Return to Video

Zašto je jezik najvažniji ljudski izum?

  • 0:02 - 0:03
    Žlice.
  • 0:05 - 0:06
    Kartonske kutije.
  • 0:07 - 0:10
    Električni vlakovi veličine djeteta.
  • 0:11 - 0:12
    Blagdanski ukrasi.
  • 0:12 - 0:14
    Kuće na napuhavanje.
  • 0:14 - 0:16
    Prekrivači.
  • 0:16 - 0:17
    Košare.
  • 0:17 - 0:18
    Tepisi.
  • 0:18 - 0:20
    Preklopni stolići.
  • 0:20 - 0:21
    Pametni telefoni.
  • 0:21 - 0:22
    Klaviri.
  • 0:23 - 0:25
    Ogrtači.
  • 0:25 - 0:26
    Fotografije.
  • 0:26 - 0:28
    Što sve ove stvari imaju zajedničko,
  • 0:28 - 0:31
    osim što su to fotografije koje sam
    uslikao tijekom zadnja tri mjeseca
  • 0:31 - 0:34
    te na njih imam autorska prava?
  • 0:34 - 0:35
    (Smijeh)
  • 0:35 - 0:37
    Sve su to izumi
  • 0:37 - 0:41
    stvoreni zahvaljujući jeziku.
  • 0:41 - 0:43
    Ništa od toga ne bi postojalo bez jezika.
  • 0:43 - 0:45
    Zamislite stvaranje bilo čega od toga
  • 0:45 - 0:48
    ili građenje cijele zgrade poput ove,
  • 0:48 - 0:50
    a da ne možete koristiti jezik
  • 0:50 - 0:55
    ili da se ne možete okoristiti znanjem
    stečenim upotrebom jezika.
  • 0:55 - 0:59
    U biti, jezik je najvažnija stvar
  • 0:59 - 1:00
    na cijelom svijetu.
  • 1:00 - 1:03
    Cijela se naša civilizacija
    temelji na njemu.
  • 1:03 - 1:06
    Oni koji posvećuju živote
    njegovom proučavanju -
  • 1:06 - 1:11
    kako je jezik nastao,
    kako se ljudski jezici razlikuju,
  • 1:11 - 1:13
    kako se razlikuju od
    životinjske komunikacije -
  • 1:13 - 1:14
    su lingvisti.
  • 1:15 - 1:20
    Formalna lingvistika je
    relativno novo polje,
  • 1:21 - 1:23
    a otkrila je mnogo važnih stvari.
  • 1:24 - 1:26
    Primjerice, to da se ljudski
    komunikacijski sustavi
  • 1:26 - 1:29
    bitno razlikuju od životinjskih
    komunikacijskih sustava,
  • 1:29 - 1:32
    da su svi jezici jednako izražajni,
  • 1:32 - 1:34
    iako na različite načine.
  • 1:34 - 1:37
    Ipak, unatoč tome,
  • 1:37 - 1:42
    mnogo ljudi voli lupetati o jeziku
  • 1:42 - 1:46
    kao da o njemu imaju jednako
    znanje kao i lingvisti
  • 1:46 - 1:48
    jer, naravno, govore neki jezik.
  • 1:48 - 1:50
    A ako govorite neki jezik,
    to znači da imate jednako pravo
  • 1:50 - 1:52
    govoriti o njegovoj funkciji
    kao bilo tko drugi.
  • 1:52 - 1:55
    Zamislite da razgovarate s kirurgom
  • 1:55 - 1:56
    i da mu kažete: "Slušaj me.
  • 1:56 - 1:58
    Imam srce već 40 godina.
  • 1:58 - 2:01
    Mislim da znam ponešto
    o zamjeni aortnog zalistka.
  • 2:01 - 2:03
    Mislim da je moje mišljenje
    jednako bitno kao tvoje."
  • 2:03 - 2:05
    Ipak, upravo to se događa.
  • 2:06 - 2:10
    Neil deGrasse Tyson upravo to
    govori u filmu Dolazak,
  • 2:10 - 2:12
    on bi doveo kriptografa -
  • 2:12 - 2:16
    nekoga tko može dešifrirati
    poruku na jeziku kojeg već zna -
  • 2:16 - 2:17
    radije nego lingvista,
  • 2:17 - 2:19
    da komunicira s izvanzemaljcima,
  • 2:19 - 2:21
    jer što bi lingvist -
  • 2:21 - 2:23
    zašto bi to bilo korisno
    u razgovoru s nekim
  • 2:23 - 2:25
    tko govori jezik koji ni ne poznajemo?
  • 2:25 - 2:28
    Iako, ni film Dolazak se nije izvukao.
  • 2:28 - 2:30
    Mislim stvarno, taj film.
