1 00:00:07,687 --> 00:00:11,408 Zamislite, na sekund, patku koja drži čas francuskog, 2 00:00:11,408 --> 00:00:14,957 ping-pong partiju u orbiti oko crne rupe, 3 00:00:14,957 --> 00:00:17,488 delfina kako balansira ananas. 4 00:00:17,488 --> 00:00:21,057 Verovatno nikada niste zapravo videli nijednu od ovih stvari, 5 00:00:21,057 --> 00:00:23,747 ali ste mogli odmah da ih zamislite. 6 00:00:23,747 --> 00:00:27,418 Kako naš mozak može da proizvede sliku nečega što nikada nismo videli? 7 00:00:27,418 --> 00:00:28,838 To možda ne izgleda teško, 8 00:00:28,838 --> 00:00:31,808 ali samo zato što smo navikli da to radimo. 9 00:00:31,808 --> 00:00:34,629 Ispostavlja se da je ovo u stvari kompleksan problem 10 00:00:34,629 --> 00:00:38,618 koji zahteva sofisticiranu koordinaciju unutar našeg mozga. 11 00:00:38,618 --> 00:00:41,948 Jer da bismo stvorili te nove, čudne slike, 12 00:00:41,948 --> 00:00:46,457 mozak uzima poznate delove koje spaja na nove načine, 13 00:00:46,457 --> 00:00:49,599 kao kolaž sastavljen od fragmenata slika. 14 00:00:49,599 --> 00:00:53,479 Mozak mora da žonglira gomilom od hiljadu električnih signala, 15 00:00:53,479 --> 00:00:58,059 postavljajući ih na njihovu destinaciju u tačno određeno vreme. 16 00:00:58,059 --> 00:00:59,669 Kada pogledate neki predmet, 17 00:00:59,669 --> 00:01:03,508 aktiviraju se hiljade neurona u vašem posteriornom korteksu. 18 00:01:03,508 --> 00:01:07,018 Ovi neuroni kodiraju razne karakteristike predmeta: 19 00:01:07,018 --> 00:01:11,159 šiljato, voće, braon, zeleno i žuto. 20 00:01:11,159 --> 00:01:15,540 Sinhronizovano aktiviranje pojačava veze između tog skupa neurona, 21 00:01:15,540 --> 00:01:19,915 povezujući ih u nešto što nazivamo neuronski ansambl, 22 00:01:19,915 --> 00:01:22,060 u ovom slučaju, ansambl za ananas. 23 00:01:22,060 --> 00:01:25,329 U neuronaukama, ovo se naziva Hebov princip - 24 00:01:25,329 --> 00:01:28,659 neuroni koji se zajedno aktiviraju, zajedno se umrežavaju. 25 00:01:28,659 --> 00:01:30,879 Ako kasnije pokušate da zamislite ananas, 26 00:01:30,879 --> 00:01:35,650 ceo ansambl će se aktivirati, stvarajući celokupnu mentalnu sliku. 27 00:01:35,650 --> 00:01:38,869 Delfini su kodirani drugačijim neuronskim ansamblom. 28 00:01:38,869 --> 00:01:41,050 Zapravo, svaki predmet koji ste videli 29 00:01:41,050 --> 00:01:45,100 kodiran je neuronskim ansamblom koji se vezuje za njega, 30 00:01:45,100 --> 00:01:49,380 neuronima koji su zajedno umreženi tim sinhronizovanim aktiviranjem. 31 00:01:49,380 --> 00:01:52,630 Ali ovaj princip ne objašnjava beskonačan broj predmeta 32 00:01:52,630 --> 00:01:57,070 koje možemo da prizovemo maštajući, a da ih prethodno nismo videli. 33 00:01:57,070 --> 00:02:02,230 Neuronski ansambl za delfina koji balansira ananas ne postoji. 34 00:02:02,230 --> 00:02:04,622 Pa, kako ga možete onda ipak zamisliti? 35 00:02:04,622 --> 00:02:07,760 Jedna hipoteza, zvana teorija mentalne sinteze, 36 00:02:07,760 --> 00:02:10,920 kaže da je vreme ključno. 37 00:02:10,920 --> 00:02:14,121 Ako se neuronski ansambli za delfina i ananas 38 00:02:14,121 --> 00:02:16,172 aktiviraju u isto vreme, 39 00:02:16,172 --> 00:02:18,711 možemo da opazimo dva različita predmeta 40 00:02:18,711 --> 00:02:20,521 kao jednu sliku. 