Croatian subtitles

← Prljava tajna kapitalizma - i novi put naprijed

Get Embed Code
29 Languages

Showing Revision 11 created 11/07/2019 by Sanda L.

  1. Ja sam kapitalist
  2. i nakon tridesetogodišnje karijere
    u kapitalizmu
  3. koja obuhvaća preko trideset kompanija,
  4. generirajući tržišnu vrijednost od
    desetina milijardi dolara,
  5. ne samo da sam u gornjih jedan posto,
    ja sam u gornjih 0,01 posto
  6. svih onih koji zarađuju.
  7. Danas sam došao podijeliti
    tajne našeg uspjeha
  8. jer bogati kapitalisti poput mene
    nikada nisu bili bogatiji.
  9. Dakle, pitanje je, kako mi to radimo?
  10. Kako uspijevamo prigrabiti
  11. sve veći dio ekonomskog kolača
    svake godine?
  12. Jesu li bogati ljudi pametniji
    no što smo mi bili prije 30 godina?
  13. Radimo li mi napornije no što smo prije?
  14. Jesmo li viši, ljepši?
  15. Nažalost, ne.

  16. Sve se to svodi na samo jednu stvar:
  17. ekonomiju.
  18. Jer u ovome je prljava tajna:
  19. postojalo je vrijeme
    u kojem je ekonomska profesija
  20. radila u javnom interesu, za sve,
  21. ali u neoliberalnoj eri,
  22. danas,
  23. oni rade samo za velike korporacije
  24. i milijardere,
  25. i to stvara mali problem.
  26. Mogli bismo se odlučiti
    za provođenje ekonomskih politika
  27. kojima se povećavaju porezi za bogate,

  28. reguliraju moćne korporacije
    ili povećavaju plaće radnicima.
  29. To smo već radili.
  30. Ali neoliberalni ekonomist bi upozorio
  31. da bi sve takve mjere bile užasna greška
  32. jer povećanje poreza
    uvijek ubija ekonomski rast,
  33. a bilo koji oblik vladine regulacije
  34. je neučinkovit,
  35. a povećanje plaća uvijek ubija poslove.
  36. Kao posljedica takvog razmišljanja,
  37. tijekom proteklih 30 godina,
    samo u Sjedinjenim Državama,
  38. gornjih jedan posto postalo je
    bogatije za 21 bilijun dolara,
  39. dok je donjih 50 posto postalo
    siromašnije za 900 milijardi dolara,
  40. obrazac rastuće nejednakosti
    koji se u velikoj mjeri ponavlja
  41. diljem svijeta.
  42. A ipak, dok se obitelji srednje klase
    bore za preživljavanje
  43. s plaćama koje se nisu pomakle
    otprilike 40 godina,
  44. neoliberalni ekonomisti i dalje
    upozoravaju da je jedini razuman odgovor
  45. na bolne poremećaje uzrokovane
    štednjom i globalizacijom,
  46. još više štednje i globalizacije.
  47. Pa što da radi društvo?

  48. Meni je savršeno jasno
    što bismo trebali činiti.
  49. Potrebna nam je nova ekonomija.
  50. Dakle, ekonomija se opisuje
    kao turobna znanost,
  51. i to ne bez razloga,
    jer kako se danas predaje,
  52. to uopće nije znanost,
  53. unatoč svoj blistavoj matematici.
  54. Ustvari, sve veći broj
    akademika i praktičara
  55. zaključilo je da je neoliberalna ekonomija
    opasno pogrešna
  56. i da su današnja rastuća kriza
    sve veće nejednakosti
  57. i rastuća politička nestabilnost
  58. direktna posljedica više desetljeća
    loše ekonomske teorije.
  59. Ono što danas znamo je da ekonomija
    koja je mene učinila tako bogatim
  60. nije samo pogrešna, ona je naopaka
  61. jer se pokazuje
  62. da nije kapital taj
    koji stvara ekonomski rast,
  63. to su ljudi;
  64. i nije samoljublje ono
    što promiče javno dobro,
  65. to je reciprocitet;
  66. i nije natjecanje to
    što proizvodi naš napredak,
  67. to je suradnja.
  68. Danas možemo vidjeti da ekonomija,
    koja nije ni pravedna niti uključiva,
  69. nikada ne može održati
    visoku razinu društvene suradnje
  70. nužne za procvat modernog društva.
  71. Pa gdje smo pogriješili?

