Return to Video

Aaron Huey: Domorodački ratni zarobljenici u Americi

  • 0:00 - 0:03
    Danas sam ovdje da vam pokažem svoje fotografije Lakota naroda.
  • 0:04 - 0:06
    Veliki broj vas je vjerojatno čuo za Lakote,
  • 0:06 - 0:08
    ili barem za veliku skupinu plemena
  • 0:08 - 0:10
    nazvanu Sioux.
  • 0:10 - 0:13
    Lakote su jedno od mnogih plemena koja su preseljena sa svoje zemlje
  • 0:13 - 0:15
    u zarobljeničke ratne logore,
  • 0:15 - 0:17
    danas zvane rezervatima.
  • 0:17 - 0:19
    Pine Ridge rezervat,
  • 0:19 - 0:21
    predmet današnje prezentacije,
  • 0:21 - 0:23
    smješten je nekih 120 km jugoistočno
  • 0:23 - 0:25
    od Black Hillsa u Južnoj Dakoti.
  • 0:25 - 0:27
    Ponekad se naziva
  • 0:27 - 0:30
    i zatvoreničkim ratnim logorom br. 334
  • 0:30 - 0:33
    i to je mjesto gdje sada Lakote žive.
  • 0:33 - 0:35
    Ako je itko od vas čuo za AIM,
  • 0:35 - 0:37
    American Indian Movement (pokret za prava Indijanaca)
  • 0:37 - 0:39
    ili za Russella Meansa
  • 0:39 - 0:41
    ili Leonarda Peltiera
  • 0:41 - 0:43
    ili ustanka kod Oglala,
  • 0:43 - 0:46
    tada znate da je Pine Ridge nulta točka
  • 0:46 - 0:49
    za domorodačka pitanja u SAD-u.
  • 0:49 - 0:51
    Dakle, pitali su me da danas malo govorim
  • 0:51 - 0:53
    o svom odnosu s Lakotama,
  • 0:53 - 0:55
    a to je dosta teško za mene.
  • 0:55 - 0:57
    Zato što, ako niste primijetili po mojoj boji kože,
  • 0:57 - 0:59
    ja sam bijelac,
  • 0:59 - 1:02
    a to je ogromna prepreka u domorodačkom rezervatu.
  • 1:04 - 1:06
    Danas ćete na mojim fotografijama vidjeti puno ljudi
  • 1:06 - 1:09
    s kojima sam se zbližio, koji su me prihvatili kao dio obitelji.
  • 1:09 - 1:11
    Zvali su me bratom, ujakom
  • 1:11 - 1:13
    i pozivali me nazad ponovno i ponovno tijekom pet godina.
  • 1:13 - 1:15
    Ali u Pine Ridgu ću
  • 1:15 - 1:18
    uvijek biti onaj kojeg nazivaju wasichu,
  • 1:18 - 1:21
    a wasichu je Lakota riječ
  • 1:21 - 1:23
    koja znači ne-Indijanac,
  • 1:23 - 1:25
    ali druga verzija ove riječi
  • 1:25 - 1:29
    glasi: „onaj koji uzima najbolje meso za sebe“.
  • 1:29 - 1:31
    To je nešto što želim naglasiti –
  • 1:31 - 1:33
    onaj koji uzima najbolji dio mesa.
  • 1:33 - 1:35
    To znači pohlepan.
  • 1:36 - 1:38
    Sada bacite pogled oko sebe u gledalištu.
  • 1:38 - 1:41
    Nalazimo se u privatnoj školi na američkom zapadu,
  • 1:41 - 1:44
    sjedimo u crvenim baršunastim stolicama
  • 1:44 - 1:46
    s novcem u džepovima.
  • 1:46 - 1:48
    I ako promotrimo svoje živote,
  • 1:48 - 1:50
    zaista smo uzeli
  • 1:50 - 1:52
    najbolji komad mesa.
