YouTube

Got a YouTube account?

New: enable viewer-created translations and captions on your YouTube channel!

Croatian subtitles

← Chimamanda Adichie: Opasnost jedne priče

Naši životi, naše kulture, sastavljeni su od mnogih preklapajućih priča. Spisateljica Chimamanda Adichie priča priču o tome kako je pronašla svoj autentični kulturološki glas -- i upozorava da ako čujemo samo jednu priču o drugoj osobi ili zemlji, riskiramo kritično nerazumijevanje.

Get Embed Code
56 Languages

Showing Revision 3 created 12/14/2016 by Ivan Stamenković.

  1. Ja sam pripovjedačica.

  2. I voljela bih vam ispričati
    nekoliko osobnih priča
  3. o onome što ja volim zvati
    "opasnost jedne priče".
  4. Odrasla sam u studentskom gradu
    u istočnoj Nigeriji.
  5. Moja majka kaže kako sam
    počela čitati s dvije godine,
  6. iako mislim kako je četiri
    vjerojatno bliže istini.
  7. Dakle, bila sam rani čitatelj.
  8. I ono što sam čitala su bile
    britanske i američke knjige za djecu.
  9. Isto tako sam bila i rani pisac.

  10. I kad sam počela pisati,
    s kojih sedam godina starosti,
  11. priče pisane olovkom
    s ilustracijama masnim bojicama
  12. koje je moja jadna majka
    bila prisiljena čitati,
  13. napisala sam upravo onakve
    vrste priča kakve sam čitala.
  14. Svi moji likovi su bili
    bijelci s plavim očima.
  15. Igrali su se u snijegu.
  16. Jeli su jabuke.
  17. (Smijeh)

  18. I pričali su puno o vremenu,

  19. o tome kako je lijepo što je sunce izašlo.
  20. (Smijeh)

  21. Unatoč činjenici
    da sam živjela u Nigeriji.

  22. I nikada nisam bila izvan Nigerije.
  23. Nismo imali snijeg.
    Jeli smo mango.
  24. I nikada nismo pričali o vremenu,
  25. jer nije bilo potrebe.
  26. Moji likovi su pili
    mnogo piva od đumbira

  27. jer su likovi u britanskim knjigama
    koje sam pročitala
  28. pili pivo od đumbira.
  29. Nema veze što ja nisam imala pojma
    što pivo od đumbira jest.
  30. (Smijeh)

  31. I mnogo godina nakon toga,

  32. imala bih očajnu želju
    da probam pivo od đumbira.
  33. No to je druga priča.
  34. Ovo pokazuje, mislim,

  35. kako smo upečatljivi i ranjivi
  36. pred licem priče,
  37. naročito kao djeca.
  38. Jer sve što sam pročitala su bile knjige
    u kojima su likovi bili stranci,
  39. a postala sam uvjerena da knjige,
  40. po svojoj prirodi,
    moraju imati strance u sebi,
  41. i moraju biti o stvarima s kojima
    se osobno ne mogu poistovjetiti.
  42. Sada, stvari su se promijenile
    kada sam otkrila afričke knjige.
  43. Nije ih bilo mnogo na raspolaganju.
  44. I nije ih bilo tako lako naći
    kao strane knjige.
  45. I zbog pisaca poput Chinua Achebe
    i Camara Laye

  46. proživjela sam mentalnu promjenu
    svoje percpecije književnosti.
  47. Shvatila sam da ljudi poput mene,
  48. djevojke s kožom boje čokolade,
  49. čija kovrčava kosa
    se ne može formirati u konjski rep,
  50. mogu postojati u književnosti.
  51. Počela sam pisati o stvarima
    koje sam prepoznala.
  52. Voljela sam te američke
    i britanske knjige koje sam pročitala.

  53. Miješale su moju maštu.
    Otvorile su mi nove svijetove.
  54. Ali nenamjerna posljedica
  55. je bila da ja nisam znala
    kako ljudi poput mene
  56. mogu postojati u knjigama.
  57. Ono što je otkriće afričkih pisaca
    učinilo za mene je bilo ovo:
  58. spasilo me od imanja jedne priče
    o tome što su knjige.
  59. Dolazim iz konvencionalne
    nigerijske obitelji srednjeg sloja.

