Return to Video

Kako zagađenje utječe na kemijski sastav oceana

  • 0:02 - 0:06
    Razmišljate li ikada kako su oceani važni
    za naš svakodnevni život?
  • 0:08 - 0:11
    Oceani zauzimaju
    dvije trećine našeg planeta.
  • 0:11 - 0:14
    Oni proizvode polovicu
    kisika kojeg udišemo.
  • 0:14 - 0:16
    Oni modeliraju našu klimu.
  • 0:16 - 0:20
    I daju poslove, lijekove i hranu,
  • 0:20 - 0:25
    uključujući 20 posto proteina
    za prehranu ukupne ljudske populacije.
  • 0:26 - 0:29
    Ljudi su mislili
    da su oceani toliko veliki
  • 0:29 - 0:31
    da neće biti pogođeni ljudskom aktivnošću.
  • 0:32 - 0:35
    Danas ću vam pričati
    o ozbiljnoj stvarnosti
  • 0:36 - 0:40
    koja mijenja naše oceane,
    zvano oceansko zakiseljavanje,
  • 0:40 - 0:43
    ili zli blizanac klimatskih promjena.
  • 0:44 - 0:49
    Znate li da je ocean apsorbirao
    25 posto ukupnog ugljikovog dioksida
  • 0:49 - 0:52
    kojeg smo ispustili u atmosferu?
  • 0:52 - 0:56
    To je samo još jedna
    dobra stvar kod oceana
  • 0:56 - 0:59
    jer je ugljikov dioksid
    jedan od stakleničkih plinova
  • 0:59 - 1:00
    koji uzrokuje klimatske promjene.
  • 1:01 - 1:05
    Kako mi i dalje ispuštamo
    sve više, više i više
  • 1:05 - 1:08
    ugljikovog dioksida u atmosferu,
  • 1:08 - 1:10
    sve više ga biva otopljeno u oceanima.
  • 1:11 - 1:14
    I to je ono što mijenja
    kemijski sastav oceana.
  • 1:15 - 1:18
    Kada se ugljikov dioksid
    otopi u morskoj vodi,
  • 1:18 - 1:20
    prolazi kroz niz kemijskih reakcija.
  • 1:20 - 1:22
    Srećom za vas,
  • 1:22 - 1:25
    danas nemam vremena
    ući u detalje kemije.
  • 1:25 - 1:29
    Ali ću vam reći, što više
    ugljikovog dioksida uđe u ocean,
  • 1:29 - 1:31
    pH morske vode opada.
  • 1:32 - 1:36
    Ovo, u osnovi, znači da postoji
    porast kiselosti oceana.
  • 1:36 - 1:40
    I ovaj proces se zove zakiseljavanje.
  • 1:41 - 1:44
    I događa se zajedno s
    klimatskim promjenama.
  • 1:44 - 1:48
    Znastvenici prate oceansko
    zakiseljavanje više od dva desetljeća.
  • 1:49 - 1:52
    Ovo je važan vremenski niz na Hawaiima
  • 1:52 - 1:57
    i gornja linija pokazuje stalni porast
    koncentracije ugljikovog dioksida,
  • 1:57 - 1:59
    ili CO2 plina u atmosferi.
  • 1:59 - 2:02
    I to je izravan rezultat
    ljudske aktivnosti.
  • 2:03 - 2:07
    Linija ispod pokazuje porast
    koncentracije ugljikovog dioksida
  • 2:07 - 2:10
    koji je otopljen na površini oceana,
  • 2:11 - 2:14
    koji se, kao što možete vidjeti,
    povećava istom brzinom
  • 2:14 - 2:17
    kao i ugljikov dioksid u atmosferi
    otkada su mjerenja započela.
  • 2:17 - 2:20
    Donja linija pokazuje
    promjene u kemijskom sastavu.
  • 2:20 - 2:23
    Što je više ugljikovog
    dioksida ušlo u ocean,
  • 2:23 - 2:25
    to je pH morske vode više opao,
  • 2:26 - 2:30
    što, u osnovici, znači da je došlo do
    povećanja oceanske kiselosti.
  • 2:31 - 2:35
    U Irskoj, znanstvenici također
    prate oceansko zakiseljavanje,
  • 2:35 - 2:38
    znastvenici Oceanografskog
    instituta i NUI Galway.
  • 2:38 - 2:42
    I također možemo vidjeti
    kiselost po istoj stopi,
  • 2:42 - 2:45
    kao i one dobivene mjerenjima
    oceana u stanicama diljem svijeta.
  • 2:46 - 2:49
    Sve se to događa točno ispred nas.
  • 2:50 - 2:53
    Sada bih vam htjela dati primjer
    kako mi prikupljamo naše podatke