  • 1:52 - 1:55
    Zato pogledajmo nekoliko fotografija
  • 1:55 - 1:57
    ljudi koji su izgubili
  • 1:57 - 1:59
    da bismo mi mogli dobiti
  • 1:59 - 2:02
    i imajte na umu da, kada gledate lica tih ljudi,
  • 2:02 - 2:05
    to nisu slike samo Lakota,
  • 2:05 - 2:08
    nego svih domorodaca.
  • 2:10 - 2:12
    Na ovom komadu papira
  • 2:12 - 2:14
    ispričana je povijest kakvu sam naučio
  • 2:14 - 2:17
    od svojih Lakota prijatelja i obitelji.
  • 2:17 - 2:19
    Sljedeće je vremenska linija
  • 2:19 - 2:22
    svih dogovorenih sporazuma, prekršenih sporazuma
  • 2:22 - 2:24
    i pokolja maskiranih u bitke.
  • 2:24 - 2:26
    Počet ću s 1824. godinom.
  • 2:26 - 2:28
    "Ono što je poznato pod imenom Ured za indijanska pitanja
  • 2:28 - 2:30
    osnovan je pod Odjelom rata,
  • 2:30 - 2:32
    od počeka potencirajući agresivnost
  • 2:32 - 2:34
    u našem odnosu prema Indijancima.
  • 2:34 - 2:36
    1851. godina:
  • 2:36 - 2:38
    Prvi ugovor u Fort Laramieju je sklopljen,
  • 2:38 - 2:41
    jasno određujući granice zemlje Lakota naroda.
  • 2:41 - 2:43
    Prema ugovoru,
  • 2:43 - 2:45
    to je zemlja samostalnog naroda.
  • 2:45 - 2:47
    Da su se granice iz sporazuma održale --
  • 2:47 - 2:50
    a postojala je pravna osnova za to --
  • 2:50 - 2:53
    danas bi SAD izgledao ovako.
  • 2:55 - 2:57
    10 godina kasnije,
  • 2:57 - 3:00
    Homestead Act, koji je i predsjednik Lincoln potpisao,
  • 3:00 - 3:03
    propustio je bujicu bijelih doseljenika na domorodačku zemlju.
  • 3:03 - 3:05
    1863. godine:
  • 3:05 - 3:07
    ustanak Santee Siouxa u Minnesoti
  • 3:07 - 3:10
    završava vješanjem 38 Siouxa,
  • 3:10 - 3:13
    što je najveće masovno pogubljenje u povijesti SAD-a.
  • 3:14 - 3:16
    Naredbu za pogubljenje potpisao je predsjednik Lincoln
  • 3:16 - 3:18
    samo dva dana nakon
  • 3:18 - 3:21
    što je potpisao zakon o ukidanju ropstva.
  • 3:22 - 3:25
    1866. godina, početak transkontinentalne željeznice –
  • 3:25 - 3:27
    početak nove ere.
  • 3:27 - 3:29
    Zemlju u središtu Lakota područja prisvojili smo si za
  • 3:29 - 3:32
    željeznicu i vlakove.
  • 3:32 - 3:34
    Na ugovore se više nije mislilo.
  • 3:34 - 3:37
    Kao odgovor na to, tri plemena vođena Lakota poglavicom Crvenim Oblakom
  • 3:37 - 3:40
    napala su i porazila američku vojsku više puta.
  • 3:40 - 3:42
    Htio bih to ponoviti.
  • 3:42 - 3:45
    Lakote su porazili američku vojsku.
  • 3:45 - 3:48
    1868. godine: Drugi sporazum u Fort Laramieju
  • 3:48 - 3:51
    jasno određuje neovisnost velikog Sioux naroda
  • 3:51 - 3:54
    i vlasništvo Lakota nad svetim Black Hillsom.
  • 3:54 - 3:56
    Vlada također obećava i zemlju i pravo na lov
  • 3:56 - 3:58
    u okolnim područjima.
  • 3:58 - 4:00
    Obećajemo da će odsada zemlja Powder Rivera
  • 4:00 - 4:03
    biti zabranjena za sve bijelce.
