:17.323 --> 00:03:19.700
nakon čega slijedi trajni pad.

00:03:20.950 --> 00:03:22.571
Pedestih godina prošlog stoljeća,

00:03:22.571 --> 00:03:25.458
geofizičar M. King Hubbert iz Shella predvidio je

00:03:25.458 --> 00:03:28.857
da će Amerika dostići vrhunac proizvodnje nafte u 70-ima,

00:03:28.857 --> 00:03:32.219
odnosno 40 godina po vrhuncu pronalaženja nafte u SAD.

00:03:33.050 --> 00:03:34.508
Nisu mu baš vjerovali.

00:03:35.044 --> 00:03:37.060
Međutim, 1970. dostignut je vrhunac

00:03:37.060 --> 00:03:38.783
proizvodnje nafte u SAD,

00:03:38.783 --> 00:03:40.691
nakon čega je započeo trajni pad.

00:03:40.996 --> 00:03:42.823
Hubbert je dobio zadovoljštinu.

00:03:45.348 --> 00:03:49.425
Od toga vremena Amerika sve više ovisi o uvozu nafte.

00:03:50.471 --> 00:03:53.446
Zbog toga su SAD postale osjetljive na poremećaje u proizvodnji nafte,

00:03:53.446 --> 00:03:55.608
što je uzrokovalo ekonomske krize

00:03:55.608 --> 00:03:59.485
zbog nestašica nafte 1973. i 1979. godine.

00:04:01.669 --> 00:04:05.685
Najviše nafte u povijesti SAD pronađeno je 30-tih godina.

00:04:06.200 --> 00:04:07.958
Unatoč razvoju tehnologije,

00:04:07.958 --> 00:04:12.726
pronalaženje nove nafte u SAD uporno opada.

00:04:14.079 --> 00:04:16.896
Novija nalazišta, poput ANWAR-a,

00:04:16.896 --> 00:04:20.899
mogu dati nafte za najviše 17 mjeseci.

00:04:21.865 --> 00:04:25.003
Čak i novo nalazište "Jack 2" u Meksičkom zaljevu

00:04:25.003 --> 00:04:28.098
može zadovoljiti svega nekoliko mjeseci potražnje u SAD.

00:04:29.021 --> 00:04:31.766
Iako velika, ta nalazišta nisu ni blizu

00:04:31.766 --> 00:04:34.000
zadovoljavanju energetskih potreba SAD.

00:04:35.708 --> 00:04:37.107
Sve je više dokaza

00:04:37.107 --> 00:04:40.779
da se svjetska proizvodnja nafte približila svome vrhuncu.

00:04:41.091 --> 00:04:46.315
Na svjetskoj razini, vrhunac pronalaženja nafte bio je 60-ih godina.

00:04:46.315 --> 00:04:47.811
Više od 40 godina kasnije,

00:04:47.811 --> 00:04:49.846
pad u pronalaženju novih nalazišta

00:04:49.846 --> 00:04:51.500
čini se nezaustavljivim.

00:04:54.014 --> 00:04:56.500
Čak 54 od 65 zemalja proizvođačica nafte

00:04:56.500 --> 00:04:58.983
već je dostiglo svoj vrhunac.

00:05:00.669 --> 00:05:04.245
Preostale će ga dostići u najbližoj budućnosti.

00:05:06.095 --> 00:05:07.800
Našem svijetu treba ekvivalent

00:05:07.800 --> 00:05:10.058
proizvodnje jedne Saudijske Arabije

00:05:10.058 --> 00:05:11.208
svake tri godine,

00:05:11.208 --> 00:05:14.027
da nadomjesti pad proizvodnje postojećih nalazišta.

00:05:15.700 --> 00:05:17.051
Šezdesetih godina prošloga stoljeća

00:05:17.051 --> 00:05:19.970
pronađeno je šest barela nafte na svaki potrošeni barel.

00:05:20.878 --> 00:05:22.085
Četiri desetljeća kasnije,

00:05:22.085 --> 00:05:25.442
naš svijet troši od tri do šest barela nafte

00:05:25.442 --> 00:05:27.223
po svakom pronađenom barelu.

00:05:29.029 --> 00:05:31.508
Nakon svjetskog vrhunca proizvodnje nafte,

00:05:31.508 --> 00:05:33.763
potražnja za naftom rasti će brže od ponude,

00:05:33.763 --> 00:05:36.271
a cijene goriva bit će izrazito nestabilne,

00:05:36.271 --> 00:05:39.350
što će utjecati na puno više od troškova vožnje.

00:05:41.600 --> 00:05:44.058
Suvremeni gradovi ovisni su o fosilnim gorivima.

00:05:44.319 --> 00:05:46.380
Čak se i ceste rade od asfalta,

00:05:46.380 --> 00:05:47.819
jednog od naftnih derivata,

00:05:47.819 --> 00:05:49.742
kao i krovovi mnogih kuća.

00:05:51.091 --> 00:05:53.282
Velika područja bila bi nenastanjiva

00:05:53.282 --> 00:05:56.531
bez grijanja zimi ili klimatizacije ljeti.

00:05:57.922 --> 00:06:00.931
Širenje prigradskih naselja potiče duga putovanja

00:06:00.931 --> 00:06:02.931
na posao, u škole i trgovine.

00:06:04.039 --> 00:06:05.965
Veliki su gradovi urbanistički isplanirani

00:06:05.965 --> 00:06:08.733
tako da su stambena i komercijalna područja udaljena,

00:06:08.733 --> 00:06:10.600
što ljude prisiljava na vožnju.

00:06:11.068 --> 00:06:13.497
Prigradska su naselja projektirana uz pretpostavku

00:06:13.497 --> 00:06:16.500
obilne dostupnosti nafte i energije.

00:06:19.300 --> 00:06:21.481
Kemikalije koje se rafiniraju iz fosilnih goriva,

00:06:21.481 --> 00:06:23.245
takozvane petrokemikalije,

00:06:23.245 --> 00:06:26.522
nužne su u proizvodnji bezbrojnih proizvoda.

00:06:28.044 --> 00:06:29.823
Suvremena industrijska poljoprivreda

00:06:29.823 --> 00:06:32.115
izrazito je ovisna o fosilnim gorivima,

00:06:32.450 --> 00:06:33.450
kao i bolnice,

00:06:33.650 --> 00:06:34.800
zrakoplovstvo,

00:06:34.950 --> 00:06:36.700
vodoopskrba,

00:06:37.000 --> 00:06:38.623
i vojska SAD, koja sama troši

00:06:38.623 --> 00:06:42.736
oko 140 milijuna barela nafte godišnje.

00:06:44.246 --> 00:06:48.289
Fosilna goriva nužna su i u proizvodnji plastike i polimera,

00:06:48.289 --> 00:06:52.828
ključnih materijala za računala, kućnu elektroniku i odjeću.

