H&M i Zara: Može li brza moda biti eko-prihvatljiva?

Mediji nas konstantno
bombarduju

što nam stvara pritisak da
kupujemo novu i moderniju odjeću

Samo da bi je bacili onda
kada izađe iz mode.

Procijenjeno je da 93 milione tona
godišnje završi na deponiji ili se spali

Ugrubo, jedan kamion za smeće
napunjem tekstilom,

svake sekunde odlazi na deponiju.

Svake sekunde.

Proizvonja odjeće također zagađuje
vodu i izbacuje CO2.

Model brze mode, čiji je začetnik Zara,

znači da izbacuju dvostruku količinu
odjeće svake godine

nego u ranim 2000-tim

Ali kompanije kažu da
će se to promjeniti

jer sada možemo kupovati
eko-prihvatljivu brzu modu

i također reciklirati odjeću
kada je više ne želimo.

Ali, možemo li im vjerovati?

Inditex, Zarina matična kompanija,

i H&M grupacija

su dvije od najvećih modnih
trgovina u svijetu

i obje imaju kolekcije za koje tvrde da

smanjuju uticaj na okoliš
u toku proizvodnje odjeće

Ne samo to, već i dva modna giganta

kažu da rade na tome da svi
njihovi brendovi postaju održiviji.

Pogledajmo njihova obećana,
počevši od materijala.

[MATERIJALI]

Glavni materijali u Zari i H&M-u.
kao i u svijetu, jeste poliester,

što čini oko 52% ukupne
proizvodnje vlakana

i pamuk, što je oko 24%.

PET je drugo ime za poliester

i ista je vrta plastike od koje
se prave plastične flaše za vodu,

Ustvari,

60% proizvodje PET-a ide na tekstil

i samo oko 30% na plastične flaše za vodu.

Materijal se proizvodi od petroleja

a za proces je potrebno dosta energije

i ispušta CO2,

kao i kiseline i amonijak u
vode.

Reciklirani poliester koristi do 60%
manje energije nego sirovinski materijal

i može biti napravljen od tekstilnog
otpada

ili plastičnog smeća.

Zbog nejednakih niti, materijal može
zahtjevati više boje.

Ekperti kažu

da sa polisetserskih tkanina može
spasti 700,000 mikroplastičnih vlakana

tokom svakog pranja,

koje završavaju u okeanima

a također i u našoj hranu.

Sa pamukom ovi problemi ne postoje,

ali je ipak hemijski zahtjevan usjev
kojem treba dosta vode

Prema Svijetskom Fondu za Prirodu

potrebno je 20,000 litara vode
za proizvodnju kilograma pamuka

što je dovoljno za majicu
kratkih rukava i par pantalona.

Također, oko 11% svjetskih pesticida
koristi se na poljima pamuka.

Da li je organski pamuk bolji?

U osnovu, postoji
velika razlika

između organskog pamuka i pamuka.

Ovo je Suki, predstavnik
Modne Revolucije,

organizacije koja na globalnom
nivou zagovara za

tranparentnost i održivost
u modnoj industriji.

Organski pamuk je, duguročno gledano,
bolji za poljoprivrednike

koji ga uzgajaju, za okoliš i tlo,

potrebno mu je manje vode,

i kao takav ne zahtjeva
toliko navodnjavanja.

Zatražili smo intervju sa H&M-om

o održivosti njihovih proizvoda

ali su nas odbili.

U mejlu su napisali

"Sretni smo što možemo reći
da do kraja ove godine

sav pamuk koji koristimo
dolaziće iz obnovljivih izvora."

Zara je, također, odgovorila
samo preko mejla

"U 2019-toj grupacija [Inditex,
Zarina matična kompanija]

iskoristila je preko 38,000 tona
pamuka održivog porijekla, u svojoj odjeći

do 105% od 2018-te."

Ali šta održivo ustvari znači?

Ne postoji standardna definicija
i ne znači isto što i organski.

H&M kaže da održivi pamuk
može također značiti i reciklirani

ili pamuk u kojem ima manje
pesticida i GMO-a.

Zara prikazuje svoj pamuk
kao održiv

ali ga naziva ekološki uzgojenim
umjesto organskim.

Tvrde da korsite prirodna gnojiva
i pesticide u uzgoju,

cerificiran je od strane
Standarda Organskog Sadržaja

i Globalnog Organskog Standarda Tekstila

koji kažu da kontrolišu
hemikalije i korištenje vode

u cijelom proizvodnom procesu.

Za fraze kao što su "svjesnost" ili
"ekološki uzgojeno",

teško je provjeriti činjenice

i zbunjujuće su za potrošača.

Prema neprofitnoj Berzi Tekstila

u 2016-toj, H&M je bio drugi najveći
korisnik organskog pamuka u svijetu.