  • 4:03 - 4:05
    Taj sporazum činio se kao potpuna pobjeda
  • 4:05 - 4:07
    za Crvenog Oblaka i Siouxe.
  • 4:07 - 4:10
    Naglašavam da je to jedini rat u američkoj povijesti
  • 4:10 - 4:13
    koji je vlada završila mirom u kojem su
  • 4:13 - 4:16
    pristali na sve uvjete neprijatelja.
  • 4:18 - 4:20
    1869. godina:
  • 4:20 - 4:22
    Transkontinentalna željeznica je izgrađena.
  • 4:22 - 4:25
    Počela je prevozite, između ostaloga, velik broj lovaca
  • 4:25 - 4:28
    koji su započeli ubijati bizone na veliko,
  • 4:28 - 4:31
    eliminirajući izvor hrane, odjeće i zaklona za Siouxe.
  • 4:31 - 4:33
    1871. godina:
  • 4:33 - 4:35
    Dokument kojim se oduzima neovisnot indijanskim plemenima
  • 4:35 - 4:38
    pretvorio je sve Indijance u štićenike vlade.
  • 4:38 - 4:41
    Usto, vojska je izdala naredbu o zabrani
  • 4:41 - 4:44
    zapadnim Indijancima izlazak iz područja rezervata.
  • 4:44 - 4:46
    Svi su zapadni Indijanci u tom trenutku
  • 4:46 - 4:48
    postali ratni zarobljenici.
  • 4:48 - 4:50
    Također 1871.
  • 4:50 - 4:52
    smo također prestali i sa sklapanjem ugovora.
  • 4:52 - 4:55
    Problem sa sporazumima je bio što su omogućavali plemenima da postoje kao samostalni narodi,
  • 4:55 - 4:57
    a to nismo mogli dopustiti;
  • 4:57 - 4:59
    jer smo imali planove.
  • 4:59 - 5:01
    1874. godina:
  • 5:01 - 5:04
    General George Custer objavio je pronalazak zlata na području Lakota naroda,
  • 5:04 - 5:06
    konkretno u području Black Hillsa.
  • 5:06 - 5:08
    Vjesti o zlatu izazvale su masovne navale bijelih doseljenika
  • 5:08 - 5:10
    na područje Lakota nacije.
  • 5:10 - 5:12
    Custer preporučuje Kongresu da pronađe način
  • 5:12 - 5:14
    da se sporazumi s Lakotama
  • 5:14 - 5:16
    prekinu što je prije moguće.
  • 5:16 - 5:19
    1875. godina: Počinje rat s Lakotama
  • 5:19 - 5:22
    zbog kršenja ugovora iz Fort Laramieja.
  • 5:22 - 5:24
    1876. godina:
  • 5:24 - 5:26
    26. srpanj
  • 5:26 - 5:28
    na putu da napadne jedno selo Lakota,
  • 5:28 - 5:30
    Custerova konjica je u potpunosti poražena
  • 5:30 - 5:32
    u bitci kod Little Big Horna.
  • 5:32 - 5:34
    1877. godine:
  • 5:34 - 5:37
    Veliki Lakota ratnik i poglavica Ludi Konj
  • 5:37 - 5:39
    predaje se kod Fort Robinsona.
  • 5:39 - 5:42
    Kasnije je ubijen u pritvoru.
  • 5:45 - 5:48
    1877. godine smo također uspjeli naći način
  • 5:48 - 5:50
    kako zaobići odrednice sporazuma u Fort Laramieju.
  • 5:50 - 5:53
    Novi sporazum predstavljen je poglavicama i vođama Siouxa,
  • 5:53 - 5:56
    poznat i kao kampanja "prodaj ili umri od gladi".
  • 5:56 - 5:59
    Potpišite sporazum ili nema hrane za vaše pleme.
  • 5:59 - 6:02
    Samo je 10% odraslih muškaraca potpisalo.
  • 6:02 - 6:04
    Sporazum iz Fort Laramieja
  • 6:04 - 6:06
    zahtijevao je da se barem tri četvrtine plemena
  • 6:06 - 6:08
    odrekne zemlje.