00:06:54.030 --> 00:06:57.273
Globalna ekonomija trenutačno ovisi o beskonačnom rastu,

00:06:57.273 --> 00:07:00.332
a to zahtijeva sve veću ponudu jefine energije.

00:07:01.300 --> 00:07:04.206
Toliko smo ovisni o nafti i drugim fosilnim gorivima,

00:07:04.206 --> 00:07:06.963
da čak i manje potreškoće u proizvodnji mogu imati

00:07:06.963 --> 00:07:10.405
dalekosežne posljedice po sve aspekte naših života.

00:07:17.079 --> 00:07:21.472
ENERGIJA

00:07:22.208 --> 00:07:24.783
Energija je sposobnost obavljanja rada.

00:07:25.814 --> 00:07:27.877
Prosječni Amerikanac danas raspolaže

00:07:27.877 --> 00:07:32.701
energetskim ekvivalentom 150 robova koji rade 24 sata dnevno.

00:07:34.317 --> 00:07:37.957
Tvari u kojima je pohranjena energija za rad zovemo gorivima.

00:07:38.680 --> 00:07:41.148
Neka goriva sadrže više energije od drugih.

00:07:41.672 --> 00:07:43.548
To se naziva gustoćom energije.

00:07:44.671 --> 00:07:47.641
Od svih goriva, nafta je najkritičnija.

00:07:48.379 --> 00:07:51.513
Naš svijet troši oko 30 milijardi barela godišnje,

00:07:51.513 --> 00:07:53.966
što odgovara 1 kubičnoj milji nafte,

00:07:53.966 --> 00:07:56.035
u kojoj je toliko energije

00:07:56.035 --> 00:07:58.865
koliko bi proizvele 52 nuklearne elektrane

00:07:58.866 --> 00:08:01.403
tijekom narednih 50 godina.

00:08:02.746 --> 00:08:06.988
Iako se nafta u SAD koristi za proizvodnju samo 1,6% struje,

00:08:06.988 --> 00:08:10.573
pogonsko je gorivo za 96% prijevoza.

00:08:11.831 --> 00:08:15.490
Dvije trećine američke nafte 2008. bilo je iz uvoza.

00:08:16.108 --> 00:08:17.850
Najviše iz Kanade,

00:08:17.900 --> 00:08:19.000
Meksika,

00:08:19.600 --> 00:08:20.865
Saudijske Arabije,

00:08:21.296 --> 00:08:22.504
Venezuele,

00:08:22.735 --> 00:08:25.677
Nigerije, Iraka i Angole.

00:08:27.133 --> 00:08:29.150
Nafta je jedinstvena zbog više razloga.

00:08:29.852 --> 00:08:31.142
Ima visoku gustoću energije.

00:08:32.367 --> 00:08:34.633
U jednom barelu nafte je energija jednaka

00:08:34.633 --> 00:08:37.248
skoro trogodišnjem ljudskom radu.

00:08:38.285 --> 00:08:40.262
Tekuća je na sobnoj temperaturi,

00:08:40.262 --> 00:08:41.707
lako se prevozi

00:08:41.707 --> 00:08:43.805
i koristi za male motore.

00:08:45.079 --> 00:08:47.847
Za dobivanje energije potrebno je potrošiti energiju.

00:08:48.646 --> 00:08:52.900
Trik je u tome da se potroši manje da bi se dobilo više.

00:08:53.393 --> 00:08:55.625
Taj se omjer naziva EROEI:

00:08:55.625 --> 00:08:59.376
povrat energije po uloženoj energiji.

00:09:00.915 --> 00:09:03.272
Konvencionalna nafta je dobar primjer.

00:09:03.779 --> 00:09:07.573
Najprije je izvađena kvalietnija i dostupnija sirova nafta.

00:09:08.331 --> 00:09:11.732
Naftaši su trošili energiju 1 barela nafte

00:09:11.732 --> 00:09:13.839
da bi pronašli i izvadili 100.

00:09:14.839 --> 00:09:17.854
Omjer EROEI nafte bio je 100.

00:09:18.810 --> 00:09:21.054
Nakon što je izvađena dostupnija nafta,

00:09:21.054 --> 00:09:23.829
naftu se počelo tražiti duboko na moru,

00:09:23.829 --> 00:09:25.731
ili u dalekim zemljama,

00:09:25.731 --> 00:09:28.796
za što je trebalo sve više energije.

00:09:29.445 --> 00:09:32.354
Sada se često pronalazi teška ili sumporna sirova nafta,

00:09:32.354 --> 00:09:34.647
a nju je skuplje prerađivati u rafinerijama.

00:09:35.208 --> 00:09:38.632
Danas se omjer EROEI nafte snizio na samo 10.

00:09:40.033 --> 00:09:41.541
Ako se više energije potroši

00:09:41.541 --> 00:09:45.953
za dobivanje energije no što je ima u gorivu, to se ne isplati.

00:09:49.579 --> 00:09:52.582
Moguće je jednu vrstu goriva preraditi u drugu.

00:09:53.131 --> 00:09:54.604
Kad god se tako radi,

00:09:54.604 --> 00:09:57.870
dio energije iz izvornog goriva se gubi.

00:09:58.736 --> 00:10:01.100
Na primjer, postoji nekonvencionalna nafta:

00:10:01.100 --> 00:10:03.417
bitumenozni pijesak i naftni škriljevac.

00:10:04.027 --> 00:10:06.600
Nalazišta bitumenoznog pijeska većinom su u Kanadi.

00:10:07.000 --> 00:10:09.900
Dvije trećine svjetskih zaliha naftnog škriljevca je u SAD.

00:10:11.091 --> 00:10:14.272
Obje ove vrste goriva mogu se preraditi u sintetičku sirovu naftu,

00:10:14.272 --> 00:10:17.290
no to zahtijeva velike količine topline i slatke vode,

00:10:17.290 --> 00:10:19.192
što njihov EROEI smanjuje

00:10:19.192 --> 00:10:22.753
na pet, pa do samo jedan i pol.

00:10:24.500 --> 00:10:26.308
Naftni škriljevac je izrazito siromašno gorivo,

00:10:26.308 --> 00:10:29.150
koje u istoj težini sadrži tek trećinu energije

00:10:29.151 --> 00:10:31.100
jedne kutije žitnih pahuljica.

00:10:32.741 --> 00:10:35.700
Ugljena ima u ogromnim količinama, a od njega se proizvodi

00:10:35.700 --> 00:10:38.040
skoro pola električne energije na svijetu.

00:10:38.400 --> 00:10:41.400
Naš svijet troši skoro 2 kubične milje ugljena godišnje.

00:10:42.562 --> 00:10:46.875
No svjetska proizvodnja mogla bi doseći vrhunac prije 2040.

00:10:47.929 --> 00:10:51.750
Tvrdnja da Amerika ima ugljena za više stoljeća vara,

00:10:51.750 --> 00:10:55.725
jer se ne uzima u obzir porast potražnje i pad kvalitete.

