YouTube

Got a YouTube account?

New: enable viewer-created translations and captions on your YouTube channel!

Montenegrin subtitles

← Everything is a Remix Part 4

Get Embed Code
25 Languages

Subtitles translated from English Showing Revision 1 created 07/21/2013 by nela.lazarevic.

  1. ..

  2. ..
  3. ..
  4. Geni u našim tijelima mogu biti praćeni unazad
  5. preko tri i po milijarde godina
  6. do jedinstvenog organizma - LUCA
  7. Posljednji Univerzalni Zajednički Predak
  8. Kako se Luca reprodukovao, njegovi geni su se kopirali i kopirali
  9. i kopirali i kopirali
  10. ponekad greškom - oni su se transformisali.
  11. Tokom vremena ovo je proizvelo svaku
  12. od milijardi živih vrsti na Zemlji.
  13. Neka od kojih su usvojila seksualnu reprodukciju,
  14. kombinujući gene individua
  15. i sve u svemu, najbolje adaptirane forme života su napredovale.
  16. Ovo je evolucija. Kopiraj, transformiši, kombinuj.
  17. I kultura evolvira na sličan način,
  18. ali elementi nisu geni već "meme"-ovi
  19. - ideje, ponašanja, sposobnosti.
  20. Meme-ovi su kopirani, transformisani i kombinovani.
  21. i dominantne ideje našeg vremena
  22. a širenje putem imitacije se najveće
  23. Ovo je socijalna evolucija
  24. Kopiraj, transformiši, kombinuj.
  25. To je ko smo mi, kako živimo,
  26. i naravno,kako stvaramo.
  27. Naše nove ideje rađaju se iz starih.
  28. Ali naš zakonodavni sistem ne priznaje
  29. derivativnu prirodu kreativnosti.
  30. Umjesto toga, ideje se smatraju vlasništvom.
  31. kao jedinstvene i originalne
  32. sa konkretnim granicama
  33. Ali ideje nisu tako uredne.
  34. One su slojevite, ispreplitane,
  35. zamršene. I kada je sistem
  36. u konfliktu sa realnošću...
  37. tada sistem počinje da propada.
  38. Sve je Remix
  39. 4. dio: Propast Sistema
  40. Gotovo tokom čitave naše istorije
  41. ideje su bile besplatne.
  42. Radovi Shakespeare-a, Gutenberga,
  43. Rembrandt-a su mogli biti javno kopirani
  44. i na njima se moglo graditi.
  45. Ali rastuća dominancija tržišne ekonomije,
  46. gdje produkti našeg intelektualnog rada
  47. bivaju kupovani i prodavani,
  48. proizvela je nepoželjan propratni efekat.
  49. Uzmimo da čovjek izmisli bolju sijalicu.
  50. Njegova cijena treba da pokrije
  51. ne samo troškove proizvodnje,
  52. već i troškove izuma
  53. ..
  54. Sada uzmimo da konkurent počne proizvoditi
  55. konkurentnu kopiju.
  56. Konkurent ne mora da pokrije
  57. te razvojne troškove
  58. pa njegova verzija može biti jeftinija.
  59. Suština: originalne kreacije
  60. ne mogu da konkurišu cijenama kopija.
  61. U USA uvodjenje
  62. autorskih prava i patenta
  63. je trebalo da tretira ovu neravnopravnost.
  64. Autorska prava su pokrivala medije
  65. patenti su pokrivali izume.
  66. I jedni i drugi su ciljali da motivišu
  67. kreaciju i proliferaciju
  68. novih ideja nudeći kratki i limitirani
  69. period ekskluzivnosti, period u kojem niko drugi
  70. nije smio da kopira vaš rad.
  71. Ovo je dalo stvaraocima prozor u kojem
  72. su mogli pokriti investiciju i zaraditi.
  73. Nakon toga njihovi radovi ulazili su u javni domen,
  74. gdje su se mogli širiti nadaleko i naširoko
  75. i na kojima se moglo slobodno graditi
  76. I upravo to je i bio cilj:
  77. čvrst javni domen
  78. priuštive ideje, produkti
  79. umjetnost i zabava dostupna svima.
  80. Glavno vjerovanje je bilo javno dobro,
  81. ono od čega bi svi imali koristi.
  82. Ali vremenom, uticaj tržišta
  83. je transformisao ovaj princip do neprepoznatljivosti
  84. Uticajni mislioci su predložili da
  85. su ideje oblik vlasništva,
  86. i ovo uvjerenje je vremenom urodilo
  87. novim terminom ... intelektualna svojina.-
  88. Ova ideja se proširila
  89. zahvaljujući dijelom i aspektom ljudske psihologije