  • 6:08 - 6:10
    Taj je članak očito ignoriran.
  • 6:10 - 6:13
    1887. godina: Dawes ukaz.
  • 6:13 - 6:16
    Prestaje zajedničko vlasništvo nad zemljom rezervata.
  • 6:16 - 6:19
    Ona je sasjeckana na dijelove koji su
  • 6:19 - 6:21
    podijeljeni pojedincima osobno,
  • 6:21 - 6:23
    a višak je zbrinut.
  • 6:23 - 6:26
    Plemena su izgubila ogromna područja.
  • 6:26 - 6:28
    Američki san o pojedinačnom vlasništvu nad zemljom
  • 6:28 - 6:30
    ispao je kao pametna izlika
  • 6:30 - 6:33
    da se područja rezervata podijele sve dok ništa nije ostalo.
  • 6:33 - 6:35
    Taj potez uništio je rezervate,
  • 6:35 - 6:38
    omogućivši lakšu daljnju podjelu i prodaju
  • 6:38 - 6:41
    sa svakom novom generacijom.
  • 6:41 - 6:43
    Većina onog viška
  • 6:43 - 6:45
    zemlje
  • 6:45 - 6:48
    sada je u vlasništvu bijelih rančera.
  • 6:48 - 6:51
    Još jednom, najbolja zemlja odlazi u ruke wasichua.
  • 6:52 - 6:54
    Vjerujem da je 1890. godina
  • 6:54 - 6:57
    najvažnija u ovoj prezentaciji.
  • 6:57 - 6:59
    To je godina masakra kod Wounded Kneeja.
  • 6:59 - 7:01
    29. prosinca
  • 7:01 - 7:04
    čete američke vojske opkolile su Sioux tabor kod potoka Wounded Knee
  • 7:04 - 7:06
    i poubijale 300 ratnih zarobljenika zajedno
  • 7:06 - 7:08
    s poglavicom Velikim Stopalom,
  • 7:08 - 7:10
    koristeći novo oružje
  • 7:10 - 7:12
    koje izbacuje eksplozivne čahure
  • 7:12 - 7:14
    nazvan Hotchkiss pištolj.
  • 7:14 - 7:16
    Za ovu takozvanu bitku dodijeljeno je
  • 7:16 - 7:19
    20 kongresnih medalja za čast
  • 7:19 - 7:22
    7. konjičkoj.
  • 7:22 - 7:24
    Do današnjeg dana,
  • 7:24 - 7:27
    to je najveći broj medalja za čast
  • 7:27 - 7:30
    dodijeljen za jednu bitku.
  • 7:30 - 7:32
    Znači, više je medalja podijeljeno
  • 7:32 - 7:34
    za pokolj žena i djece
  • 7:34 - 7:36
    nego za bilo koju bitku iz I. i
  • 7:36 - 7:38
    II. svjetskog rata,
  • 7:38 - 7:40
    Koreje, Vijetnama,
  • 7:40 - 7:43
    Iraka i Afganistana.
  • 7:44 - 7:46
    Masakr kod Wounded Kneeja
  • 7:46 - 7:49
    smatra se krajem indijanskih ratova.
  • 7:49 - 7:51
    Kadgod posjetim lokaciju
  • 7:51 - 7:53
    masovne grobnice kod Wounded Kneeja,
  • 7:53 - 7:55
    ne vidim samo grob
  • 7:55 - 7:57
    za Lakote ili Siouxe,
  • 7:57 - 8:00
    nego za sve domorodačke narode.
  • 8:03 - 8:05
    Sveti čovjek Black Elk je rekao:
  • 8:05 - 8:07
    "Tada još nisam znao koliko
  • 8:07 - 8:09
    toga je završeno.
  • 8:09 - 8:11
    Kada sada pogledam unazad
  • 8:11 - 8:13
    iz te visoke pozicije svojih starih godina,
  • 8:13 - 8:15
    još uvijek vidim poklane žene i djecu
  • 8:15 - 8:17
    kako leže raštrkani
  • 8:17 - 8:20
    širom klanca
  • 8:23 - 8:25
    jednako jasno kao što sam ih vidio
  • 8:25 - 8:28
    kad su mi oči još bile mlade.