00:10:56.259 --> 00:10:59.113
Kameni ugljen visoke kvalitete je uglavnom izvađen;

00:10:59.113 --> 00:11:02.730
preostao je manje kvalitetan ugljen niže energetske gustoće.

00:11:04.056 --> 00:11:07.331
Vađenjem površinskih slojeva ugljena proizvodnja se otežava

00:11:07.331 --> 00:11:10.355
jer rudari moraju kopati dublje i u teže dostupnim područjima.

00:11:11.100 --> 00:11:14.300
Često se za pristup ležištima ugljena koristi otvoreni kop,

00:11:14.301 --> 00:11:17.047
što ima razorne posljedice po okoliš.

00:11:19.660 --> 00:11:22.760
Uz naftu i plin često se pronalazi i zemni plin.

00:11:23.708 --> 00:11:26.646
Vrhunac pronalaženja konvencionalnog zemnog plina u SAD

00:11:26.646 --> 00:11:30.283
bio je 50-tih, a vrhunac proizvodnje dostignut je 70-tih.

00:11:31.003 --> 00:11:34.125
Ako grafikon pomaknemo unaprijed za 23 godine

00:11:34.125 --> 00:11:37.416
vidjet ćemo vjerojatnu budućnost proizvodnje

00:11:37.416 --> 00:11:40.000
konvencionalnog zemnog plina u SAD.

00:11:41.044 --> 00:11:43.961
Nedavna unapređenja omogućila su vađenje nekonvencionalnog

00:11:43.961 --> 00:11:46.967
zemnog plina, poput plina iz naftnog škriljevca,

00:11:46.967 --> 00:11:49.668
što bi moglo odgoditi pad proizvodnje na nešto godina.

00:11:51.207 --> 00:11:54.017
Nekonvencionalni zemni plin je kontroverzno gorivo

00:11:54.017 --> 00:11:57.228
jer cijene energije trebaju biti visoke da bi bio profitabilan.

00:11:58.061 --> 00:12:01.565
Čak i s nekonvencionalnim zemnim plinom, vrhunac svjetske

00:12:01.565 --> 00:12:04.891
proizvodnje zemnog plina mogao bi biti dostignut oko 2030.

00:12:07.485 --> 00:12:10.917
Postoje i velike rezerve urana za nuklernu fiziju.

00:12:12.027 --> 00:12:14.818
Za zamjenu 10 teravata energije koju danas proizvodimo

00:12:14.818 --> 00:12:17.224
od fosilnih goriva, bilo bi potrebno

00:12:17.224 --> 00:12:20.092
10.000 nuklearnih elektrana. Uz takvu potrošnju,

00:12:20.092 --> 00:12:24.300
poznate rezerve urana potrajale bi samo 10 do 20 godina.

00:12:25.815 --> 00:12:29.083
Pokusi s brzim oplodnim plutonijskim reaktorima

00:12:29.083 --> 00:12:31.107
u Francuskoj i Japanu

00:12:31.108 --> 00:12:33.102
pokazali su se skupim promašajima.

00:12:34.041 --> 00:12:37.737
Nuklearna fuzija nosi se s velikim tehničkim preprekama.

00:12:38.653 --> 00:12:40.408
Tu su i obnovljivi izvori energije.

00:12:40.854 --> 00:12:44.922
Enegija vjetra ima visoki EROEI, ali je neujednačena.

00:12:45.600 --> 00:12:47.400
Kinetička hidro enegija je pouzdana,

00:12:47.405 --> 00:12:50.410
no većina rijeka u razvijenim zemljama je već u branama.

00:12:52.035 --> 00:12:54.002
Konvencionalne geotermalne elektrane

00:12:54.003 --> 00:12:57.246
koriste toplinu koju nalazimo blizu zemljine površine.

00:12:57.246 --> 00:12:59.352
Ograničene su samo na ta područja.

00:13:00.860 --> 00:13:02.750
Kod pokusnih dubinskih geotermalnih sustava

00:13:02.750 --> 00:13:06.042
potrebno je napraviti dvije bušotine duboke 6 milja.

00:13:06.043 --> 00:13:09.167
Niz jednu se pumpa voda, koja se u dubini zemlje zagrije,

00:13:09.167 --> 00:13:12.451
uzdiže se uz drugu bušotinu i tako se proizvodi struja.

00:13:13.091 --> 00:13:16.546
Prema nedavnoj studiji s MIT-a, ta bi tehnologija

00:13:16.546 --> 00:13:21.181
mogla proizvoditi 10% struje u SAD do 2050.

00:13:22.091 --> 00:13:25.638
Kinetička energija valova ograničena je na obalna područja.

00:13:25.638 --> 00:13:29.677
Energetska gustoća valova različita je po područjima.

00:13:30.491 --> 00:13:34.477
Prenošenje struje nastale od valova u unutrašnjost bio bi problem.

00:13:34.892 --> 00:13:38.792
Osim toga, turbine korodiraju od slane vode.

00:13:40.650 --> 00:13:42.708
Biogoriva su ona goriva koja možemo uzgajati.

00:13:43.095 --> 00:13:46.445
Drvo ima nisku gustoću energije i sporo raste.

00:13:46.445 --> 00:13:49.958
Naš svijet troši 3,7 kubičnih milja drva godišnje.

00:13:51.437 --> 00:13:53.886
Biodizel i etanol rade se od usjeva

00:13:53.886 --> 00:13:56.679
koje uzgaja poljoprivreda ovisna o nafti.

00:13:57.500 --> 00:14:00.361
Energetska dobit tih goriva vrlo je niska.

00:14:01.641 --> 00:14:04.676
Ima političara koji bi etanol radili od kukuruza.

00:14:05.137 --> 00:14:08.577
Za zamijenu etanolom desetine očekivanih američkih potreba nafte

00:14:08.577 --> 00:14:13.188
2020. bilo bi potrebno 3% zemljišta u SAD.

00:14:14.676 --> 00:14:17.462
Za trećinu bi bilo potrebno 3 puta veće zemljište

00:14:17.462 --> 00:14:19.174
od onog na kojem se sada uzgaja hrana.

00:14:19.820 --> 00:14:23.333
Za zamjenu cijele potrošnje nafte SAD u 2020.

00:14:23.333 --> 00:14:27.080
bilo bi potrebno dvostuko veće zemljište nego za uzgoj hrane.

00:14:28.862 --> 00:14:33.500
Vodik treba izdvojiti iz zemnog plina, ugljena ili vode,

00:14:33.500 --> 00:14:36.917
za što je potrebno više energije nego što se dobije od vodika.

00:14:36.917 --> 00:14:39.800
Zbog toga je malo vjerojatno da će vodik biti gorivo.

00:14:42.115 --> 00:14:45.379
Svi fotonaponski solarni paneli na svijetu proizvode energije

00:14:45.379 --> 00:14:47.800
koliko dvije termoelektrane na ugljen.

