Croatian subtítulos

← Koji je izborni sustav najbolji? - Alex Gendler

Obtener código incrustado.
29 idiomas

Mostrar Revisión13 creada 10/16/2020 por Sanda L.

  1. Zamislite da želimo
    izgraditi novu svemirsku luku
  2. u jednoj od četiriju nedavno
    naseljenih baza na Marsu
  3. i glasamo kako bismo
    utvrdili njezinu lokaciju.
  4. Od stotinu naseljenika Marsa, 42 živi
    u Zapadnoj bazi, 26 u Sjevernoj bazi,
  5. 15 u Južnoj bazi i 17 u Istočnoj bazi.
  6. Za naše potrebe, pretpostavimo da
    bi svatko volio da svemirska luka bude
  7. čim bliže njegovoj bazi
    te da će tako i glasati.
  8. Kako najpoštenije provesti takve izbore?
  9. Najjednostavnije rješenje bilo
    bi svakome pojedincu dodijeliti

  10. jedan glas i odabrati
    lokaciju s najviše glasova.
  11. Takav sustav zove se većinski izborni
    sustav, odnosno sustav relativne većine.
  12. U ovom slučaju, Zapadna
    baza sigurno pobjeđuje
  13. budući da ima najviše stanovnika.
  14. Ipak, većina naseljenika ovaj
    bi rezultat smatrala najgorim
  15. zbog udaljenosti od luke.
  16. Je li, stoga, sustav relativne
    većine uistinu najpošteniji?
  17. Kako bi bilo da provedemo takozvano
    preferencijalno glasanje

  18. koje u obzir uzima čitav
    raspon preferencija birača,
  19. a ne isključivo njihov prvi izbor?
  20. Evo kako bi to funkcioniralo.
  21. Glasači najprije poredaju
    sve opcije od 1 do 4
  22. i onda usporedimo
    njihove prve izbore.
  23. Jug dobije najmanje glasova
    za prvo mjesto i eliminiran je.
  24. Tih 15 glasova pribrojava se
    drugom izboru njegovih glasača,
  25. Istočnoj bazi, koja sad ima 32 glasa.
  26. Potom usporedimo prve izbore i opet
    izbacimo opciju s najmanje glasova.
  27. Ovaj put eliminirana je Sjeverna baza.
  28. Drugi izbor Sjevernjaka
    bila bi Južna baza,
  29. no kako je ta opcija već eliminirana,
    glasovi odlaze njihovom trećem izboru.
  30. Tako Istok pobjeđuje s 58 glasova
    u odnosu na 42 glasa za Zapad.
  31. Međutim, ni ovo ne ispada pošteno.
  32. Ne samo da je Istok krenuo
    od predzadnjeg mjesta,
  33. nego ga je i većina stavila među
    dvije najmanje poželjne opcije.
  34. Umjesto poredaka možemo
    isprobati glasanje u više krugova,

  35. gdje dvije opcije s najviše glasova
    prelaze u drugi izborni krug.
  36. Ovo bi značilo da Zapad
    i Sjever pobjeđuju u prvom,
  37. a Sjever u drugom krugu.
  38. No naseljenici Istočne baze shvate
  39. da iako nemaju dovoljno
    glasova za pobjedu,
  40. i dalje mogu okrenuti
    rezultate u svoju korist.
  41. Tako u prvoj rundi, umjesto
    za svoju, glasaju za Južnu bazu
  42. i ne dozvole Sjeveru prolaz u drugi krug.
  43. Zahvaljujući "taktičkom glasanju"
    stanovnika Istočne baze
  44. Jug glatko pobjeđuje u drugom
    krugu iako je najmanje naseljen.
  45. Može li se za sustav reći da
    je pošten i dobar ako nas potiče
  46. na laganje o svojim preferencijama?
  47. Možda bi glasači trebali
    izraziti preferencije

  48. u međusobnim dvobojima
    svih mogućih kombinacija opcija.
  49. Ovakav sustav naziva se metoda Condorcet.
  50. Razmotrimo jedan dvoboj:
    Zapad protiv Sjevera.
  51. Svih stotinu naseljenika bira
    jednu od ovih dviju opcija.
  52. Dobijemo 42 glasa Zapada
    i 58 glasova Sjevera, Juga i Istoka,
  53. kojima je svima draži Sjever.
  54. Postupak ponovimo u ostalih pet dvoboja.
  55. Pobjeđuje ona baza koja
    ostvari najviše pobjeda.
  56. Sjever pobijedi triput, a Jug dvaput.
  57. Doista, ovo su dvije
    najcentralnije lokacije,
  58. a Sjever ima i tu prednost
    da nije ničiji posljednji izbor.
  59. Znači li to da je metoda Condorcet
    općenito idealan izborni sustav?

  60. Ne nužno.
  61. Uzmimo u obzir izbore
    s trima kandidatima.
  62. Ako glasači preferiraju A u odnosu na B,
    i B u odnosu na C, ali i C u odnosu na A,
  63. ovom metodom nećemo dobiti pobjednika.
  64. Tijekom proteklih desetljeća,
    istraživači i statističari smislili su

  65. desetke složenih načina
    provođenja glasanja,
  66. od kojih se neki provode i u praksi.
  67. No koji god odabrali,
  68. lako je moguće da će
    dovesti do nepoštenog rezultata.
  69. Ispada da koncept
    poštenja koji nam je urođen

  70. zapravo sadrži niz pretpostavki
    koje su ponekad međusobno proturječne.
  71. Ne čini se poštenim da neki
    glasači imaju više utjecaja od drugih.
  72. Međutim, poštenim se ne čini
    ni ignoriranje želja manjina,
  73. kao ni poticanje glasača
    na izigravanje sustava.
  74. Štoviše, matematički je
    dokazano da je u slučaju izbora
  75. s više od dviju opcija
  76. nemoguće osmisliti sustav
    glasanja koji ne bi prekršio
  77. barem neki teoretski poželjan kriterij.
  78. Stoga, iako demokraciju često doživljavamo
    kao puko prebrojavanje glasova,
  79. valja razmotriti i tko ima koristi
    od različitih načina prebrojavanja.