  • 8:31 - 8:34
    I vidim da je još nešto umrlo tamo u krvavom blatu
  • 8:35 - 8:38
    i bilo pokopano u mećavi.
  • 8:39 - 8:42
    Umro je san jednog naroda,
  • 8:42 - 8:45
    a bio je to prekrasan san."
  • 8:46 - 8:48
    S tim događajem
  • 8:48 - 8:51
    započelo je novo razdoblje u indijanskoj povijesti.
  • 8:52 - 8:54
    Sve možemo promatrati
  • 8:54 - 8:57
    u okviru događaja prije i poslije Wounded Kneeja.
  • 8:57 - 8:59
    Zato što je tada,
  • 8:59 - 9:02
    s prstima na okidačima Hotchkiss pištolja,
  • 9:02 - 9:06
    američka vlada javno obznanila svoje stavove prema pravima Indijanaca.
  • 9:06 - 9:08
    Umorili su se od sporazuma.
  • 9:08 - 9:10
    Umorili su se od svete zemlje.
  • 9:10 - 9:13
    Umorili su se od plesa duhova.
  • 9:13 - 9:16
    I umorili su se od svih problema što su ih Siouxi donosili.
  • 9:16 - 9:19
    Zato su iznijeli svoje topove.
  • 9:20 - 9:23
    "Sada želite biti Indijanci", rekli su
  • 9:23 - 9:25
    s prstom na okidaču.
  • 9:30 - 9:32
    1900. godina:
  • 9:32 - 9:35
    populacija američkih indijanaca dosegla je najniži broj –
  • 9:36 - 9:38
    manje od 250.000,
  • 9:38 - 9:40
    u usporedbi s procijenjenih 8 milijuna
  • 9:40 - 9:42
    1492. godine.
  • 9:44 - 9:46
    Ubrzajmo.
  • 9:46 - 9:48
    1980. godina:
  • 9:48 - 9:50
    u najdužoj parnici u američkoj povijesti,
  • 9:50 - 9:53
    Sioux narod protiv SAD-a,
  • 9:53 - 9:56
    odlučivao je Vrhovni sud SAD-a.
  • 9:57 - 10:00
    Sud je zaključio da, kada su Siouxi preseljeni u rezervate
  • 10:00 - 10:03
    i 2.832.799,495 hektara njihove zemlje
  • 10:03 - 10:06
    bilo je otvoreno za istražitelje i naseljenike,
  • 10:06 - 10:08
    uslovi drugog sporazuma iz Fort Laramie
  • 10:08 - 10:10
    su prekšeni.
  • 10:10 - 10:12
    Sud je zaključio
  • 10:12 - 10:14
    da je područje Black Hillsa ilegalno uzeto
  • 10:14 - 10:16
    te da se mora isplatiti odšteta plus kamata
  • 10:16 - 10:18
    narodu Siouxa.
  • 10:18 - 10:20
    Kao isplatu za Black Hills,
  • 10:20 - 10:23
    sud je dodijelio samo 106 milijuna dolara
  • 10:23 - 10:25
    narodu Siouxa.
  • 10:25 - 10:28
    Oni su taj novac glasno odbili:
  • 10:28 - 10:31
    "Black Hills nije na prodaju."
  • 10:31 - 10:33
    2010. godina:
  • 10:33 - 10:36
    statistika o domorodačkoj populaciji danas,
  • 10:36 - 10:39
    više od stoljeća nakon masakra kod Wounded Kneeja,
  • 10:39 - 10:41
    otkriva o ostavštinu kolonizacije,
  • 10:41 - 10:43
    prisilne migracije
  • 10:43 - 10:45
    i kršenja odrednica sporazuma.
  • 10:45 - 10:48
    Nezaposlenost u Pine Ridge rezervatu
  • 10:48 - 10:51
    kreće se od 85 do 90 posto.
