Croatian subtitles

← Aaron Huey: Domorodački ratni zarobljenici u Americi

Get Embed Code
39 Languages

Showing Revision 1 created 05/09/2011 by Senzos Osijek.

  1. Danas sam ovdje da vam pokažem svoje fotografije Lakota naroda.
  2. Veliki broj vas je vjerojatno čuo za Lakote,
  3. ili barem za veliku skupinu plemena
  4. nazvanu Sioux.
  5. Lakote su jedno od mnogih plemena koja su preseljena sa svoje zemlje
  6. u zarobljeničke ratne logore,
  7. danas zvane rezervatima.
  8. Pine Ridge rezervat,
  9. predmet današnje prezentacije,
  10. smješten je nekih 120 km jugoistočno
  11. od Black Hillsa u Južnoj Dakoti.
  12. Ponekad se naziva
  13. i zatvoreničkim ratnim logorom br. 334
  14. i to je mjesto gdje sada Lakote žive.
  15. Ako je itko od vas čuo za AIM,
  16. American Indian Movement (pokret za prava Indijanaca)
  17. ili za Russella Meansa
  18. ili Leonarda Peltiera
  19. ili ustanka kod Oglala,
  20. tada znate da je Pine Ridge nulta točka
  21. za domorodačka pitanja u SAD-u.
  22. Dakle, pitali su me da danas malo govorim

  23. o svom odnosu s Lakotama,
  24. a to je dosta teško za mene.
  25. Zato što, ako niste primijetili po mojoj boji kože,
  26. ja sam bijelac,
  27. a to je ogromna prepreka u domorodačkom rezervatu.
  28. Danas ćete na mojim fotografijama vidjeti puno ljudi
  29. s kojima sam se zbližio, koji su me prihvatili kao dio obitelji.
  30. Zvali su me bratom, ujakom
  31. i pozivali me nazad ponovno i ponovno tijekom pet godina.
  32. Ali u Pine Ridgu ću
  33. uvijek biti onaj kojeg nazivaju wasichu,
  34. a wasichu je Lakota riječ
  35. koja znači ne-Indijanac,
  36. ali druga verzija ove riječi
  37. glasi: „onaj koji uzima najbolje meso za sebe“.
  38. To je nešto što želim naglasiti –
  39. onaj koji uzima najbolji dio mesa.
  40. To znači pohlepan.
  41. Sada bacite pogled oko sebe u gledalištu.
  42. Nalazimo se u privatnoj školi na američkom zapadu,
  43. sjedimo u crvenim baršunastim stolicama
  44. s novcem u džepovima.
  45. I ako promotrimo svoje živote,
  46. zaista smo uzeli
  47. najbolji komad mesa.
  48. Zato pogledajmo nekoliko fotografija
  49. ljudi koji su izgubili
  50. da bismo mi mogli dobiti
  51. i imajte na umu da, kada gledate lica tih ljudi,
  52. to nisu slike samo Lakota,
  53. nego svih domorodaca.
  54. Na ovom komadu papira

  55. ispričana je povijest kakvu sam naučio
  56. od svojih Lakota prijatelja i obitelji.
  57. Sljedeće je vremenska linija
  58. svih dogovorenih sporazuma, prekršenih sporazuma
  59. i pokolja maskiranih u bitke.
  60. Počet ću s 1824. godinom.
  61. "Ono što je poznato pod imenom Ured za indijanska pitanja
  62. osnovan je pod Odjelom rata,
  63. od počeka potencirajući agresivnost
  64. u našem odnosu prema Indijancima.
  65. 1851. godina:
  66. Prvi ugovor u Fort Laramieju je sklopljen,
  67. jasno određujući granice zemlje Lakota naroda.
  68. Prema ugovoru,
  69. to je zemlja samostalnog naroda.
  70. Da su se granice iz sporazuma održale --
  71. a postojala je pravna osnova za to --
  72. danas bi SAD izgledao ovako.
  73. 10 godina kasnije,
  74. Homestead Act, koji je i predsjednik Lincoln potpisao,
  75. propustio je bujicu bijelih doseljenika na domorodačku zemlju.
  76. 1863. godine:
  77. ustanak Santee Siouxa u Minnesoti
  78. završava vješanjem 38 Siouxa,
  79. što je najveće masovno pogubljenje u povijesti SAD-a.
  80. Naredbu za pogubljenje potpisao je predsjednik Lincoln
  81. samo dva dana nakon
  82. što je potpisao zakon o ukidanju ropstva.
  83. 1866. godina, početak transkontinentalne željeznice –