  90. poznatim kao Averzija prema Gubitku.
  91. Jednostavno rečeno, ne volimo da gubimo ono što imamo.
  92. Ljudi imaju tendenciju da postave mnogo veću vrijednost na gubitke,
  93. nego na dobiti.
  94. Tako da dobiti koje stičemo
  95. od kopiranja tuđeg rada
  96. ne ostavljaju jak utisak,
  97. ali kada naše ideje bivaju kopirane,
  98. mi to percipiramo kao gubitak i postajemo zaštitnički nastrojeni.
  99. Na primjer. Disneuy se uveliko služio
  100. javnim domenom
  101. Priče kao Snjeguljica, Pinokio
  102. Alisa u zemlji čuda, su sve uzete
  103. iz javnog domena
  104. Ali kada je došlo vrijeme za autorska prava
  105. Diznijevih ranih filmova da isteknu,
  106. oni su lobirali da im se ta prava produže.
  107. Umjetnik Shepard Fairey je često koristio
  108. postojeća djela u svom radu.
  109. Ova praksa je kulminirala kada je on
  110. bio tužen od strane Associated Press-a
  111. radi baziranja čuvenog Obama Hope postera
  112. na njihovoj fotografiji.
  113. Kada je njegova slika korištena
  114. u djelu Baxter Orr-a,
  115. Fairey je prijetio da će ga tužiti.
  116. Na kraju, Steve Jobs se povremeno
  117. hvalio Appleovom istorijom kopiranja
  118. Oduvijek smo bili besramni
  119. kada je u pitanju krađa velikih ideja.
  120. Ali on je gajio duboki prezir prema onima koji
  121. su se usuđivali da kopiraju Apple
  122. "Uništiću Android zato
  123. što je to ukraden produkt. Spreman sam da pokrenem
  124. termonuklearni rad protiv njih.
  125. Kada mi kopiramo, mi to opravdavamo.
  126. Kada drugi kopiraju mi ih osuđujemo.
  127. Većina nas nema problem sa kopiranjem...
  128. sve dok smo mi ti koji kopiraju.
  129. Tako sa zatvorenim jednim okom prema našoj sopstvenoj imitaciji
  130. a istovremeno vjerni tržištu i vlasništvu
  131. intelektualna svojina je prevazišla
  132. svoj originalni cilj uz
  133. širu interpretaciju postojećih zakona,
  134. novu legislaciju,
  135. nove sfere pokrića
  136. i primamljive nagrade.
  137. 1981 George Harrison je izgubio
  138. slučaj od 1.5 miliona dolara zbog "podsvijesnog"
  139. kopiranja doo-wop hita "He/s So Fine"
  140. u svojoj baladi "My Sweet Lord"
  141. PRije toga mnoštvo pjesama je zvučalo
  142. veoma nalik drugim pjesmama
  143. bez završavanja na sudu.
  144. Ray Charles je kreirao prototip soul muzike
  145. kada je bazirao "I Got a Woman"
  146. na gospel pjesmi "IT must be Jesus".
  147. Počev od kasnih 90-ih
  148. serija novih copyright zakona i
  149. regulacija počela je da biva uvođena...
  150. ... i
  151. Najambiciozniji su trgovinski sporazumi
  152. Radi se o konvencijama, ne zakonima,
  153. koji mogu biti tajno pregovarani,
  154. bez javnog inputa i bes odobrenja Kongresa.
  155. 2011 ACTA-u je potpisao OBAMA
  156. a Trans-Pacific Partnership Agreement,
  157. koji se trenutno piše u tajnosti
  158. ima za cilj da još jače proširi
  159. protekciju u SAD stilu širom svijeta.
  160. Naravno kada su i same SAD
  161. bile ekonomija u razvoju, odbijale su da potpisuju konvencije
  162. i nisu imale protekciju stranih autora.
  163. Charles Dickens se žalio o
  164. piratskom tržištu u Americi
  165. ...
  166. ...
  167. Pokriće patenta skočilo je sa
  168. fizičkih na virtuelne izume,
  169. posebno software.
  170. ali ovo nije prirodna tranzicija.
  171. Patent je plan
  172. kako napraviti izum
  173. Software patenti su više kao
  174. okvirni opis kako bi nešto trebalo izgledati
  175. kad bi bilo izumljeno.
  176. Software patenti su napisani
  177. u najširem jeziku
  178. da bi se dobila što veća protekcija
  179. Nepreciznost termina ponekad
  180. može dostići nivoe apsurdnosti-
  181. Na primjer "Mašina za proizvodnju informacija"
  182. koja pokriva bilo šta nalik kompjuteru, ili
  183. "materijalni predmet" koja pokriva manje više bilo šta.