  60. Moj otac je bio profesor.
  61. Moja majka je bila administrator.
  62. I tako smo imali, kao što je bila norma,
  63. stvarnu poslugu, koja bi često dolazila
    iz obližnjih ruralnih naselja.
  64. One godine kada sam navršila osam,
    dobili smo novog kućnog pomagača.
  65. Njegovo ime je bilo Fide.
  66. Jedina stvar koju je majka ispričala o njemu
    jest da je njegova obitelj bila jako siromašna.
  67. Moja majka je slala slatki krumpir i rižu,
    i našu staru odjeću, njegovoj obitelji.
  68. A kada nisam dovršila svoju večeru
    moja majka bi rekla,
  69. "Pojedi svoju hranu! Znaš li ti?
    Ljudi kao Fideova obitelj nemaju ništa."
  70. Tako sam osjećala ogromno
    sažaljenje za Fideovu obitelj.
  71. Tako smo jedne subote otišli
    u posjet njegovom selu.

  72. I njegova majka nam je pokazala košaru
    s prekrasnim uzorkom,
  73. napravljenu od obojane rafije,
    koju je njegov brat napravio.
  74. Bila sam začuđena.
  75. Nije mi palo na pamet da bi itko
    u njegovoj obitelji
  76. mogao nešto napraviti.
  77. Sve što sam čula o njima
    je kako su bili siromašni,
  78. tako da je postalo nemoguće vidjeti ih
    kao išta drugo osim siromašne.
  79. Njihovo siromaštvo je bila
    moja jedina priča o njima.
  80. Godinama poslije, razmišljala sam
    o tome kada sam napustila Nigeriju

  81. kako bih otišla na sveučilište u Sjedinjene Države.
  82. Bilo mi je 19 godina.
  83. Moja američka cimerica
    je bila šokirana mojom pojavom.
  84. Pitala me gdje sam naučila
    govoriti engleski tako dobro,
  85. i bila je zbunjena kada
    sam joj rekla kako Nigerija
  86. ima kao službeni jezik engleski.
  87. Pitala me bi li mogla slušati
    moju "plemensku glazbu",
  88. i stoga je postala jako razočarana
  89. kada sam stavila vrpcu Mariah Carey.
  90. (Smijeh)

  91. Pretpostavljala je da ne znam kako
    koristiti štednjak.

  92. Ono što me pogodilo je bilo ovo:

  93. Počela se sažalijevati nada mnom
    čak i prije nego što me vidjela.
  94. Njezina zadana pozicija naspram mene,
    kao Afrikanke,
  95. je bila vrsta zaštitničkog,
    dobronamjernog, sažalijevanja.
  96. Moja cimerica je imala jednu priču o Africi.
  97. Jednu priču o katastrofi.
  98. U toj jednoj priči
  99. nije bilo mogućnosti da joj Afrikanci
    budu slični, ni na koji način.
  100. Nimalo vjerojatnosti osjećaja
    kompleksnijih od sažalijevanja.
  101. Nimalo vjerojatnosti povezivanja
    kao jednakih ljudskih bića.
  102. Moram reći kako prije nego sam
    otišla u SAD nisam se

  103. svjesno identificirala kao Afrikanka.
  104. Ali u SAD-u kad god bi se Afrika spomenula,
    ljudi su se obratili meni.
  105. Nema veze što nisam znala ništa
    o mjestima poput Namibije.
  106. Ali prihvatila sam taj novi identitet.
  107. I u mnogim pogledima razmišljam
    o sebi sada kao o Afrikanki.
  108. Iako me poprilično može iziritirati kada
    je Afrika spomenuta kao zemlja.
  109. Najsvježiji primjer s mog, inače prekrasnog leta
  110. iz Lagosa prije dva dana, na kojem
  111. je bila objava na letovima Virgina
  112. o dobrotvornom radu
    u "Indiji, Africi i drugim zemljama".
  113. (Smijeh)