  84. početak nove ere.
  85. Zemlju u središtu Lakota područja prisvojili smo si za
  86. željeznicu i vlakove.
  87. Na ugovore se više nije mislilo.
  88. Kao odgovor na to, tri plemena vođena Lakota poglavicom Crvenim Oblakom
  89. napala su i porazila američku vojsku više puta.
  90. Htio bih to ponoviti.
  91. Lakote su porazili američku vojsku.
  92. 1868. godine: Drugi sporazum u Fort Laramieju
  93. jasno određuje neovisnost velikog Sioux naroda
  94. i vlasništvo Lakota nad svetim Black Hillsom.
  95. Vlada također obećava i zemlju i pravo na lov
  96. u okolnim područjima.
  97. Obećajemo da će odsada zemlja Powder Rivera
  98. biti zabranjena za sve bijelce.
  99. Taj sporazum činio se kao potpuna pobjeda
  100. za Crvenog Oblaka i Siouxe.
  101. Naglašavam da je to jedini rat u američkoj povijesti
  102. koji je vlada završila mirom u kojem su
  103. pristali na sve uvjete neprijatelja.
  104. 1869. godina:

  105. Transkontinentalna željeznica je izgrađena.
  106. Počela je prevozite, između ostaloga, velik broj lovaca
  107. koji su započeli ubijati bizone na veliko,
  108. eliminirajući izvor hrane, odjeće i zaklona za Siouxe.
  109. 1871. godina:
  110. Dokument kojim se oduzima neovisnot indijanskim plemenima
  111. pretvorio je sve Indijance u štićenike vlade.
  112. Usto, vojska je izdala naredbu o zabrani
  113. zapadnim Indijancima izlazak iz područja rezervata.
  114. Svi su zapadni Indijanci u tom trenutku
  115. postali ratni zarobljenici.
  116. Također 1871.
  117. smo također prestali i sa sklapanjem ugovora.
  118. Problem sa sporazumima je bio što su omogućavali plemenima da postoje kao samostalni narodi,
  119. a to nismo mogli dopustiti;
  120. jer smo imali planove.
  121. 1874. godina:

  122. General George Custer objavio je pronalazak zlata na području Lakota naroda,
  123. konkretno u području Black Hillsa.
  124. Vjesti o zlatu izazvale su masovne navale bijelih doseljenika
  125. na područje Lakota nacije.
  126. Custer preporučuje Kongresu da pronađe način
  127. da se sporazumi s Lakotama
  128. prekinu što je prije moguće.
  129. 1875. godina: Počinje rat s Lakotama
  130. zbog kršenja ugovora iz Fort Laramieja.
  131. 1876. godina:
  132. 26. srpanj
  133. na putu da napadne jedno selo Lakota,
  134. Custerova konjica je u potpunosti poražena
  135. u bitci kod Little Big Horna.
  136. 1877. godine:
  137. Veliki Lakota ratnik i poglavica Ludi Konj
  138. predaje se kod Fort Robinsona.
  139. Kasnije je ubijen u pritvoru.
  140. 1877. godine smo također uspjeli naći način
  141. kako zaobići odrednice sporazuma u Fort Laramieju.
  142. Novi sporazum predstavljen je poglavicama i vođama Siouxa,
  143. poznat i kao kampanja "prodaj ili umri od gladi".
  144. Potpišite sporazum ili nema hrane za vaše pleme.
  145. Samo je 10% odraslih muškaraca potpisalo.
  146. Sporazum iz Fort Laramieja
  147. zahtijevao je da se barem tri četvrtine plemena
  148. odrekne zemlje.
  149. Taj je članak očito ignoriran.
  150. 1887. godina: Dawes ukaz.