  72. Pokazuje se da je postalo bolno očito
  73. da su temeljne pretpostavke koje podupiru
    neoliberalnu ekonomsku teoriju
  74. jednostavno objektivno netočne.
  75. Stoga bih vas danas prvo želio provesti
    kroz neke od tih pogrešnih pretpostavki
  76. i nakon toga opisati odakle napredak
    zapravo dolazi, po viđenju znanosti.
  77. Dakle, prva neoliberalna
    ekonomska pretpostavka je

  78. da je tržište učinkoviti
    ravnotežni sustav,
  79. što u osnovi znači da ako jedna stvar
    u ekonomiji, poput plaća, raste,
  80. druga stvar u ekonomiji,
    poput poslova, mora opadati.
  81. Tako, na primjer, u Seattlu,
    gdje ja živim,
  82. kad smo 2014. godine prvi u zemlji uveli
    minimalnu satnicu od 15 dolara,
  83. neoliberali su se izbezumili
    zbog svoje dragocjene ravnoteže.
  84. "Ako podignete cijenu rada," upozorili su,
  85. "biznis će ga manje kupovati.
  86. Tisuće nisko plaćenih radnika
    izgubit će posao.
  87. Restorani će se zatvoriti."
  88. Osim ...
  89. što se nisu.
  90. Stopa nezaposlenosti dramatično je pala.
  91. Ugostiteljski biznis u Seattlu je procvao.
  92. Zašto?
  93. Zato jer ne postoji ravnoteža.
  94. Jer povišenje plaća ne ubija poslove,
    već ih stvara;
  95. jer, na primjer,
  96. kad se od vlasnika restorana odjednom
    zahtijeva da dovoljno plaćaju svoje radnike,
  97. tako da si sada čak i radnici mogu
    priuštiti da jedu u restoranima,
  98. time se ne smanjuje posao restorana,
  99. povećava se, očito.
  100. (Pljesak)

  101. Hvala.

  102. Druga pretpostavka je

  103. da je cijena nečega uvijek jednaka
    vrijednosti toga,
  104. što u osnovi znači da ako
    vi zaradite 50 tisuća dolara godišnje,
  105. a ja zaradim 50 milijuna dolara godišnje,
  106. to je zato jer ja proizvodim
    tisuću puta veću vrijednost od vas.
  107. Sada,
  108. neće vas iznenaditi da čujete
  109. da je to vrlo ohrabrujuća pretpostavka
  110. ako ste direktor koji sebi
    isplaćuje 50 milijuna dolara godišnje,
  111. a svojim radnicima plaća
    minimalni dohodak.
  112. No, molim vas, vjerujte nekome
    tko je vodio desetine firmi:
  113. to je besmislica.
  114. Ljudi nisu plaćeni koliko vrijede.
  115. Plaćeni su onoliko koliko
    uspiju postići pregovaranjem.
  116. A smanjenje dijela BDP-a
    koji se odnosi na plaće
  117. ne događa se zato jer su radnici
    postali manje produktivni,
  118. već zato jer su poslodavci
    postali moćniji.
  119. I --
  120. (Pljesak)

  121. A pretvarajući se da ogromna neravnoteža
    između snaga kapitala i rada

  122. ne postoji,
  123. neoliberalna ekonomska teorija
    postala je u suštini
  124. zaštitni reket za bogate.
  125. Treća pretpostavka,
    i daleko najopasnija,