  • 10:51 - 10:54
    Nove zgrade ne mogu se izgraditi,
  • 10:54 - 10:56
    a postojeće se raspadaju.
  • 10:56 - 10:58
    Mnogi su beskućnici,
  • 10:58 - 11:00
    a i oni koji imaju domove moraju ih dijeliti
  • 11:00 - 11:02
    nekad i s 5 obitelji.
  • 11:02 - 11:04
    39 posto kuća u u Pine Ridge-u
  • 11:04 - 11:06
    nema struje.
  • 11:06 - 11:09
    Najmanje 60 posto kuća u rezervatu
  • 11:09 - 11:11
    ima problema s crnom plijesni.
  • 11:11 - 11:13
    Više od 90 posto populacije
  • 11:13 - 11:16
    živi ispod državnog praga siromaštva.
  • 11:16 - 11:19
    Zaraženost tuberkulozom u Pine Ridge-u
  • 11:19 - 11:22
    je otprilike osam puta veća od američkog prosjeka.
  • 11:22 - 11:24
    Smrtnost dojenčadi je
  • 11:24 - 11:26
    najviša na kontinentu
  • 11:26 - 11:29
    i tri puta je veća od državnog prosjeka.
  • 11:29 - 11:31
    Rak grlića maternice pet puta je češći od
  • 11:31 - 11:33
    američkog prosjeka.
  • 11:33 - 11:36
    Postotak ljudi s nezavršenom srednjom školom je oko 70 posto.
  • 11:36 - 11:38
    Nastavnici se mijenjaju
  • 11:38 - 11:41
    osam puta češće od američkog prosjeka.
  • 11:41 - 11:44
    Često se događa da djedovi i bake odgajaju djecu
  • 11:44 - 11:47
    jer ih roditelji zbog alkoholizma,
  • 11:47 - 11:49
    nasilja u obitelji ili općenite apatije,
  • 11:49 - 11:51
    ne mogu odgajati.
  • 11:52 - 11:55
    50 posto populacije iznad 40 godina
  • 11:55 - 11:57
    pati od dijabetesa.
  • 11:57 - 11:59
    Očekivana životna dob za muškarce
  • 11:59 - 12:01
    je između 46
  • 12:01 - 12:04
    i 48 godina –
  • 12:04 - 12:06
    jednako
  • 12:06 - 12:09
    kao i u Afganistanu i Somaliji.
  • 12:10 - 12:13
    Zadnje poglavlje u svakom uspješnom genocidu
  • 12:13 - 12:15
    je trenutak kad ugnjetavač
  • 12:15 - 12:18
    diže ruke i govori,
  • 12:18 - 12:21
    "Bože, što si rade ti ljudi?
  • 12:21 - 12:23
    Ubijaju se međusobno.
  • 12:23 - 12:25
    Oni se ubijaju međusobno,
  • 12:25 - 12:28
    a mi ih gledamo kako umiru."
  • 12:28 - 12:31
    Tako smo dobili naše Sjedinjene Američke Države.
  • 12:31 - 12:33
    To je nasljeđe
  • 12:33 - 12:35
    jasne sudbine.
  • 12:35 - 12:37
    Zarobljenici se još uvijek rađaju
  • 12:37 - 12:39
    u zarobljeničkim logorima
  • 12:39 - 12:42
    iako čuvara već dugo nema.
  • 12:44 - 12:46
    To su kosti koje ostaju
  • 12:46 - 12:49
    kad se uzme najbolje meso.
  • 12:51 - 12:53
    Davno prije,
  • 12:53 - 12:55
    serija događanja je pokrenuta
  • 12:55 - 12:58
    od ljudi koji izgledaju popute mene, wasichu,
  • 12:58 - 13:00
    koji su željeli uzeti zemlju, vodu
  • 13:00 - 13:03
    i zlato u planinama.
  • 13:03 - 13:05
    To je dovelo do domino efekta
  • 13:05 - 13:07
    koji još nije završio.