  151. Prestaje zajedničko vlasništvo nad zemljom rezervata.
  152. Ona je sasjeckana na dijelove koji su
  153. podijeljeni pojedincima osobno,
  154. a višak je zbrinut.
  155. Plemena su izgubila ogromna područja.
  156. Američki san o pojedinačnom vlasništvu nad zemljom
  157. ispao je kao pametna izlika
  158. da se područja rezervata podijele sve dok ništa nije ostalo.
  159. Taj potez uništio je rezervate,
  160. omogućivši lakšu daljnju podjelu i prodaju
  161. sa svakom novom generacijom.
  162. Većina onog viška
  163. zemlje
  164. sada je u vlasništvu bijelih rančera.
  165. Još jednom, najbolja zemlja odlazi u ruke wasichua.
  166. Vjerujem da je 1890. godina

  167. najvažnija u ovoj prezentaciji.
  168. To je godina masakra kod Wounded Kneeja.
  169. 29. prosinca
  170. čete američke vojske opkolile su Sioux tabor kod potoka Wounded Knee
  171. i poubijale 300 ratnih zarobljenika zajedno
  172. s poglavicom Velikim Stopalom,
  173. koristeći novo oružje
  174. koje izbacuje eksplozivne čahure
  175. nazvan Hotchkiss pištolj.
  176. Za ovu takozvanu bitku dodijeljeno je
  177. 20 kongresnih medalja za čast
  178. 7. konjičkoj.
  179. Do današnjeg dana,
  180. to je najveći broj medalja za čast
  181. dodijeljen za jednu bitku.
  182. Znači, više je medalja podijeljeno
  183. za pokolj žena i djece
  184. nego za bilo koju bitku iz I. i
  185. II. svjetskog rata,
  186. Koreje, Vijetnama,
  187. Iraka i Afganistana.
  188. Masakr kod Wounded Kneeja
  189. smatra se krajem indijanskih ratova.
  190. Kadgod posjetim lokaciju
  191. masovne grobnice kod Wounded Kneeja,
  192. ne vidim samo grob
  193. za Lakote ili Siouxe,
  194. nego za sve domorodačke narode.
  195. Sveti čovjek Black Elk je rekao:

  196. "Tada još nisam znao koliko
  197. toga je završeno.
  198. Kada sada pogledam unazad
  199. iz te visoke pozicije svojih starih godina,
  200. još uvijek vidim poklane žene i djecu
  201. kako leže raštrkani
  202. širom klanca
  203. jednako jasno kao što sam ih vidio
  204. kad su mi oči još bile mlade.
  205. I vidim da je još nešto umrlo tamo u krvavom blatu
  206. i bilo pokopano u mećavi.
  207. Umro je san jednog naroda,
  208. a bio je to prekrasan san."
  209. S tim događajem

  210. započelo je novo razdoblje u indijanskoj povijesti.
  211. Sve možemo promatrati
  212. u okviru događaja prije i poslije Wounded Kneeja.
  213. Zato što je tada,
  214. s prstima na okidačima Hotchkiss pištolja,
  215. američka vlada javno obznanila svoje stavove prema pravima Indijanaca.
  216. Umorili su se od sporazuma.
  217. Umorili su se od svete zemlje.
  218. Umorili su se od plesa duhova.
  219. I umorili su se od svih problema što su ih Siouxi donosili.
  220. Zato su iznijeli svoje topove.
  221. "Sada želite biti Indijanci", rekli su
  222. s prstom na okidaču.
  223. 1900. godina:
  224. populacija američkih indijanaca dosegla je najniži broj –
  225. manje od 250.000,
  226. u usporedbi s procijenjenih 8 milijuna
  227. 1492. godine.
  228. Ubrzajmo.

  229. 1980. godina:
  230. u najdužoj parnici u američkoj povijesti,
  231. Sioux narod protiv SAD-a,
  232. odlučivao je Vrhovni sud SAD-a.
  233. Sud je zaključio da, kada su Siouxi preseljeni u rezervate
  234. i 2.832.799,495 hektara njihove zemlje
  235. bilo je otvoreno za istražitelje i naseljenike,
  236. uslovi drugog sporazuma iz Fort Laramie
  237. su prekšeni.
  238. Sud je zaključio
  239. da je područje Black Hillsa ilegalno uzeto
  240. te da se mora isplatiti odšteta plus kamata
  241. narodu Siouxa.
  242. Kao isplatu za Black Hills,
  243. sud je dodijelio samo 106 milijuna dolara
  244. narodu Siouxa.
  245. Oni su taj novac glasno odbili:
  246. "Black Hills nije na prodaju."
  247. 2010. godina:

  248. statistika o domorodačkoj populaciji danas,
  249. više od stoljeća nakon masakra kod Wounded Kneeja,
  250. otkriva o ostavštinu kolonizacije,
  251. prisilne migracije
  252. i kršenja odrednica sporazuma.
  253. Nezaposlenost u Pine Ridge rezervatu
  254. kreće se od 85 do 90 posto.
  255. Nove zgrade ne mogu se izgraditi,
  256. a postojeće se raspadaju.
  257. Mnogi su beskućnici,
  258. a i oni koji imaju domove moraju ih dijeliti
  259. nekad i s 5 obitelji.
  260. 39 posto kuća u u Pine Ridge-u
  261. nema struje.
  262. Najmanje 60 posto kuća u rezervatu
  263. ima problema s crnom plijesni.
  264. Više od 90 posto populacije
  265. živi ispod državnog praga siromaštva.
  266. Zaraženost tuberkulozom u Pine Ridge-u
  267. je otprilike osam puta veća od američkog prosjeka.
  268. Smrtnost dojenčadi je
  269. najviša na kontinentu
  270. i tri puta je veća od državnog prosjeka.
  271. Rak grlića maternice pet puta je češći od
  272. američkog prosjeka.
  273. Postotak ljudi s nezavršenom srednjom školom je oko 70 posto.
  274. Nastavnici se mijenjaju
  275. osam puta češće od američkog prosjeka.
  276. Često se događa da djedovi i bake odgajaju djecu
  277. jer ih roditelji zbog alkoholizma,
  278. nasilja u obitelji ili općenite apatije,
  279. ne mogu odgajati.
  280. 50 posto populacije iznad 40 godina
  281. pati od dijabetesa.
  282. Očekivana životna dob za muškarce
  283. je između 46
  284. i 48 godina –
  285. jednako
  286. kao i u Afganistanu i Somaliji.
  287. Zadnje poglavlje u svakom uspješnom genocidu

  288. je trenutak kad ugnjetavač
  289. diže ruke i govori,
  290. "Bože, što si rade ti ljudi?
  291. Ubijaju se međusobno.
  292. Oni se ubijaju međusobno,
  293. a mi ih gledamo kako umiru."
  294. Tako smo dobili naše Sjedinjene Američke Države.
  295. To je nasljeđe
  296. jasne sudbine.
  297. Zarobljenici se još uvijek rađaju
  298. u zarobljeničkim logorima
  299. iako čuvara već dugo nema.
  300. To su kosti koje ostaju
  301. kad se uzme najbolje meso.
  302. Davno prije,
  303. serija događanja je pokrenuta
  304. od ljudi koji izgledaju popute mene, wasichu,
  305. koji su željeli uzeti zemlju, vodu
  306. i zlato u planinama.
  307. To je dovelo do domino efekta
  308. koji još nije završio.
  309. Iako se danas, kao dominantno društvo, možemo osjećati

  310. nepovezano s masakrom iz 1890. godine
  311. ili s prekršenim sporazumima prije 150 godina,
  312. svejedno vas moram upitati
  313. kako se osjećate u vezi današnjih statistika?
  314. Koja je veza
  315. između tih prikaza patnje
  316. i povijesti koju sam vam upravo pročitao?
  317. I koliko je ove povijesti
  318. zapravo vaše?
  319. Je li išta od ovoga vaša odgovornost danas?
  320. Rekli su mi da mora postojati nešto što možemo učiniti.
  321. Mora postojati nekakvo zvono za uzbunu.
  322. Jer previše dugo sam stajao po strani
  323. zadovoljan svojom ulogom svjedoka,
  324. koji samo fotografira stvari.
  325. A rješenje se činilo mogućim samo u prošlosti,
  326. a zato mi je bio potreban vremenski stroj
  327. kako bi ima prišao.
  328. Patnja domorodaca

  329. nije jednostavan problem za riješiti.
  330. To nije nešto u čemu svi možemo lagano sudjelovati,
  331. kao što je pomoć Haitiju,
  332. suzbijanje AIDS-a ili borbe protiv gladi.
  333. Rješenje ovog problema
  334. puno je kompleksnije
  335. od doniranja novca,
  336. ili crkvenih akcija
  337. gdje se kuće pošarane grafitima ponovno liče
  338. ili prigradske obitelji
  339. doniraju odjeću koju više ne žele.
  340. Dakle, na koju nas to poziciju postavlja?
  341. Slijeganje ramenima u mraku?
  342. SAD

  343. nastavlja svakodnevno
  344. kršiti uvjete sporazuma
  345. iz 1851. i 1868.
  346. iz Fort Laramie s Lakotama.
  347. Ono što ja predlažem danas --
  348. moja TED želja je:
  349. poštujmo sporazume.
  350. Vratimo Black Hills.
  351. Nije naša stvar što oni s njima rade.
  352. (Pljesak)