  126. je bihevioristički model
  127. koji ljudska bića opisuje kao nešto
    zvano "homo economicus",
  128. što u osnovi znači da smo svi mi
    savršeno sebični,
  129. savršeno racionalni i neumoljivo usmjereni
    na povećanje vlastitog profita.
  130. No, samo se upitajte,
  131. je li moguće da je baš svaki puta
    tijekom cijelog svog života,
  132. kada ste nekome učinili nešto lijepo,
  133. bilo to samo radi maksimiziranja
    vlastite koristi?
  134. Je li moguće da kada vojnik skače na
    granatu da bi obranio svoje suborce,
  135. on samo promiče svoje usko samoljublje?
  136. Ako mislite da je to ludost,
  137. suprotno svakoj razumnoj
    moralnoj intuiciji,
  138. to je zato jer to,
  139. prema najnovijoj znanosti,
  140. nije istina.
  141. No to je bihevioralni model
  142. koji je u hladnom, okrutnom srcu
    neoliberalne ekonomije
  143. i on je jednako moralno korozivan
  144. koliko je i znanstveno netočan
  145. jer, ako prihvatimo kao neupitno
  146. da su ljudi u suštini sebični,
  147. i pogledamo naokolo po svijetu
  148. na sav nedvosmislen napredak u njemu,
  149. onda logički slijedi
  150. da to mora biti istina po definiciji,
  151. da se milijuni pojedinačnih
    nesebičnih djela
  152. nekim čudom preobražavaju
    u napredak i zajedničko dobro.
  153. Ako smo mi ljudi
    tek sebični maksimizatori,
  154. onda je sebičnost uzrok našeg napretka.
  155. Po toj ekonomskoj logici,
  156. pohlepa je dobra,
  157. povećanje nejednakosti je efikasno,
  158. a jedina svrha korporacije
  159. može biti bogaćenje dioničara,
  160. jer raditi drugačije značilo bi
    usporavanje ekonomskog rasta
  161. i nanošenje štete cjelokupnoj ekonomiji.
  162. I upravo je to evanđelje sebičnosti
  163. ono što čini ideološki kamen temeljac
    neoliberalne ekonomije,
  164. način razmišljanja koji je proizveo
    ekonomsku politiku,
  165. koja je omogućila meni i mojim
    bogatim prijateljima u gornjih jedan posto
  166. da ugrabimo praktički sve beneficije
    rasta tijekom zadnjih 40 godina.
  167. Ali,

  168. ako umjesto toga
  169. prihvatimo najnovije
    empiričko istraživanje,
  170. stvarnu znanost, koje ispravno
    ljudska bića opisuje
  171. kao visoko kooperativna,
  172. recipročna
  173. i intuitivno moralna stvorenja,
  174. onda iz toga logički slijedi
  175. da mora da je suradnja,
  176. a ne sebičnost,
  177. uzrok našeg napretka
  178. i nije naše samoljublje,
  179. već prije naša urođena uzajamnost,
  180. ono u čemu je ekonomska
    super-snaga čovječanstva.
  181. U srcu te nove ekonomije

  182. je priča o nama koja nam daje dozvolu
    da budemo najbolji što možemo biti,
  183. i, za razliku od stare ekonomije,
  184. to je priča koja je čestita
  185. i također ima tu vrlinu da je istinita.
  186. Sada,

  187. želim naglasiti da ta nova ekonomija
  188. nije nešto što sam ja osobno
    smislio ili izumio.
  189. Ta teorija i modeli
    razvijani su i razrađivani
  190. na sveučilištima diljem svijeta,
  191. nadograđujući se na neke od najboljih
    istraživanja u ekonomiji,
  192. teoriji složenosti, teoriji evolucije,
  193. psihologiji, antropologiji
    i drugim disciplinama.
  194. Pa iako ta nova ekonomija
    još uvijek nema svoj udžbenik,
  195. čak ni zajednički prihvaćeno ime,
  196. u širokim potezima
  197. njeno objašnjenje o tome odakle dolazi
    napredak, ide otprilike ovako:
  198. dakle, tržišni kapitalizam
    je evolucijski sustav

  199. u kojem se napredak pojavljuje
  200. kroz pozitivnu povratnu spregu
  201. rastuće količine inovacija
    i rastuće količine potražnje potrošača.
  202. Inovacija je proces kojim rješavamo
    ljudske probleme,
  203. potražnja potrošača je mehanizam
    putem koje tržište odabire
  204. korisne inovacije,
  205. i rješavajući sve više problema
    mi postajemo sve napredniji.
  206. No, kako postajemo sve napredniji,
  207. naši problemi i rješenja
  208. postaju složeniji,
  209. a ta rastuća tehnička složenost
  210. zahtijeva sve veći stupanj
    društvene i ekonomske kooperacije
  211. kako bi se proizvelo više
    visoko specijaliziranih proizvoda
  212. koji definiraju modernu ekonomiju.
  213. Međutim, stara ekonomija
    je u pravu, naravno,

  214. natjecanje igra ključnu ulogu
    u funkcioniranju tržišta,
  215. ali ono što propušta uvidjeti
  216. je da je to uglavnom natjecanje između
    visoko kooperativnih grupa --
  217. natjecanje između poduzeća,
    natjecanje između mreža poduzeća,
  218. natjecanje između naroda --
  219. a svatko tko je ikada vodio
    uspješno poslovanje zna
  220. da je izgradnja kooperativnog tima
    uključivanjem talenata svih članova
  221. gotovo uvijek bolja strategija
    nego tek gomila sebičnih kretena.
  222. Pa kako ostaviti neoliberalizam iza sebe