  184. Maglovitost granica software patenta
  185. pretvorila je industriju smartfona u teritorijalni rat.
  186. 62 odsto svih patentskih tižbi danas je oko softvera.
  187. Procjenjuje se gubitak od oko pola trilijona dolara.
  188. Šireći doseg intelektualne svojine
  189. je uveo više i više mogućnosti
  190. za oportunističke tužbe - tužiti da bi se zaradilo-
  191. Dvije nove vrste su se razvile-
  192. čiji kompletan biznis model su tužbe:
  193. sample trolls i patent trolls.
  194. Radi se o korporacijama koje ne proizvode ništa
  195. One kupuju biblioteke intelektualnih prava
  196. i onda tuže da bi zaradile.
  197. Legalna odbrana košta
  198. stitine hiljada dolara u slučajevima koji se tiču autorskih prava
  199. i milioni kad su u pitanju patenti,
  200. njihove mete su uglavnom veoma motivisane
  201. da pristanu na sporazum van suda.
  202. Najpoznatiji sample troll
  203. je Bridgeport Music,
  204. koji je podnio stotine tužbi.
  205. 2005 dobili su uticajnu
  206. sudsku presudu oko sempla od 2 sekunde.
  207. To je to. Ne samo da je sample bio kratak
  208. već je bio i gotovo neprepoznatljiv.
  209. NWA-ova "A 100 Miles and Runnin"
  210. Ova presuda je
  211. učinila bilo kakvo semplovanje, bez obzira kako malo, ilegalnim
  212. Muzički kolaži sačinjeni od semplova
  213. iz zlatnog doba hip hopa
  214. danas su nevjerovatno skupi za napraviti
  215. Patent trolovi su učestaliji
  216. kad su u pitanju softveri
  217. Najneobjašnjiviji slučaj možda je
  218. slučaj Paul Allen-a
  219. jednog od osnivača Microsoft-a,
  220. koji je milijarder,
  221. cijenjeni filantropist
  222. koji daruje veliki dio svog bogatstva.
  223. On tvrdi da su osnovne funkcije mreže
  224. kao povezani linkovi, saopštenja i preporuke
  225. izmišljene od strane njegove davno ugašene kompanije.
  226. Autoproklamovani "čovjek od ideja"
  227. tužio je gotovo čitavu Silikonsku dolinu 2010
  228. i učinio je to uprkos tome što mu nije manjkalo ni popularnosti ni slave.
  229. Da rekapitulirami: kompletna slika ovako izgleda.
  230. Vjerujemo da su ideje vlasništvo
  231. i pretjerano smo teritorijalno
  232. kada mislimo da to vlasništvo nama pripada
  233. Naši zakoni štite ovu težnju
  234. protekcijama koje se konstantno šire
  235. i velikim odštetama
  236. U međuvremenu ogromni troškovi suđenja
  237. motivišu one koji se brane da plate
  238. i potpišu sporazum van suda
  239. Ovo je demotivirajući scenario
  240. koji moli za pitanje: šta sada?
  241. Vjera u intelektualnu svojinu
  242. je porasla i postala tako dominantna da je gurnula
  243. originalni cilj autorskih prava i patenta
  244. van javne svijesti
  245. Ali ta originalna svrha je još uvijek
  246. na vidjelu.
  247. Copyright akt iz 1790 je naslovljen
  248. "akt podsticanja učenja"
  249. Patent akt je
  250. "za promociju progresa korisnih umjetnosti"
  251. Ekskluzivna prava koja su ovi akti uveli
  252. su bili kompromis radi dostizanja uzvišenije svrhe.
  253. Namjera je bila bolji život svih
  254. incentiviranjem kreativnosti
  255. i proizvodnjom bogatog javnog domena
  256. dijeljenog basena znanja, otvorenog svima.
  257. Ekskluzivna prava su međutim
  258. vremenom počela da bivaju smatrana za cilj same za sebe
  259. pa su ojačana i proširena.
  260. Rezultat nije bio
  261. više napretka i više učenja,
  262. već više zloupotrebe.
  263. Živimo u dobu ogromnih problema
  264. Potrebne su nam najbolje ideje,
  265. trebaju nam sada, potrebno nam je da se one brzo šire.
  266. Javno dobro je
  267. ugušeno intelektualnom svojinom.
  268. Ono mora ponovo da se proširi.
  269. Ako "meme" napreduje
  270. naši zakoni, norme, društvo,
  271. biće transformisani.
  272. To je socijalna evolucija
  273. Nije vladama
  274. ili na korporacijama ili advokatima...
  275. Na nama je.