  • 2:53 - 2:55
    za praćenje promjene oceana.
  • 2:55 - 2:58
    Prvo prikupljamo
    puno uzoraka sredinom zime.
  • 2:58 - 3:00
    Kao što možete zamisliti,
    u Sjevernom Atlantiku
  • 3:00 - 3:03
    znamo biti zahvaćeni ozbiljnim olujama,
  • 3:03 - 3:06
    tako da to nije za vas
    koji imate morsku bolest,
  • 3:06 - 3:08
    ali prikupljamo neke
    vrlo značajne podatke.
  • 3:09 - 3:11
    Spuštamo ovaj instrument
    sa strane broda
  • 3:11 - 3:14
    i tamo su senzori, montirani na dnu,
  • 3:14 - 3:17
    koji nam mogu dati informacije o vodi
  • 3:17 - 3:19
    kao što je temperatura ili otpušten kisik.
  • 3:19 - 3:23
    I tada možemo prikupiti uzorke
    morske vode u ove velike boce.
  • 3:23 - 3:27
    Počinjemo na dnu, što može biti duboko
    preko četiri kilometra
  • 3:27 - 3:29
    dalje od naše kontinentalne obale,
  • 3:29 - 3:32
    te uzimamo uzorke u pravilnim
    razmacima sve do površine.
  • 3:33 - 3:35
    Morsku vodu dignemo na brod
  • 3:35 - 3:38
    gdje je možemo ili analizirati na brodu,
  • 3:38 - 3:41
    ili u laboratoriju
    za različite kemijske parametre.
  • 3:41 - 3:42
    A zašto bi nas to zanimalo?
  • 3:43 - 3:47
    Kako će oceansko zakiseljavanje
    utjecati na sve nas?
  • 3:49 - 3:52
    Tu su zabrinjavajuće činjenice.
  • 3:53 - 3:59
    Već je došlo do povećanja
    kiselosti oceana za 26 posto
  • 3:59 - 4:03
    od vremena prije industrije, koje je
    izravno povezano s ljudskom aktivnošću.
  • 4:04 - 4:08
    Jedino ako ne smanjimo
    naše ispuštanje ugljikovog dioksida,
  • 4:08 - 4:14
    očekujemo povećanje
    oceanske kiselosti za 170 posto
  • 4:14 - 4:17
    do kralja stoljeća.
  • 4:18 - 4:20
    Mislim, to je unutar
    razdoblja života naše djece.
  • 4:22 - 4:27
    Ova stopa zakiseljavanja je 10 puta brža
  • 4:27 - 4:34
    od bilo kojeg zakiseljavanja oceana
    tijekom više od 55 milijuna godina.
  • 4:34 - 4:38
    Morski život nikada prije nije doživio
  • 4:38 - 4:41
    toliko brzu stopu promjena.
  • 4:42 - 4:45
    Tako da ne možemo ni znati
    kako će se to svladati.
  • 4:47 - 4:52
    Postojalo je i prirodno zakiseljavanje
    milijunima godina prije,
  • 4:52 - 4:55
    koje je bilo puno sporije
    od onoga što imamo danas.
  • 4:55 - 5:00
    I ovo se podudara s masivnim izumiranjima
    mnogih morskih organizama.
  • 5:01 - 5:02
    Je li to ono čemu stremimo?
  • 5:03 - 5:04
    Možda.
  • 5:05 - 5:09
    Istraživanja pokazuju kako je
    nekim vrstama, zapravo, dobro,
  • 5:09 - 5:12
    ali mnoge pokazuju negativan odgovor.
  • 5:13 - 5:17
    Kako kiselost oceana raste,
    jedna od velikih briga je
  • 5:17 - 5:22
    što koncentracija karbonatnih
    iona u morskim vodama opada.
  • 5:22 - 5:25
    Ti su ioni, u osnovici, gradivni blokovi
  • 5:25 - 5:28
    za stvaranje oklopa
    mnogih morskih organizama,
  • 5:29 - 5:33
    kao, na primjer, rakova, dagnji, kamenica.
  • 5:34 - 5:36
    Drugi primjer su koralji.
  • 5:36 - 5:39
    Oni također trebaju
    karbonatne ione u morskoj vodi
  • 5:39 - 5:43
    za izgradnju koraljnih struktura,
    to jest, stvaranje koraljnih grebena.
  • 5:44 - 5:47
    Porastom kiselosti oceana
  • 5:47 - 5:50
    i opadanjem koncentracije
    karbonatnih iona,
  • 5:50 - 5:55
    ove vrste teže izgrađuju svoje oklope,
  • 5:55 - 5:59
    a pri nižim razinama
    mogu se čak početi i otapati.