  114. Nakon što sam provela
    nekoliko godina u SAD-u kao Afrikanka,

  115. počela sam shvaćati reakciju
    moje cimerice na mene.
  116. Da nisam odrasla u Nigeriji,
    i da je sve što sam znala o Africi
  117. bilo iz popularnih slika,
  118. ja bih isto mislila kako je Afrika mjesto
    prekrasnih krajolika,
  119. prekrasnih životinja,
  120. i nerazumljivih ljudi,
  121. koji se bore u uzaludnim ratovima,
    umiru od siromaštva i side,
  122. koji ne mogu govoriti za sebe,
  123. i koji čekaju spasenje,
    od strane dragog, bijelog stranca.
  124. Vidjela bih Afrikance
    na isti način na koji sam,
  125. kao dijete, vidjela Fideovu obitelj.
  126. Jedna priča Afrike naposljetku dolazi,
    mislim, iz zapadnjačke književnosti.

  127. Sada, ovo je citat pisanog djela
    londonskog trgovca zvanog John Lok,
  128. koji je otplovio na zapad Afrike 1561.,
  129. i koji je vodio fascinantno izvješće
    o svom putovanju.
  130. Nakon oslovljavanja crnih Afrikanaca
    kao "zvijeri koje nemaju kuće",
  131. on piše, "Oni su isto tako ljudi bez glava,
  132. koji imaju svoje usta i oči
    u svojim prsima."
  133. Svaki put sam se nasmijala
    kad bih to pročitala.

  134. I moramo se diviti mašti Johna Lokea.
  135. Ali ono što je važno o
    njegovom pisanju jest da
  136. predstavlja početak
  137. tradicije pričanja afričkih priča na zapadu.
  138. Tradicije Sub-Saharske Afrike
    kao negativnog mjesta,
  139. mjesta različitosti, tame,
  140. ljudi koji, prema riječima
    prekrasnog pjesnika, Rudyarda Kiplinga,
  141. su "polu vrag, polu dijete".
  142. I tako sam počela shvaćati
    kako je moja američka cimerica

  143. morala, tijekom svog života,
  144. vidjeti i čuti različite verzije
    te jedne priče,
  145. kao i profesor,
  146. koji mi je jednom rekao kako
    moj roman nije "autentično afrički".
  147. Bila sam prilično spremna tvrditi
  148. da je postojalo više stvari
    koje su bile krive u romanu,
  149. da je podbacio na više mjesta.
  150. Ali nisam mogla zamisliti da je podbacio
  151. u dosezanju nečeg zvanog
    afrička autentičnost.
  152. Zapravo, ja nisam znala što
    afrička autentičnost jest.
  153. Profesor mi je rekao kako su moji likovi
    previše nalik njemu,
  154. obrazovanom čovjeku srednjeg sloja.
  155. Moji likovi su vozili automobile.
  156. Nisu gladovali.
  157. Slijedom toga, nisu bili autentično afrički.
  158. Ali moram brzo dodati
    kako sam ja isto tako kriva

  159. po pitanju jedne priče.
  160. Prije nekoliko godina,
    otišla sam iz SAD-a posjetiti Meksiko.
  161. Politička klima u SAD-u
    je u to vrijeme bila napeta.
  162. I vodile su se debate o imigraciji.
  163. I, kao što se to često događa u Americi,
  164. imigracija je postala sinonim
    s Meksikancima.
  165. Postojale su beskonačne priče
    o Meksikancima
  166. kao ljudima koji su
    iskorištavali zdravstvo.
  167. koji su se šuljali preko granice,
  168. koje su uhitili na granici, i takve stvari.
  169. Sjećam se šetnje
    na svoj prvi dan u Guadalajari,