  223. i izgraditi održivije, naprednije
  224. i pravednije društvo?
  225. Nova ekonomija predlaže
    tek pet općih pravila.
  226. Prvo, da uspješne ekonomije
    nisu džungle, one su vrtovi,

  227. što će reći da tržišta,
  228. poput vrtova, treba njegovati,
  229. da je tržište najveća društvena
    tehnologija ikada izumljena
  230. za rješavanje ljudskih problema,
  231. ali nezauzdana društvenim normama
    ili demokratskom regulacijom,
  232. tržišta neizbježno stvaraju više problema
    no što ih rješavaju.
  233. Klimatske promjene
  234. i velika financijska kriza 2008. godine
  235. dva su jednostavna primjera.
  236. Drugo pravilo je

  237. da inkluzija stvara ekonomski rast.
  238. Stoga je neoliberalna ideja
  239. da je inkluzija pomodni luksuz
  240. koji si možemo priuštiti ako i kada imamo rast,
    istovremeno pogrešna i nazadna.
  241. Ekonomija su ljudi.
  242. Uključivanje više ljudi na više načina
  243. jest ono što uzrokuje ekonomski rast
    u tržišnim ekonomijama.
  244. Treći princip

  245. je da svrha korporacije
    nije samo bogaćenje dioničara.
  246. Najveća prijevara u suvremenom
    ekonomskom životu
  247. je neoliberalna ideja
    da je jedina svrha korporacije
  248. i jedina odgovornost rukovoditelja
  249. da obogate sebe i dioničare.
  250. Nova ekonomija mora i može inzistirati
  251. da je svrha korporacije
  252. poboljšanje blagostanja svih sudionika:
  253. klijenata, radnika,
  254. zajednice, kao i dioničara.
  255. Četvrto pravilo:

  256. pohlepa nije dobra.
  257. Biti gramziv ne čini vas kapitalistom,
  258. čini vas sociopatom.
  259. (Smijeh)

  260. (Pljesak)

  261. A u ekonomiji velikoj poput naše
    i toliko ovisnoj o suradnji,

  262. sociopatija je loša za posao
    kao i za društvo.
  263. I peto i posljednje,

  264. za razliku od zakona fizike,
  265. zakoni ekonomije su izbor.
  266. Neoliberalna ekonomska teorija
  267. vam se prodala kao nepromjenljivi
    prirodni zakon,
  268. dok su zapravo njene društvene norme
    i iskonstruirani narativi
  269. utemeljeni na pseudo-znanosti.
  270. Ako uistinu želimo pravedniju,
  271. napredniju i održiviju ekonomiju,
  272. ako želimo dobro
    funkcionirajuće demokracije
  273. i civilno društvo,
  274. moramo imati novu ekonomiju.
  275. A evo i dobre vijesti:

  276. ako želimo novu ekonomiju,
  277. sve što moramo učiniti je
    odabrati da je imamo.
  278. Hvala.

  279. (Pljesak)

  280. Moderator: Nick, sigurna sam da ti često
    postavljaju ovo pitanje.

  281. Ako si toliko nezadovoljan
    ekonomskim sustavom,
  282. zašto jednostavno ne daš sav svoj novac
    i pridružiš se 99 posto?
  283. Nick Hanauer: Da, ne, da, točno.

  284. Često to pitaju.
  285. "Ako ti je toliko stalo do poreza,
    zašto ne plaćaš više,
  286. a ako brineš zbog plaća,
    zašto ne plaćaš više?"
  287. I mogao bih to učiniti.
  288. Problem je
  289. što to ne čini veliku razliku,
  290. i ja sam otkrio strategiju
  291. koja doslovce funkcionira
    sto tisuća puta bolje.
  292. A ta je da svoj novac koristim
    za gradnju narativa i donošenje zakona

  293. koji će zahtijevati od
    svih drugih bogatih ljudi
  294. da plaćaju porez
    i da bolje plaćaju svoje radnike.
  295. (Pljesak)

  296. Tako, na primjer,

  297. minimalna nadnica od 15 dolara
    koju smo skuhali
  298. danas ima utjecaj
    na 30 milijuna radnika.
  299. To, dakle, bolje funkcionira.
  300. Moderator: Sjajno.

  301. Ako se predomislite,
    naći ćemo neke primatelje za vas.
  302. NH: OK. Hvala.
    Moderator: Puno vam hvala.