Zara je bila četvrta.

Fokusirajmo se na sintetiku.

U H&M-ovoj održivoj kolekciji

sintetička odjeća mora biti
barem 50% recilkirana.

Zara ne specifira svoj postotak
i njihove etikete znaju biti zbunjujuće

Na jakni piše da je od 100%
recikliranog poliamida

što se čini ko da je
kompletno reciklirana.

Ali punjenje je od polisestera.

To je sasvim drugi materijal.

I to nije jedini slučaj
da se ovo dešava.

Postotak reciliranog se često
ne odnosi na cijeli odjevni predmet

što izgleda kao da je reciklirano više
nego što zaista jeste.

Na temu transparentnih etiketa

Join Life etikete su
također na Zarinoj web-stranici

i imaju pečat Savjeta
za Upravljanje Šumama.

Ovo bi značilo da je odjeća
cerificirana od strane te organizacije

Ali se pečat odnosi samo
na etiketu

ne na čitav odjevni predmet.

Pričajmo o zavaravanju.

Zara se obavezala održivom pamuku
i poliesteru do 2025.

H&M kaže da će svi njihovi materijali
biti održivi do 2030.

u 2019-toj, ta cifra je
već bila na 57%.

Ukoliko se budu držali ovih obaveza

to bi značilo velike promjene
za industriju.

Ali materijali su samo dio priče.

[TRANSPARENTNOST
LANCA SNABDIJEVANJA]

Da bi saznali da je taj pamuk
ustvari organski,

ili je poliester ustvari recikliran

potrošači trebaju imati mogućnost
provjeravanja proizvodnog procesa

Za H&M-ovu Svjesnu majicu
kratkih rukava

možete saznati u kojoj
fabrici je napravljena.

Teoretski je moguće provjeriti
održivost fabrike.

Zara samo navodi koliko
dobavljača ima u jednom gradu

ali ne navodi njihove nazive i adrese.

Obje kompanije je ocjenila
Modna Revolucija

organizacija koja zagovara transparentnost

i održivost u modnoj industriji.

Ni jedan od 250 velikih brendova
nije dostigao više od 80&

ali za 2020., H&M je bio brend
sa najvećom ocjenom od 73%

znači prilično transparentan.

Zara je dobila 43%.

Ne tako puno.

Ovo je važno jer:

Dobavljači su jedni od rijetkih
aktera

sa mjestom u prvom redu
na unutrašnjem radu brenda

Kim ima iskustva sa ljudskim pravima

i bila je direktor fabrike odjevnih
predmeta u Kambodži.

Oni imaju jedinstven pristup
informacijama koje bi potrošači

mogli iskoristi da provjere činjenice
koje brendovi izjavljuju.

Imati mogućnost provjeriti dobavljače

dozvoljava ljudima da pozivaju brend
na tvrdnje o održivosti ali-

Samo zato što ste transparenti
ne znači da ste održivi.

Ne znači, uopšte.

A to je jako, jako bitno.

Čak i za brendove koji znaju
čitav svoj lanac opskrbe

pravljenje eko-prihvatljive
odjeće je teško.

Hajde da izabremo traper.

Možete vidjeti da je bojenje urađeno
na ekološki odgovoran način

al pamuk nije proizveden na isti način.

Jessie je radila u različitim industrijama

od proizvodnje do prodaje,

do razvoja proizvoda i u Kini
i u Kambodži.

Ili uzmite drugi primjer.

Čitav komad odjeće je
napravljen od otpada

ali nije obojen na odgovoran način.

Stoga, zeleni su

ali to je različit stepen zelenila

ili različit stepen onoga
manje lošeg.

Obzirom da je odjevni predmet
napravljen or različitih materijala,

proizvedenih na različit način,

teško je napraviti da je svaki komad
manje štetan po okruženje.

To je također razlog

zašto je reciklaža odjeće mnogo teža
nego što tvrde H&M i Zara.

[RECIKLIRANJE]

H&M-ova reklama

kaže da kompanija radi ka
kružnoj budućnosti odjeće.

Prema web-stranici

možete donijeti svoju odjeću u
bilo koju radnju

i ona će biti preprodana
kao polovna odjeća,

iskorištena kao drugi tekstil
ili reciklirana

[Donesite svoju neželjenu odjeću
u bilo koju od naših trgovina.]

[Pobrinut ćemo se da
dobije novi život.]

Zara ima sličnu kampanju.

Kažu da se udružuju sa različitim
lokalnim organizacijama

koje onda preuzimaju
šta će uraditi sa odjećom.

[PONOVO KORIŠTENO ZA
INDUSTRIJSKE MATERIJALE]

Pa, šta se onda desi?