  170. promatrajući ljude kako odlaze na posao,
  171. spremajući tortilje na tržnici,
  172. pušeći, smijući se.
  173. Sjećam se prvog osjećaja
    laganog iznenađenja.
  174. A zatim sam bila obuzeta sramom.
  175. Shvatila sam kako sam bila toliko zadubljena
    u medijsku reportažu o Meksikancima
  176. da su postali samo jedna stvar u mom umu,
  177. bijedni imigranti.
  178. "Zagrizla" sam u jednu priču
    o Meksikancima
  179. i nisam mogla biti više posramljena
    zbog same sebe.
  180. Dakle, tako se stvara jedna priča,

  181. prikažete ljude kao jednu stvar,
  182. kao samo jednu stvar,
  183. opet i iznova,
  184. i to je ono što postaju.
  185. Nemoguće je govoriti o jednoj priči

  186. bez da se govori o moći.
  187. Postoji riječ, lgbo riječ,
  188. o kojoj razmišljam kadgod razmišljam o
    strukturama moći u svijetu,
  189. a to je "nkali"
  190. To je imenica koja se površno prevodi
    kao "biti veći nego drugi".
  191. Kao naši gospodarski
    i politički svijetovi,
  192. priče su, isto tako, definirane
    nkali načelom.
  193. Kako su ispričane, tko ih priča,
  194. kada su ispričane,
    koliko priča je ispričano,
  195. doista su ovisne o moći.
  196. Moć je sposobnost,
    ne samo ispričati priču druge osobe,

  197. već je pretvoriti
    u krajnju priču te osobe.
  198. Palestinski pjesnik Mourid Barghouti piše
  199. da ako želite oduzeti imanje ljudima,
  200. najjednostavniji način je
    da im ispričate njihovu priču,
  201. i počnete s, "drugo".
  202. Počnite priču sa strijelama
    domorodačkih Amerikanaca,
  203. a ne s dolaskom Britanaca,
  204. i imate potpuno drugačiju priču.
  205. Počnite priču s neuspjehom afričke države,
  206. a ne sa stvaranjem kolonija u afričkim državama,
  207. i imate potpuno drugačiju priču.
  208. Nedavno sam održala
    govor na sveučilištu gdje

  209. mi je student rekao kako je velika šteta
  210. što su nigerijski muškarci zlostavljači
  211. poput lika oca u mom romanu.
  212. Rekla sam kako sam upravo pročitala roman
    zvan "Američki Psiho" --
  213. (Smijeh)

  214. -- i kako je velika šteta

  215. što su mladi Amerikanci serijski ubojice.
  216. (Smijeh)

  217. (Pljesak)

  218. Očito sam to rekla
    u stanju blage iritacije.

  219. (Smijeh)

  220. Ne bi mi nikad palo na pamet da pomislim,

  221. samo zato jer sam pročitala roman
    u kojoj je lik serijski ubojica,
  222. da to na neki način predstavlja
    sve Amerikance.
  223. A sad, to nije zbog toga što sam
    bolja osoba nego taj student,
  224. već, zbog američke kulturološke
    i gospodarske moći,
  225. imala sam mnoge priče o Americi.
  226. Pročitala sam Tylera i Updikea
    i Steinbecka i Gaitskilla.
  227. Nisam imala jednu priču o Americi.
  228. Kada sam saznala, prije nekoliko godina,
    kako se očekuje od pisaca

  229. da imaju stvarno nesretna djetinjstva
  230. kako bi bili uspješni,
  231. počela sam razmišljati kako bih mogla izmisliti
    strašne stvari koje su mi roditelji radili.
  232. (Smijeh)

  233. Ali istina je da sam imala
    jako sretno djetinjstvo,

  234. puno smijeha i ljubavi,
    u jako bliskoj obitelji.
  235. Ali imala sam i djedove koji su
    umrli u izbjegličkim kampovima.