00:14:48.800 --> 00:14:51.400
Pri tome se ekvivalent od 1 do 4 tone ugljena

00:14:51.400 --> 00:14:54.400
potroši za proizvodnju jednog solarnog panela.

00:14:56.100 --> 00:15:00.000
Panelima bi trebalo prekriti čak 140.000 četvornih milja

00:15:00.000 --> 00:15:02.118
za zadovoljavanje trenutačne svjetske potražnje za energijom.

00:15:02.300 --> 00:15:06.700
U 2007. bilo ih je za samo 4 četvorne milje.

00:15:08.431 --> 00:15:12.442
Solarne termoelektrane su veliki potencijal,

00:15:12.442 --> 00:15:16.250
no trenutačno je svega nekoliko u pogonu.

00:15:17.577 --> 00:15:19.550
Uz to, ograničene su na sunčana područja,

00:15:19.550 --> 00:15:21.808
pa bi veliku količinu struje

00:15:21.808 --> 00:15:24.433
trebalo prenositi dalekovodima.

00:15:26.054 --> 00:15:29.796
Sve alternative nafti ovise o strojevima koje pogoni nafta,

00:15:29.796 --> 00:15:32.022
ili su za njih potrebni materijali poput plastike,

00:15:32.022 --> 00:15:33.892
koja se proizvodi od nafte.

00:15:35.492 --> 00:15:38.608
Razmatrajući buduće tvrdnje o fantastičnim novim gorivima

00:15:38.608 --> 00:15:40.334
ili izumima, treba se zapitati:

00:15:40.564 --> 00:15:44.615
Ima li zagovornik operativni komercijalni model za taj izum?

00:15:44.950 --> 00:15:46.875
Koja mu je gustoća energije?

00:15:47.500 --> 00:15:49.958
Može li se pohraniti ili lako distribuirati?

00:15:50.742 --> 00:15:52.652
Je li pouzdan ili neujednačen?

00:15:53.083 --> 00:15:56.000
Može li se proširiti cijelom zemljom?

00:15:56.515 --> 00:15:58.800
Ima li prikrivenih tehničkih problema?

00:15:59.800 --> 00:16:01.587
Koliki je EROEI?

00:16:02.326 --> 00:16:04.362
Kakav je utjecaj na okoliš?

00:16:05.486 --> 00:16:07.946
Zapamtite da veliki brojevi mogu zavarati.

00:16:08.044 --> 00:16:09.900
Na primjer: 1 milijarda barela nafte

00:16:09.901 --> 00:16:13.868
zadovoljit će svjetsku potražnju samo 12 dana.

00:16:15.058 --> 00:16:19.000
Tranzicija s fosilnih goriva bit će ogroman izazov.

00:16:19.500 --> 00:16:24.817
Proizvodnja struje u SAD 2007. bila je 48,5% od ugljena,

00:16:24.817 --> 00:16:27.643
21,6% od zemnog plina.

00:16:27.643 --> 00:16:30.384
1,6% od nafte,

00:16:30.384 --> 00:16:32.922
19,4% od nuklearki,

00:16:32.922 --> 00:16:34.900
5,8% od hidroelektrana.

00:16:35.087 --> 00:16:38.785
Od ostalih obnovljivih izvora samo 2,5%.

00:16:39.822 --> 00:16:43.125
Je li moguće sustav koji se temelji na fosilnim gorivima

00:16:43.125 --> 00:16:45.700
zamijeniti kombinacijom alternativa?

00:16:46.400 --> 00:16:49.146
Potreban je znatan tehnološki napredak,

00:16:49.146 --> 00:16:51.500
kao i politička volja i suradnja,

00:16:52.238 --> 00:16:53.400
velika ulaganja,

00:16:53.542 --> 00:16:55.500
međunarodni konsenzus,

00:16:56.050 --> 00:16:59.746
preinaka svjetskog gospodarstva vrijednog 45 trilijuna dolara,

00:16:59.746 --> 00:17:01.889
što uključuje prijevoz,

00:17:01.889 --> 00:17:03.000
industrijsku proizvodnju,

00:17:03.001 --> 00:17:05.083
te poljoprivrednu proizvodnju,

00:17:05.083 --> 00:17:08.700
kao i vlasti kompetentne za upravljanje tranzicijom.

00:17:10.000 --> 00:17:11.846
Čak i ako se sve to ostvari,

00:17:11.846 --> 00:17:14.523
možemo li nastaviti s dosadašnjim načinom života?

00:17:18.404 --> 00:17:20.794
RAST

00:17:21.178 --> 00:17:23.300
Ove bakterije žive u boci.

00:17:23.500 --> 00:17:25.800
Njihov se broj udvostručuje svake minute.

00:17:26.892 --> 00:17:29.300
U 11 sati u boci je jedna bakterija.

00:17:29.764 --> 00:17:32.100
U 12 sati boca je puna.

00:17:32.773 --> 00:17:35.295
Napola je puna minutu do 12;

00:17:35.295 --> 00:17:37.985
ima mjesta za samo još jedno udvostručenje.

00:17:38.669 --> 00:17:40.710
Bakterije su shvatile opasnost.

00:17:41.033 --> 00:17:43.825
Potražile su nove boce i pronašle 3.

00:17:44.271 --> 00:17:46.560
Misle da su riješile problem.

00:17:47.083 --> 00:17:49.600
U 12 sati prva boca je puna.

00:17:50.000 --> 00:17:53.136
Minutu nakon 12 puna je druga boca.

00:17:54.000 --> 00:17:56.820
Dvije minute nakon 12 pune su sve boce.

00:17:57.900 --> 00:17:59.928
S takvim smo problemom suočeni

00:17:59.928 --> 00:18:03.200
zbog udvostručenja uzrokovanog eksponencijalnim rastom.

00:18:06.061 --> 00:18:09.280
Nakon što je čovječanstvo počelo koristiti ugljen i naftu kao goriva,

00:18:09.280 --> 00:18:12.700
doživjeli smo rast bez premca.

00:18:14.029 --> 00:18:17.326
Čak i niske stope rasta s vremenom daju veliki porast.

00:18:18.600 --> 00:18:20.012
Uz stopu rasta od 1%,

00:18:20.012 --> 00:18:22.900
gospodarstvo se udvostruči za 70 godina.

00:18:23.500 --> 00:18:27.087
Uz 2% udvostruči se za 35 godina.

00:18:27.087 --> 00:18:29.264
Uz stopu rasta od 10%

00:18:29.264 --> 00:18:32.350
gospodarstvo će se udvostručiti za samo 7 godina.

00:18:33.400 --> 00:18:36.750
Ako gospodarstvo raste sadašnjom prosječnom stopom od 3%

00:18:36.750 --> 00:18:39.750
udvostruči se svake 23 godine.

00:18:40.600 --> 00:18:43.161
Svakim udvostručenjem potražnja za energijom

00:18:43.161 --> 00:18:47.023
i resursima nadilazi sva prethodna udvostručenja.