Odjeća je preprodana, ponovno
iskorištena i reciklirana,

ali ne u količinama
na koje možda mislite.

Više od pola donirane odjeće
se proda u inostranstvo.

Ostatak se uglavnom pretvori u
industrijski materijal,

zapali ili završi na otpadu.

Manje od 1% materijala
polovne odjeće

reciklira se u novu odjeću.

Najveći razlog je nedostatak tehnologije

Sjećate se koliko materijala
je potrebno za jaknu?

Oni se moraju rastaviti
i opet reciklirati.

Odjeća koja je pravljena od
mono materijala

može se lako rastaviti
na dijelove

ili reciklirati.

Maxi je počela svoju karijeru kao
certificirana krojačica

prije više od deset godina

i bila je voditelj razvoja za Hugo Boss
i velike online prodavnice.

Razmislite o svojoj garderobi

Koliko komada odjeće bi
ispunilo sve ove zahtjeve?

Davanje odjeće je bolje
nego da je bacite

ali šanse da se ona
zaista reciklira

jako su male.

H&M i Zara ulažu u
istraživanje za reciklažu

ali pregledali smo njihove
godišnje izvještaje

i iznos je 0,5% i 0,02%
njihovog profita.

Kažu da je vraćanje odjeće
kružno što baš i nije tačno

A čak i da jeste -

To nije riješenje za našu
prekomjernu potrošnju.

Ili našu prekomjernu proizvodnju

Problem je što se proizvodi
i prodaje previše odjeće

bez obzira da li je ona
eko-prihvatljiva ili ne

Recimo da postaviš jednu osobu
ovdje koja kaže

"Znate šta, boli me (beep) za
bilo šta reciklirano ili organski.

Ja ću, jednom godišnje,
kupiti lijep par pantalona

I ne zanima me ništa drugo"

A onda postoje ljudi
koji kažu

"Da, svjetan sam, želim to da uradim.
Želim da se posvetim okolišu.

I par pantalona koje ću
kupiti svake četiri sedmice

uvijek će biti iz
održivih izvora"

Stoga -

da li je ova osoba i dalje "bolja"?

Kupovina odjeće svake četiri
sedmice je relativna novina.

Prije '90tih, dizanjeri su pravili
odjeću za dvije sezone, godišnje

a sada modne trgovine izbacuju
odjeću za samo dvije sedmice

Više odjeće znači manju cijenu,
lošiji kvalitet

i još više je završava
na deponijama ili se spaljuje.

Ali to nisu samo veliki modni brendovi;

to je modna industrija, generalno,

a našoj želji da konstantno mijenjamo
odjeću treba pritisnuti 'pauzu'.

Moramo razmisliti o tome kako
kupujemo i na šta se zaista pozivamo.

Ali postoji hrabar korak

u broju renomiranih brendova
i modnih kuća

koje idu bezsezonski

i skidam im kapu jer
je čine važnu stvar.

Taj koncept ne znači
žrtvovanje stila,

već pravljenje odjeće koja traje
radije nego onu koja se baca.

Sve u svemu, ono što
pokušavamo da uradimo

je da radimo na odjeći koja
nije sezonska, da tako kažem.

Trebalo bi biti nešto što
može da se nosi godinu za godinom.

Želimo da se fokusiramo
na kvalitet

Karishma je osnivač "Ka-Sha",

Indijskog brenda objavljenog u
časopisima kao što su Forbes i Vogue,

za zagovarane eko-prihvatljive mode.

Pokušavamo da napravimo proizvod

koji može da se uklopi u razna mjesta

u zavinosti od toga ko ga nosi
i kako se nosi.

Imamo dosta ražličite aspekte
naše odjeće.

Šta vi radite kada želite
kupiti novu odjeću?

H&M i Zara kažu da su njihove
eko-kolekcije bolje za okoliš

i stvarno jesu.

Ako želite biti sigurni da je
čitav lanac snabdijevanja održiv

postoji mnogo manjih brendova

koji mogu objasniti svaki korak
svog proizvodnog procesa.

A kupovina nesezonske,
umjesto moderne odjeće,

znači da komadi neće izaći
iz mode i završiti u smeću.

Ovo je rijetka industrija

gdje potrošači zapravo
imaju stvarni uticaj.

Kada pogledam čitavu sliku

shvatam da možda samo krajni
potrošači imaju moć balasirati brendove

i poticati ih

praviti pritisak da naprave neke promjene.

Zapitajte se, ne samo ko je
pravio vašu odjeću i od čega,

već i "Da li mi treba sva ta nova odjeća?"

I krenite od toga.

Ako želite da pogledate još
sličnih videa

objavljujemo teme o okolišu
svakoga petka.

Pritisnite 'sviđa mi se' i pretplatite
se na naš kanal