  236. Moj rođak Polle je umro jer nije mogao
    dobiti adekvatnu zdravstvenu njegu.
  237. Jedan od mojih najbližih prijatelja,
    Okoloma, je umro u zrakoplovnoj nesreći
  238. jer naša vatrogasna vozila nisu imala vode.
  239. Odrasla sam pod represivnim vojnim vladama
  240. koje su podcjenjivale obrazovanje,
  241. pa tako ponekad mojim roditeljima
    nisu bile isplaćene njihove plaće.
  242. I tako sam, kao dijete, vidjela kako je
    džem nestao sa stola za doručak,
  243. zatim je margarin nestao,
  244. zatim je kruh postao preskup,
  245. zatim se mlijeko počelo
    dobivati u porcijama.
  246. I najviše od svega, neka vrsta
    normaliziranog političkog straha
  247. je provalila u naše živote.
  248. Sve te priče me čine onim što jesam.

  249. Ali inzistirati samo na tim
    negativnim pričama
  250. bi značilo spljoštiti moje iskustvo,
  251. i previdjeti mnoge druge priče
    koje su me oblikovale.
  252. Jedna priča stvara stereotipove.
  253. A problem sa stereotipovima
    nije da su lažni,
  254. već da su nepotpuni.
  255. Oni pretvaraju jednu priču u jedinu priču.
  256. Naravno, Afrika je kontinent
    pun katastrofa.

  257. One su neizmjerne, poput
    onih užasavajućih silovanja u Kongu.
  258. One su deprimirajuće, poput činjenice da
  259. se 5.000 ljudi prijavi
    za jedno radno mjesto u Nigeriji.
  260. Ali postoje druge priče
    koje ne govore o katastrofi.
  261. I jako je važno, i isto
    tako je važno pričati o njima.
  262. Uvijek sam osjećala kako se nemoguće

  263. propisno poistovjetiti
    s mjestom ili osobom
  264. bez poistovjećivanja sa svim pričama
    o tom mjestu i s tom osobom.
  265. Posljedica jedne priče
  266. je ova: krade ljudima dostojanstvo.
  267. Stvara poteškoće u prepoznavanju
    našeg ravnopravnog čovječanstva.
  268. Naglašava kako smo različiti
    umjesto toga kako smo slični.
  269. Dakle, što kad bih prije
    svog meksičkog putovanja

  270. pratila debatu o imigraciji s obje strane,
  271. američke i meksičke?
  272. Što kad bi nam moja majka rekla
    kako je Fideova obitelj siromašna
  273. i radišna?
  274. Što kad bi imali
    afričku televizijsku mrežu
  275. koja bi prenosila raznolike
    afričke priče diljem cijelog svijeta?
  276. Ono što Nigerijski pisac Chinua Achebe
    naziva "ravnoteža priča".
  277. Što kada bi moja cimerica znala
    o mom Nigerijskom izdavaču,

  278. Mukta Bakareu,
  279. izvanrednom čovjeku
    koji je napustio svoj posao u banci
  280. kako bi slijedio svoj san
    i osnovao izdavačku kuću?
  281. Sada, konvencionalna mudrost je
    da Nigerijci ne čitaju knjige.
  282. On se nije složio.
  283. Osjećao je da će ljudi
    koji mogu čitati, čitati,
  284. ako im učinite knjigu cjenovno prihvatljivom
    i dostupnom.
  285. Nedugo nakon što je izdao moj prvi roman,

  286. išla sam na TV postaju u Lagosu
    kako bih dala intervju.
  287. I žena koja je radila tamo kao glasnik
    je došla do mene i rekla,
  288. "Stvarno mi se svidio tvoj roman.
    Nije mi se svidio završetak.
  289. Morate napisati nastavak,
    a ovo je što će se dogoditi..."
  290. (Smijeh)

  291. I nastavila je sa pričom što da
    napišem u nastavku.

  292. Nisam bila samo šarmirana,
    bila sam jako dirnuta.
  293. Ovdje je žena, dio običnog
    nigerijskog puka,
  294. koji ne bi trebali biti čitatelji.
  295. Ona ne samo da je pročitala knjigu,
    već si je pripisala vlasništvo nad njom
  296. i osjećala je da je opravdano reći mi
  297. što napisati u nastavku.
  298. Sada, što kada bi moja cimerica
    znala o mojoj prijateljici Fumi Ondai,