00:18:48.079 --> 00:18:51.788
Financijski sustav temelji se na pretpostavci rasta,

00:18:51.788 --> 00:18:55.778
a za to je potrebno sve više i više energije.

00:18:56.700 --> 00:18:58.469
Banke posuđuju novac kojeg nemaju

00:18:58.469 --> 00:19:00.600
i tako ga, zapravo, stvaraju.

00:19:01.000 --> 00:19:04.816
Zajmoprimci tako stvoreni novac koriste za rast svoga poslovanja

00:19:04.816 --> 00:19:07.754
i otplatu duga uvećanog za kamatu,

00:19:07.754 --> 00:19:09.553
za što je također potreban rast.

00:19:10.500 --> 00:19:13.019
Zbog ovakvog stvaranja novca iz dugova

00:19:13.019 --> 00:19:17.616
većinu svjetske novčane mase čine dugovi uvećani za kamate.

00:19:19.056 --> 00:19:22.100
Bez stalno novih i sve većih generacija

00:19:22.101 --> 00:19:24.200
zajmoprimaca koji stvaraju rast,

00:19:24.208 --> 00:19:25.871
i tako otplaćuju te dugove,

00:19:25.871 --> 00:19:28.300
svjetsko gospodarstvo bi se urušilo.

00:19:30.010 --> 00:19:31.625
Poput piramidalne prijevare,

00:19:31.625 --> 00:19:34.148
sustav mora rasti ili propada.

00:19:35.500 --> 00:19:37.588
Djelomično i zbog takvog sustava dugova,

00:19:37.588 --> 00:19:40.400
učinci gospodarskog rasta bili su spektakularni:

00:19:40.800 --> 00:19:41.600
u bruto domaćem proizvodu,

00:19:41.601 --> 00:19:43.112
izgrađenim branama,

00:19:43.112 --> 00:19:44.258
potrošnji vode,

00:19:44.706 --> 00:19:46.456
potrošnji umjetnih gnojiva,

00:19:46.456 --> 00:19:47.762
prirastu stanovništva,

00:19:47.762 --> 00:19:49.669
potrošnji papira,

00:19:49.669 --> 00:19:51.105
proizvodnji vozila,

00:19:51.105 --> 00:19:52.411
telekomunikacijama,

00:19:52.411 --> 00:19:54.100
i turizmu.

00:19:55.068 --> 00:19:57.453
Svjetsko stanovništvo poraslo je na 7 milijardi,

00:19:57.453 --> 00:20:01.189
a očekuje se da će do 2050. prerasti 9 milijardi.

00:20:02.041 --> 00:20:05.500
Na ravnoj i beskonačnoj Zemlji to ne bi bio problem.

00:20:06.300 --> 00:20:08.686
No Zemlja je okrugla i ograničena,

00:20:08.686 --> 00:20:11.686
pa ćemo s vremenom dostići granice rasta.

00:20:13.084 --> 00:20:14.302
Gospodarski rast

00:20:14.302 --> 00:20:18.300
doveo je do porasta dušikovih oksida u atmosferi

00:20:18.301 --> 00:20:19.100
i metana,

00:20:19.101 --> 00:20:20.702
nastanka ozonskih rupa,

00:20:20.870 --> 00:20:22.833
učestalosti katastrofalnih poplava,

00:20:22.833 --> 00:20:25.833
onečišćenja morskih ekosustava,

00:20:25.874 --> 00:20:27.703
uključujući zagađenje voda dušikom,

00:20:27.703 --> 00:20:30.759
gubitka prašuma i šuma,

00:20:30.759 --> 00:20:33.110
porasta obrađenih površina

00:20:33.110 --> 00:20:36.110
te izumiranja biljnih i životinjskih vrsta.

00:20:38.052 --> 00:20:40.200
Ako zrno riže stavimo na

00:20:40.201 --> 00:20:42.070
prvo polje šahovske ploče,

00:20:42.070 --> 00:20:45.200
udvostručimo i na drugo stavimo 2 zrna,

00:20:46.014 --> 00:20:48.600
opet udvostručimo i na treće stavimo 4 zrna,

00:20:49.100 --> 00:20:51.562
opet udvostručimo i na četvrto stavimo 8 zrna,

00:20:51.562 --> 00:20:52.788
i nastavimo tako,

00:20:52.788 --> 00:20:55.471
stavljajući na svako polje dvostruko više zrna

00:20:55.471 --> 00:20:57.100
nego na prethodno,

00:20:57.101 --> 00:20:59.001
kada dođemo do posljednjeg polja

00:20:59.002 --> 00:21:01.244
trebat će nam astronomski velik broj zrna:

00:21:03.800 --> 00:21:05.215
9 kvintilijuna,

00:21:05.215 --> 00:21:07.466
223 kvadrilijuna,

00:21:07.466 --> 00:21:09.290
372 trilijuna,

00:21:09.290 --> 00:21:11.275
36 milijardi,

00:21:11.275 --> 00:21:13.051
854 milijuna,

00:21:13.051 --> 00:21:16.552
776 tisuća zrna.

00:21:17.044 --> 00:21:18.563
To je više zrna nego što ih je ljudska rasa

00:21:18.563 --> 00:21:21.563
uzgojila tijekom posljednih 10.000 godina.

00:21:22.900 --> 00:21:24.124
Suvremena ekonomija,

00:21:24.124 --> 00:21:25.407
poput zrna na šahovskoj ploči,

00:21:25.407 --> 00:21:27.300
udvostručjuje se svakih nekoliko desetljeća.

00:21:27.700 --> 00:21:30.785
Na kojem smo sada polju šahovske ploče?

00:21:33.087 --> 00:21:34.913
Osim energije,

00:21:34.913 --> 00:21:37.659
za civilizaciju su nužni brojni resursi:

00:21:37.950 --> 00:21:39.252
pitka voda,

00:21:39.252 --> 00:21:40.480
tlo,

00:21:40.480 --> 00:21:41.316
hrana,

00:21:41.316 --> 00:21:42.126
šume,

00:21:42.126 --> 00:21:44.500
i razne vrste minerala i metala.

00:21:45.087 --> 00:21:46.581
Rast je ograničen

00:21:46.581 --> 00:21:49.208
nužnim resursom kojega imamo najmanje.

00:21:51.062 --> 00:21:52.544
Bačva je napravljena od dužica

00:21:52.544 --> 00:21:54.978
i kao što voda puni bačvu,

00:21:54.978 --> 00:21:57.792
rast ne može biti veći od najkraće dužice,

00:21:57.792 --> 00:22:00.900
odnosno najoskudnijeg nužnog resursa.

00:22:02.300 --> 00:22:03.833
Ljudska bića trenutačno koriste

00:22:03.833 --> 00:22:06.869
40% cjelokupne fotosinteze na planetu Zemlja.

00:22:07.513 --> 00:22:09.737
Možda će biti moguće koristiti 80%,

00:22:09.737 --> 00:22:13.500
no teško da ćemo ikada koristiti 160%.