  • 6:00 - 6:03
    Ovaj pteropod zove se morski leptir.
  • 6:04 - 6:07
    Važan je izvor hrane
    za mnoge vrste u oceanu,
  • 6:07 - 6:10
    od planktona do lososa pa sve do kitova.
  • 6:11 - 6:15
    Oklop pteropoda stavljen je u morsku vodu,
  • 6:15 - 6:18
    pH vrijednosti koju očekujemo
    do kraja ovog stoljeća.
  • 6:19 - 6:25
    Nakon samo 45 dana
    pri ovoj realnoj pH vrijednosti,
  • 6:25 - 6:29
    možemo vidjeti da je oklop
    gotovo u potpunosti otopljen.
  • 6:30 - 6:34
    Znači, oceansko zakiseljavanje
    može utjecati na hranidbeni lanac
  • 6:34 - 6:36
    i izravno na našu prehranu.
  • 6:36 - 6:40
    Tko ovdje voli školjke? Ili lososa?
  • 6:41 - 6:42
    Ili mnoge druge riblje vrste
  • 6:42 - 6:45
    čiji izvori hrane mogu biti zahvaćeni.
  • 6:46 - 6:48
    Tu su i koralji hladnih voda.
  • 6:48 - 6:52
    Jeste li znali da mi u Irskoj, zapravo,
    imamo koralje hladnih voda
  • 6:52 - 6:54
    dalje od kontinentalne obale?
  • 6:54 - 6:58
    Oni podržavaju bogatu bioraznolikost,
    uključujući neke vrlo važne ribnjake.
  • 6:59 - 7:02
    Pretpostavlja se
    da će do kraja ovog stoljeća,
  • 7:02 - 7:08
    70 posto svih poznatih koralja
    hladnih voda u cijelom oceanu
  • 7:09 - 7:13
    biti okruženo morskom vodom
    koja otapa njihove koraljne strukture.
  • 7:17 - 7:21
    Zadnji primjer kojeg imam
    su ovi zdravi tropski koralji.
  • 7:21 - 7:26
    Stavljeni su u morsku vodu pH vrijednosti
    koja se očekuje do 2100. godine.
  • 7:27 - 7:33
    Nakon šest mjeseci, koralji
    su se gotovo u potpunosti otopili.
  • 7:34 - 7:37
    Koraljni grebeni održavaju
  • 7:37 - 7:43
    25 posto cijelog morskog života u oceanu.
  • 7:44 - 7:45
    Ukupan morski život.
  • 7:46 - 7:50
    Kako možete vidjeti, oceansko
    zakiseljavanje je globalna prijetnja.
  • 7:51 - 7:53
    Imam sina starog osam mjeseci.
  • 7:54 - 7:58
    Ako ne počnemo usporavati
    cijeli ovaj proces,
  • 7:58 - 8:02
    bojim se i pomisliti kako će naši oceani
    izgledati kada on bude odrastao muškarac.
  • 8:04 - 8:06
    Vidjet ćemo posljedice zakiseljavanja.
  • 8:06 - 8:10
    Već smo sada ispustili previše
    ugljikovog dioksida u atmosferu.
  • 8:11 - 8:14
    Ali ovo možemo usporiti.
  • 8:14 - 8:18
    Možemo spriječiti najgori mogući ishod.
  • 8:19 - 8:21
    Jedini način kako to možemo je
  • 8:21 - 8:24
    smanjiti ispuštanje ugljikovog dioksida.
  • 8:25 - 8:29
    Ovo je jednako bitno kako za vas i mene,
    tako i za industriju i vladu.
  • 8:30 - 8:33
    Moramo raditi zajedno,
    usporiti globalno zagrijavanje,
  • 8:34 - 8:36
    usporiti oceansko zakiseljavanje
  • 8:36 - 8:41
    i pomoći održavati
    čist ocean i čist planet
  • 8:41 - 8:44
    za našu generaciju
    i za generacije koje dolaze.
  • 8:45 - 8:49
    (Pljesak)
Title:
Kako zagađenje utječe na kemijski sastav oceana
Speaker:
Triona McGrath
Description:

Kako nastavljamo ispuštati ugljikov dioksid u atmosferu, sve više njega otapa se u oceanima, što dovodi do drastičnih promjena u kemiji voda. Triona McGrath istražuje ovaj proces, još poznat kao zakiseljavanje, i u ovom će nas govoru upoznati s oceanografskim svijetom. Naučite više o tome kako „zli blizanac klimatskih promjena“ utječe na ocean i život koji ovisi o njemu.

more » « less
Video Language:
English
Team:
closed TED
Project:
TEDTalks
Duration:
09:03

Croatian subtitles

Revisions