  299. neustrašivoj ženi koja vodi TV show u Lagosu,
  300. i koja je odlučna da ispriča priče
    koje želimo zaboraviti?
  301. Što kada bi moja cimerica znala
    o srčanoj operaciji
  302. koja je prošli tjedan u bolnici
    u Lagosu napravljena?
  303. Što kada bi moja cimerica znala
    o suvremenoj nigerijskoj glazbi?
  304. Talentirani ljudi koji pjevaju
    na engleskom i pidgin,
  305. na Igbo i yoruba i Ijo,
  306. mješajući utjecaje od Jay-Za do Felae
  307. do Bob Marleya i do njihovih djedova.
  308. Što kada bi moja cimerica
    znala o ženi odvjetnici

  309. koja je nedavno išla na sud u Nigeriji
    kako bi se borila protiv besmislenog zakona
  310. koji je zahtijevao od žena
    da dobiju mužev pristanak
  311. prije obnavljanja svojih putovnica?
  312. Što kada bi moja cimerica
    znala o Nollywoodu,
  313. punom inovativnih ljudi koji snimaju filmove
    usprkos velikim tehničkim zaprekama?
  314. Filmovi su toliko popularni
  315. da su oni najbolji primjer
    da Nigerijci troše ono što proizvedu.
  316. Što kada bi moja cimerica znala
    o prekrasnoj ambicioznoj pletilji kose,
  317. koja je započela svoje poslovanje
    prodajući ekstenzije za kosu?
  318. Ili o milijunima drugih Nigerijaca
    koji su osnovali poduzeća i doživjeli neuspjeh,
  319. ali koji i dalje njeguju ambiciju?
  320. Svaki put kad sam doma suočena sama s

  321. uobičajenim izvorima iritacije za većinu Nigerijaca:
  322. naša neuspjela infrastruktura, naše neuspjela vlada.
  323. Ali isto tako i s nevjerojatnom otpornošću
  324. ljudi koji uspijevaju usprkos vladi,
  325. a ne zbog nje.
  326. Svako ljeto u Lagosu
    podučavam na radionicama pisanja.
  327. I meni je iznenađujuće
    koliko ljudi se prijavi,
  328. koliko ljudi je željno pisanja,
  329. kako bi ispričalo priče.
  330. Moj nigerijski izdavač i ja smo
    upravo osnovali neprofitnu organizaciju

  331. zvanu "Farafina Trust".
  332. I imamo velike snove o izgradnji knjižnica
  333. i obnavljanju već postojećih knjižnica,
  334. i pribavljanju knjiga za državne škole
  335. koje nemaju ništa u svojim knjižnicama,
  336. i isto tako o organiziranju
    mnogo, mnogo radionica
  337. čitanja i pisanja,
  338. za sve ljude koji su željni
    ispričati mnoge naše priče.
  339. Priče su važne.

  340. Mnoge priče su važne.
  341. Priče su se koristile kako bi
    oduzimale i kako bi klevetale.
  342. Ali priče se isto tako mogu upotrijebiti
    za osnaživanje, i za humaniziranje.
  343. Priče mogu slomiti dostojanstvo ljudi.
  344. Ali priče isto tako mogu
    popraviti to slomljeno dostojanstvo.
  345. Američka spisateljica
    Alice Walker je napisala ovo

  346. o svojim južnjačkim rođacima
    koji su se preselili na sjever.
  347. Upoznala ih je s knjigom o
  348. južnjačkom životu koji su ostavili iza.
  349. "Sjedili su uokolo, sami čitajući knjige,
  350. slušajući mene kako čitam knjigu,
    i neka vrsta raja je ponovno uspostavljena."
  351. Željela bih završiti s ovom mišlju:

  352. kada odbacimo jednu priču,
  353. kada shvatimo da nikada nema jedne priče
  354. o nekom mjestu,
  355. ponovno smo pridobili neku vrstu raja.
  356. Hvala vam.

  357. (Pljesak)