00:22:22.842 --> 00:22:25.900
HRANA

00:22:27.000 --> 00:22:28.180
Svjetska proizvodnja hrane

00:22:28.180 --> 00:22:29.900
izrazito ovisi o fosilnim gorivima.

00:22:32.040 --> 00:22:33.143
Prije 1. svjetskog rata

00:22:33.143 --> 00:22:35.468
sva je poljoprivreda bila ekološka.

00:22:36.040 --> 00:22:39.804
Po otkriću gnojiva i pesticida od fosilnih goriva

00:22:39.804 --> 00:22:42.500
došlo je do velikog porasta u proizvodnji hrane,

00:22:42.500 --> 00:22:45.300
što je omogućilo porast ljudske populacije.

00:22:47.818 --> 00:22:49.391
Primjena umjetnih gnojiva

00:22:49.391 --> 00:22:51.600
nahranila je daleko više ljudi nego što bi bilo moguće

00:22:51.601 --> 00:22:54.567
samo uz ekološku poljoprivredu.

00:22:55.912 --> 00:22:58.351
Fosilna goriva potrebna su za strojeve,

00:22:58.351 --> 00:22:59.814
prijevoz,

00:22:59.750 --> 00:23:01.062
rashladne uređaje,

00:23:01.068 --> 00:23:02.557
plastičnu ambalažu,

00:23:02.557 --> 00:23:04.135
te kuhanje.

00:23:05.385 --> 00:23:06.909
Suvremena poljoprivreda koristi tlo

00:23:06.909 --> 00:23:10.600
za pretvaranje fosilnih goriva u hranu, a hrane u ljude.

00:23:12.004 --> 00:23:13.920
Oko 7 kalorija energije fosilnih goriva

00:23:13.920 --> 00:23:16.920
potroši se za proizvodnju 1 kalorije hrane.

00:23:19.300 --> 00:23:22.683
U SAD hrana putuje oko 1.500 milja

00:23:22.683 --> 00:23:25.236
od uzgajivača do potrošača.

00:23:29.836 --> 00:23:31.527
Osim opadanja dostupnosti fosilnih goriva, postoji

00:23:31.527 --> 00:23:34.896
više prijetnji po sadašnji sustav proizvodnje hrane.

00:23:35.200 --> 00:23:36.333
Jefina energija,

00:23:36.333 --> 00:23:37.927
tehnološka unapređenja

00:23:37.927 --> 00:23:41.349
i novčani poticaji doveli su do pretjeranog izlova riba.

00:23:43.091 --> 00:23:45.708
Vrhunac ribolova dosegnut je krasnih 80-tih,

00:23:45.708 --> 00:23:48.708
nakon čega se ribarstvo premjestilo u dublje vode.

00:23:53.083 --> 00:23:55.716
Ispiranje dušika iz tla tretiranog umjetnim gnojivima

00:23:55.716 --> 00:23:59.500
truje rijeke i mora, stvarajući ogromne mrtve zone.

00:24:00.500 --> 00:24:02.998
Ovom brzinom cjelokupna populacija riba

00:24:02.998 --> 00:24:05.525
izumrijet će do 2048.

00:24:06.983 --> 00:24:09.065
Kiše koje su zakiselili gradovi i industrija

00:24:09.065 --> 00:24:12.356
ispiru vitalna hranjiva iz tla, poput kalija,

00:24:12.356 --> 00:24:13.218
kalcija

00:24:13.218 --> 00:24:14.500
i magnezija.

00:24:18.027 --> 00:24:20.095
Još jedna prijetnja je nedostatak vode.

00:24:20.200 --> 00:24:21.973
Mnogi ratari za navodnjavanje koriste vodu

00:24:21.973 --> 00:24:24.901
ispumpanu iz podzemnih vodonosnika.

00:24:26.547 --> 00:24:28.891
Za punjenje vodonosnika potrebne su tisuće godina,

00:24:28.891 --> 00:24:30.772
a mogu biti iscrpljeni u nekoliko desetljeća,

00:24:30.772 --> 00:24:32.600
poput izvora nafte.

00:24:33.537 --> 00:24:36.203
Razina vode u ogromnom američkom vodonosniku Ogallala

00:24:36.203 --> 00:24:38.600
toliko je pala da su se mnogi ratari morali vratiti

00:24:38.600 --> 00:24:40.750
manje produktivnom uzgoju bez navodnjavanja.

00:24:42.102 --> 00:24:45.323
Uz to, navodnjavanje i umjetna gnojiva mogu

00:24:45.323 --> 00:24:48.600
dovesti do salinizacije - nakupljanja soli u tlu.

00:24:49.038 --> 00:24:51.500
To je glavni uzrok opustinjavanja.

00:24:53.078 --> 00:24:56.100
Još jedna prijetnja je gubitak površinskog sloja tla.

00:24:56.500 --> 00:24:58.283
Prije 200 godina američke prerije

00:24:58.283 --> 00:25:00.600
prekrivalo je oko 180 cm tla.

00:25:01.100 --> 00:25:03.333
Danas je, zbog oranja i pogrešnog postupanja,

00:25:03.333 --> 00:25:05.718
otprilike pola nestalo.

00:25:08.462 --> 00:25:13.273
Navodnjavanje potiče pojavu gljivica žitne hrđe, poput UG-99,

00:25:13.273 --> 00:25:17.700
koja potencijalno može unišiti 80% svjetske žetve žitarica.

00:25:18.733 --> 00:25:20.083
Prema riječima Normana Borlauga,

00:25:20.083 --> 00:25:23.162
oca Zelene revolucije, žitna hrđa ima

00:25:23.162 --> 00:25:27.902
"ogroman potencijal za uništavanje društva i ljudi."

00:25:29.079 --> 00:25:32.000
Upotreba biogoriva znači da će manje zemljišta

00:25:32.001 --> 00:25:34.031
biti dostupno za proizvodnju hrane.

00:25:36.762 --> 00:25:39.200
Određeno područje ima ograničen nosivi kapacitet.

00:25:39.508 --> 00:25:41.642
To je broj životinja ili ljudi

00:25:41.642 --> 00:25:43.800
koji tu mogu trajno živjeti.

00:25:44.083 --> 00:25:48.663
Ukoliko vrsta pređe nosivi kapacitet toga područja, dolazi do pomora

00:25:48.663 --> 00:25:51.700
sve dok se populacija ne vrati u prirodne granice.

00:25:53.029 --> 00:25:54.705
Naš svijet je takav pomor izbjegao

00:25:54.705 --> 00:25:56.400
pronalaženjem novih obradivih površina,

00:25:56.400 --> 00:25:57.875
ili povećavanjem proizvodnje,

00:25:57.875 --> 00:26:00.980
što je bilo moguće uglavnom zbog nafte.