41 00:02:20,521 --> 00:02:24,041 Ali nešto u našem mozgu mora da koordiniše to aktiviranje. 42 00:02:24,041 --> 00:02:27,521 Jedan verodostojan kandidat je prefrontalni korteks, 43 00:02:27,521 --> 00:02:31,131 koji je uključen u sve kompleksne kognitivne funkcije. 44 00:02:31,131 --> 00:02:35,172 Neuroni prefrontalnog korteksa su povezani sa posteriornim korteksom 45 00:02:35,172 --> 00:02:40,040 tankim i dugim ćelijskim produžetkom koji se naziva neuronsko vlakno. 46 00:02:40,040 --> 00:02:44,339 Teorija mentalne sinteze predlaže da kao što lutkar vuče konce, 47 00:02:44,339 --> 00:02:47,869 neuroni prefrontalnog korteksa šalju električne signale 48 00:02:47,869 --> 00:02:49,582 niz ova neuronska vlakna 49 00:02:49,582 --> 00:02:53,410 do višeslojnih ansamblova u posteriornom korteksu. 50 00:02:53,410 --> 00:02:56,142 Ovo ih aktivira usklađeno. 51 00:02:56,142 --> 00:02:59,449 Ako se neuronski ansambli aktiviraju u isto vreme, 52 00:02:59,449 --> 00:03:04,142 dobijamo složenu sliku kao da smo je zapravo i videli. 53 00:03:04,142 --> 00:03:06,551 Ova svesna svrsishodna sinhronizacija 54 00:03:06,551 --> 00:03:09,852 neuronskih ansambala u prefrontalnom korteksu 55 00:03:09,852 --> 00:03:11,902 naziva se mentalna sinteza. 56 00:03:11,902 --> 00:03:13,813 Kako bi mentalna sinteza funkcionisala, 57 00:03:13,813 --> 00:03:19,113 signali bi morali da stižu na oba neuronska ansambla u isto vreme. 58 00:03:19,113 --> 00:03:21,073 Problem je u tome što su neki neuroni 59 00:03:21,073 --> 00:03:25,083 mnogo udaljeniji od prefrontalnog korteksa nego drugi. 60 00:03:25,083 --> 00:03:28,453 Ako signali putuju niz oba vlakna istom brzinom, 61 00:03:28,453 --> 00:03:30,973 ne stižu u isto vreme. 62 00:03:30,973 --> 00:03:33,583 Ne možemo promeniti dužinu veze. 63 00:03:33,583 --> 00:03:37,044 No, posebno jer se razvija u detinjstvu, naš mozak, 64 00:03:37,044 --> 00:03:40,884 ima način da promeni brzinu prenosa. 65 00:03:40,884 --> 00:03:45,534 Neuronska vlakna su obmotana masnom supstancom koja se naziva mijelin. 66 00:03:45,534 --> 00:03:47,343 Mijelin je izolator 67 00:03:47,343 --> 00:03:51,694 i ubrzava električne signale koji jure niz nervno vlakno. 68 00:03:51,694 --> 00:03:55,690 Neka neuronska vlakna imaju čak 100 slojeva mijelina. 69 00:03:55,690 --> 00:03:57,654 Drugi imaju samo nekoliko. 70 00:03:57,654 --> 00:04:00,055 Vlakna sa debljim slojevima mijelina 71 00:04:00,055 --> 00:04:04,154 mogu da sprovode signale stotinu ili još više puta brže 72 00:04:04,154 --> 00:04:06,395 od onih sa tanjim slojevima. 73 00:04:06,395 --> 00:04:09,995 Neki naučnici sada veruju da ta razlika u mijelinizaciji 74 00:04:09,995 --> 00:04:13,535 može biti ključna u ujednačavanju vremena provođenja u mozgu, 75 00:04:13,535 --> 00:04:17,055 a posledično i za našu sposobnost mentalne sinteze. 76 00:04:17,055 --> 00:04:20,255 Veliki deo mijelinizacije se događa u detinjstvu, 77 00:04:20,255 --> 00:04:21,814 tako da od ranog uzrasta, 78 00:04:21,814 --> 00:04:26,115 naša živopisna mašta može da ima dosta veze sa razvijanjem mozga 79 00:04:26,115 --> 00:04:28,461 čije pažljivo mijelinizovane veze 80 00:04:28,461 --> 00:04:31,824 mogu da stvore kreativne simfonije tokom naših života.