  • 13:07 - 13:11
    Iako se danas, kao dominantno društvo, možemo osjećati
  • 13:12 - 13:15
    nepovezano s masakrom iz 1890. godine
  • 13:15 - 13:18
    ili s prekršenim sporazumima prije 150 godina,
  • 13:19 - 13:21
    svejedno vas moram upitati
  • 13:21 - 13:24
    kako se osjećate u vezi današnjih statistika?
  • 13:25 - 13:27
    Koja je veza
  • 13:27 - 13:29
    između tih prikaza patnje
  • 13:29 - 13:31
    i povijesti koju sam vam upravo pročitao?
  • 13:31 - 13:33
    I koliko je ove povijesti
  • 13:33 - 13:35
    zapravo vaše?
  • 13:35 - 13:38
    Je li išta od ovoga vaša odgovornost danas?
  • 13:39 - 13:42
    Rekli su mi da mora postojati nešto što možemo učiniti.
  • 13:42 - 13:45
    Mora postojati nekakvo zvono za uzbunu.
  • 13:45 - 13:48
    Jer previše dugo sam stajao po strani
  • 13:48 - 13:50
    zadovoljan svojom ulogom svjedoka,
  • 13:50 - 13:53
    koji samo fotografira stvari.
  • 13:53 - 13:56
    A rješenje se činilo mogućim samo u prošlosti,
  • 13:56 - 13:58
    a zato mi je bio potreban vremenski stroj
  • 13:58 - 14:00
    kako bi ima prišao.
  • 14:00 - 14:02
    Patnja domorodaca
  • 14:02 - 14:05
    nije jednostavan problem za riješiti.
  • 14:06 - 14:08
    To nije nešto u čemu svi možemo lagano sudjelovati,
  • 14:08 - 14:10
    kao što je pomoć Haitiju,
  • 14:10 - 14:13
    suzbijanje AIDS-a ili borbe protiv gladi.
  • 14:13 - 14:15
    Rješenje ovog problema
  • 14:15 - 14:18
    puno je kompleksnije
  • 14:18 - 14:20
    od doniranja novca,
  • 14:20 - 14:22
    ili crkvenih akcija
  • 14:22 - 14:24
    gdje se kuće pošarane grafitima ponovno liče
  • 14:24 - 14:26
    ili prigradske obitelji
  • 14:26 - 14:29
    doniraju odjeću koju više ne žele.
  • 14:29 - 14:31
    Dakle, na koju nas to poziciju postavlja?
  • 14:31 - 14:34
    Slijeganje ramenima u mraku?
  • 14:34 - 14:36
    SAD
  • 14:36 - 14:38
    nastavlja svakodnevno
  • 14:38 - 14:40
    kršiti uvjete sporazuma
  • 14:40 - 14:42
    iz 1851. i 1868.
  • 14:42 - 14:45
    iz Fort Laramie s Lakotama.
  • 14:45 - 14:47
    Ono što ja predlažem danas --
  • 14:47 - 14:50
    moja TED želja je:
  • 14:51 - 14:53
    poštujmo sporazume.
  • 14:53 - 14:55
    Vratimo Black Hills.
  • 14:55 - 14:58
    Nije naša stvar što oni s njima rade.
  • 15:00 - 15:06
    (Pljesak)
Title:
Aaron Huey: Domorodački ratni zarobljenici u Americi
Speaker:
Aaron Huey
Description:

Nastojanje Aarona Hueyja da fotografira siromaštvo u Americi odvelo ga je do Pine Ridge indijanskog rezervata, gdje ga je borba domorodačkog naroda Lakota – užasna i uglavnom ignorirana – natjerala da preusmjeri svoju pažnju. Nakon pet godina rada njegove prekrasne, ali tužne fotografije isprepliću se sa šokantnom povijesnom poukom u ovom hrabrom govoru iz TEDxDU.

more » « less
Video Language:
English
Team:
TED
Project:
TEDTalks
Duration:
15:07
Senzos Osijek added a translation

Croatian subtitles

Revisions