00:26:02.308 --> 00:26:04.238
Za nastavak rasta potrebno je

00:26:04.238 --> 00:26:06.676
više resursa nego što ih planet Zemlja ima,

00:26:06.676 --> 00:26:09.900
ali nisu nam na raspolaganju novi planeti.

00:26:11.079 --> 00:26:13.238
Suočena sa svim tim izazovima,

00:26:13.238 --> 00:26:16.417
svjetska proizvodnja hrane treba se udvostručiti do 2050.

00:26:16.301 --> 00:26:18.900
kako bi nahranila rastuće svjetsko stanovništvo.

00:26:21.044 --> 00:26:23.667
Milijarda ljudi već se nedostatno hrani ili gladuje.

00:26:24.200 --> 00:26:26.586
Bit će izazov nahraniti preko 9 milijardi ljudi

00:26:26.586 --> 00:26:28.135
u godinama koje su pred nama, kada će

00:26:28.135 --> 00:26:31.900
svjetska proizvodnja nafte i zemnog plina opadati.

00:26:40.131 --> 00:26:42.600
SRETAN ZAVRŠETAK

00:26:45.988 --> 00:26:48.100
Globalna ekonomija eksponencijalno raste,

00:26:48.101 --> 00:26:49.902
za oko 3% godišnje,

00:26:49.902 --> 00:26:53.270
trošeći sve veću količinu neobnovljivih goriva,

00:26:53.270 --> 00:26:54.900
minerala i metala,

00:26:54.901 --> 00:26:56.849
kao i obnovljive resurse

00:26:56.849 --> 00:27:00.271
poput vode, šuma, tla i riba,

00:27:00.280 --> 00:27:02.335
brže nego što se mogu obnoviti.

00:27:03.900 --> 00:27:05.574
Čak i uz stopu rasta od 1%

00:27:05.574 --> 00:27:08.200
gospodarstvo bi se udvostručilo za 70 godina.

00:27:10.016 --> 00:27:13.058
Problem je još veći zbog drugih čimbenika:

00:27:13.058 --> 00:27:15.500
globalizacija omogućava da ljudi s jednog kontinenta

00:27:15.500 --> 00:27:18.500
kupuju robu i hranu proizvedenu na drugom kraju svijeta.

00:27:19.095 --> 00:27:20.751
Linije dobave su duge,

00:27:20.751 --> 00:27:23.751
pa se tako brže troše ograničene zalihe nafte.

00:27:26.057 --> 00:27:29.333
Sada i za ono najnužnije ovisimo o dalekim zemljama.

00:27:30.346 --> 00:27:32.800
Suvremeni gradovi ovisni su o fosilnim gorivima.

00:27:34.033 --> 00:27:36.404
Bankarstvo se uglavnom temelji na dugu,

00:27:36.404 --> 00:27:40.231
što ljude uvlači u spiralu dugova i otplata,

00:27:40.231 --> 00:27:41.800
stvarajući tako rast.

00:27:43.095 --> 00:27:45.446
Što učiniti u vezi s tim problemima?

00:27:46.491 --> 00:27:48.600
Mnogi vjeruju da se kriza može spriječiti

00:27:48.600 --> 00:27:50.250
pomoću štednje,

00:27:50.251 --> 00:27:51.587
tehnologije,

00:27:51.587 --> 00:27:52.568
kontroliranog rasta,

00:27:52.568 --> 00:27:53.800
recikliranja,

00:27:53.801 --> 00:27:55.100
električnih i hibridnih vozila,

00:27:55.101 --> 00:27:57.061
zamjena

00:27:57.061 --> 00:27:58.300
ili sudjelovanja na izborima.

00:27:59.845 --> 00:28:01.371
Štednja može smanjiti troškove,

00:28:01.371 --> 00:28:03.696
no sama po sebi neće spasiti planet.

00:28:05.000 --> 00:28:06.977
Ako dio stanovništva smanji potrošnju nafte,

00:28:06.977 --> 00:28:09.900
smanjena potražnja spustit će cijenu,

00:28:09.901 --> 00:28:12.167
što će drugima omogućiti da je kupuju jeftinije.

00:28:13.000 --> 00:28:14.106
Na sličan način,

00:28:14.106 --> 00:28:17.400
učinkovitiji motor koji troši manje energije

00:28:17.401 --> 00:28:20.900
dovest će, paradoksalno, do veće potrošnje.

00:28:21.900 --> 00:28:22.896
U 19. stoljeću

00:28:22.896 --> 00:28:25.535
engleski ekonomist William Stanley Jevons

00:28:25.535 --> 00:28:28.100
shvatio je da su bolji parni strojevi

00:28:28.101 --> 00:28:31.000
ugljen učinili isplativijim gorivom,

00:28:31.001 --> 00:28:32.797
što je dovelo do povećane upotrebe parnih strojeva,

00:28:32.797 --> 00:28:35.800
a to je povećalo ukupnu potrošnju ugljena.

00:28:37.087 --> 00:28:40.200
Povećana upotreba potrošit će energiju ili resurse

00:28:40.201 --> 00:28:42.400
sačuvane uštedama.

00:28:47.691 --> 00:28:49.446
Mnogi vjeruju da će znanstvenici

00:28:49.446 --> 00:28:51.744
riješiti ove probleme novim tehnologijama.

00:28:52.500 --> 00:28:55.105
Ali tehnologija nije energija.

00:28:56.048 --> 00:28:57.900
Tehnologija može energiju pretvoriti u rad,

00:28:57.901 --> 00:28:59.500
ali je ne može zamijeniti.

00:29:00.300 --> 00:29:02.147
I također troši resurse.

00:29:02.393 --> 00:29:04.304
Na primjer, računala se proizvode

00:29:04.304 --> 00:29:05.996
s jednom desetinom energije

00:29:05.996 --> 00:29:07.785
potrebne za proizvodnju automobila.

00:29:08.872 --> 00:29:10.250
Naprednije tehnologije

00:29:10.251 --> 00:29:12.150
mogu i pogoršati situaciju,

00:29:12.151 --> 00:29:14.436
jer su za mnoge potrebni rijetki minerali,

00:29:14.436 --> 00:29:16.200
koji se također bliže iscrpljivanju.

00:29:17.058 --> 00:29:18.063
Na primjer,

00:29:18.063 --> 00:29:21.724
97% svjetske proizvodnje rijetkih kovina dolazi iz Kine,

00:29:21.724 --> 00:29:24.800
većinom iz jednog rudnika u Južnoj Mongoliji.

00:29:26.500 --> 00:29:28.833
Ti se minerali koriste u katalizatorima,

00:29:28.833 --> 00:29:30.542
avionskim motorima,

00:29:30.542 --> 00:29:33.250
jakim magnetima i tvrdim diskovima,

00:29:33.250 --> 00:29:35.151
baterijama za hibridna vozila,

00:29:35.151 --> 00:29:36.353
laserima,

00:29:36.353 --> 00:29:37.583
prenosivim rendgenskim uređajima,

00:29:37.583 --> 00:29:39.801
štitnicima za nuklearne reaktore,

00:29:39.801 --> 00:29:41.708
kompaktnim diskovima,

00:29:41.708 --> 00:29:43.550
motorima hibridnih vozila,

00:29:43.551 --> 00:29:45.313
niskoenergetskim žaruljama,

00:29:45.313 --> 00:29:46.567
optičkim kablovima,

00:29:46.567 --> 00:29:48.200
i ravnim ekranima.

00:29:49.083 --> 00:29:52.549
U Kini razmatraju ograničavanje izvoza tih minerala,

00:29:52.549 --> 00:29:54.300
a potražnja raste.

00:29:57.083 --> 00:30:00.087
Takozvani održivi razvoj ili kontrolirani razvoj

00:30:00.087 --> 00:30:03.700
neće biti od pomoći, jer se neobnovljivi metali i minerali

00:30:03.701 --> 00:30:05.375
troše u sve većim količinama,

00:30:05.375 --> 00:30:07.517
uključujući i rijetke kovine.

00:30:08.900 --> 00:30:10.500
Recikliranje neće riješiti problem

00:30:10.501 --> 00:30:11.582
jer i ono troši energiju,

00:30:11.583 --> 00:30:14.400
a proces nije 100% učinkovit.

00:30:16.010 --> 00:30:19.820
Moguće je iskoristiti samo manji dio recikliranog materijala.

00:30:20.443 --> 00:30:22.820
Veliki dio je zauvijek izgubljen kao otpad.

00:30:25.056 --> 00:30:27.600
Električna vozila idu na struju.

00:30:28.054 --> 00:30:30.557
Kako većina struje dolazi od fosilnih goriva,

00:30:30.557 --> 00:30:32.600
to nije rješenje.

00:30:33.095 --> 00:30:37.270
Osim toga, nafta se troši u proizvodnji svih vrsta vozila.

00:30:37.804 --> 00:30:41.200
Za svaku gumu potrebno je oko 25 litara nafte.

00:30:43.040 --> 00:30:47.333
Na svijetu je 2010. bilo oko 800 milijuna automobila.

00:30:47.400 --> 00:30:49.042
Uz trenutačne stope rasta,

00:30:49.042 --> 00:30:52.950
do 2025. bit će ih oko 2 milijarde.

00:30:53.562 --> 00:30:57.200
Nije vjerojatno da planet može dugo uzdržavati toliko vozila

00:30:57.201 --> 00:30:59.800
bez obzira na njihovo pogonsko gorivo.

00:31:01.031 --> 00:31:02.241
Mnogi ekonomisti vjeruju

00:31:02.241 --> 00:31:05.326
da će slobodno tržite zamijeniti jedan izvor energije

00:31:05.326 --> 00:31:07.400
drugim kroz tehnološke inovacije.

00:31:08.100 --> 00:31:10.200
Međutim, glavne zamjene za naftu

00:31:10.201 --> 00:31:12.292
također se iscrpljuju.

00:31:13.577 --> 00:31:16.200
Uz to, zamjena ne uzima u obzir vrijeme

00:31:16.200 --> 00:31:18.593
potrebno za pripremu tranzicije.

00:31:19.593 --> 00:31:22.202
Hirschev izvještaj Ministarstva energetike SAD

00:31:22.202 --> 00:31:24.782
procjenjuje da će trebati najmanje 2 desetljeća

00:31:24.782 --> 00:31:27.531
za pripremu na posljedice naftnog vrhunca.

00:31:28.900 --> 00:31:31.170
Problemi nestašica energije,

00:31:31.171 --> 00:31:33.068
iscrpljivanja resursa,

00:31:33.068 --> 00:31:34.750
gubitka tla

00:31:34.750 --> 00:31:39.180
i zagađenja okoliša simptomi su jednog većeg problema

00:31:40.500 --> 00:31:41.700
- rasta!

00:31:43.700 --> 00:31:46.333
Dok god nas financijski sustav prisiljava na beskonačan rast,

00:31:46.333 --> 00:31:49.300
malo je vjerojatno da će reforme uspjeti.

00:31:49.927 --> 00:31:52.542
Pa kako će, onda, izgledati budućnost?

00:31:53.833 --> 00:31:56.375
Optimisti vjeruju da će se rast nastaviti zauvijek,

00:31:56.375 --> 00:31:57.806
bez granica.

00:31:59.044 --> 00:32:02.125
Pesimisti misle da ćemo se vratiti u novo Kameno doba

00:32:02.125 --> 00:32:03.762
ili izumrijeti.

00:32:04.800 --> 00:32:06.955
Istina je možda negdje u sredini.

00:32:07.417 --> 00:32:11.900
Moguće je da bi se društvo moglo vratiti u jednostavnije stanje,

00:32:11.900 --> 00:32:14.792
ono u kojem se troši puno manje energije.

00:32:15.767 --> 00:32:17.987
To bi značilo teži život za većinu.

00:32:17.987 --> 00:32:19.800
Više fizičkog rada,

00:32:19.800 --> 00:32:21.202
više rada na zemlji

00:32:21.202 --> 00:32:24.111
i lokalnom proizvodnjom roba, hrane i usluga.

00:32:25.310 --> 00:32:28.500
Što napraviti kao pripremu za takvu moguću budućnost?

00:32:29.083 --> 00:32:33.292
Očekujte pad dobave hrane i robe iz udaljenih mjesta.

00:32:34.104 --> 00:32:35.762
Počnite pješačiti ili voziti bicikl.

00:32:36.500 --> 00:32:39.079
Naviknite se na manju potrošnju struje.

00:32:40.029 --> 00:32:41.100
Otplatite dugove.

00:32:41.900 --> 00:32:42.893
Izbjegavajte banke ako možete.

00:32:43.400 --> 00:32:45.300
Umjesto kupovanja u trgovačkim centrima,

00:32:45.301 --> 00:32:47.910
podržite lokalne obrte.

00:32:48.427 --> 00:32:51.600
Kupujte na tržnicama namirnice koje rastu u blizini.

00:32:51.601 --> 00:32:55.417
Pretvorite travnjak u vrt i uzgajajte vlastitu hranu.

00:32:55.450 --> 00:32:57.100
Naučite raditi zimnicu.

00:32:58.400 --> 00:33:00.000
Pripremite upotrebu lokalnih valuta

00:33:00.000 --> 00:33:02.500
za slučaj da gospodarstvo prestane funkcionirati,

00:33:02.500 --> 00:33:05.500
i postanite što više samodostatni.

00:33:07.016 --> 00:33:09.485
Niti jedan od ovih koraka neće spriječiti kolaps,

00:33:09.485 --> 00:33:12.568
no mogu vam povećati šanse u niskoenergetskoj budućnosti,

00:33:12.568 --> 00:33:15.417
onoj u kojoj ćemo se morati više oslanjati sami na sebe,

00:33:15.417 --> 00:33:18.417
baš kao nekada naši preci.