  • 2:30 - 2:33
    Izvanzemaljci siđu na naš planet
    u ogromnim brodovima
  • 2:33 - 2:37
    i žele jedino komunicirati s nama,
  • 2:37 - 2:39
    a vi zaposlite samo jednog lingvista?
  • 2:39 - 2:40
    (Smijeh)
  • 2:40 - 2:43
    Zar američka vlada štedi?
  • 2:43 - 2:45
    (Smijeh)
  • 2:45 - 2:48
    Mnogo toga može biti
    pripisano nesporazumima,
  • 2:48 - 2:51
    o tome što je jezik,
    o formalnom proučavanju jezika,
  • 2:51 - 2:52
    o lingvistici.
  • 2:54 - 2:58
    Mislim da je nešto u pozadini
    mnogih tih nesporazuma,
  • 2:58 - 3:03
    nešto što se može sažeti u
    ovom divnom članku u Forbesu
  • 3:03 - 3:06
    o tome zašto srednjoškolci
    ne bi trebali učiti strane jezike.
  • 3:06 - 3:08
    Izvući ću iz njega neke citate
  • 3:08 - 3:11
    i želim da vidite možete li dokučiti
  • 3:11 - 3:14
    što je u pozadini tih mišljenja i ideja.
  • 3:15 - 3:19
    "Amerikanci rijetko čitaju klasike,
    čak i u prijevodu."
  • 3:19 - 3:22
    Drugim riječima, zašto bi
    uopće učili strane jezike
  • 3:22 - 3:25
    kad i tako neće čitati
    klasike u originalu?
  • 3:25 - 3:26
    Čemu?
  • 3:26 - 3:29
    "Učenje stranih jezika u školi
    je gubitak vremena
  • 3:29 - 3:33
    kad se usporedi s drugim stvarima
    koje biste mogli raditi u školi."
  • 3:34 - 3:38
    "U Europi se puno jezičnih skupina
    nalazi u relativno malom prostoru."
  • 3:38 - 3:41
    Dakle, zašto bi Amerikanci
    učili još jedan jezik?
  • 3:41 - 3:45
    Nećete baš profitirati od toga.
  • 3:45 - 3:45
    Ovaj mi je najdraži:
  • 3:45 - 3:48
    "Student iz Birminghama
    bi morao putovati
  • 3:48 - 3:50
    oko 1600 kilometara da bi
    došao do meksičke granice,
  • 3:50 - 3:55
    a čak i tad bi bilo dovoljno ljudi koji
    govore engleski da se može snaći."
  • 3:55 - 3:57
    Drugim riječima, ako možete mahati rukama
  • 3:57 - 3:59
    i možete stići tamo gdje idete,
  • 3:59 - 4:02
    tad stvarno nema smisla
    učiti još jedan jezik.
  • 4:02 - 4:07
    Ono što je u pozadini mnogih tih
    stavova je konceptualna metafora,
  • 4:07 - 4:09
    jezik je alat.
  • 4:09 - 4:12
    Nešto se čini vrlo istinitim
    u ovoj metafori.
  • 4:12 - 4:13
    Jezik jest vrsta alata.
  • 4:13 - 4:16
    Ako znate lokalni jezik, možete napraviti
    više toga nego ako ga ne znate.
  • 4:16 - 4:20
    No implicira se da je jezik samo alat,
  • 4:20 - 4:22
    a to je sasvim netočno.
  • 4:22 - 4:25
    Kad bi jezik bio samo alat,
    bio bi to jako loš alat.
  • 4:25 - 4:29
    Davno bismo ga zamijenili
    nečim puno boljim.
  • 4:29 - 4:30
    Razmislite o bilo kojoj rečenici.
  • 4:30 - 4:33
    Evo rečenice za koju sam siguran da sam je
    izgovorio: "Jučer sam vidio Kyna".
  • 4:33 - 4:34
    Imam prijatelja Kyna.
  • 4:34 - 4:38
    Kad izgovorim ovu rečenicu:
    "Jučer sam vidio Kyna",
  • 4:38 - 4:40
    mislite li da je stvarno moguće
  • 4:40 - 4:43
    da je sve iz mog uma sad
    ugrađeno u vaš mozak
  • 4:43 - 4:44
    preko te rečenice?
  • 4:44 - 4:47
    Teško, jer se još mnogo tog drugog događa.
  • 4:47 - 4:48
    Primjerice, kad kažem "jučer",
  • 4:48 - 4:51
    mogao bih misliti na to kakvo je
    vrijeme bilo jučer jer sam bio tamo.
  • 4:51 - 4:52
    Ako se prisjećam,
  • 4:52 - 4:56
    vjerojatno bih se sjetio da sam
    nešto zaboravio poslati, što je istina.
  • 4:56 - 4:59
    Ovo je bila planirana šala,
    ali stvarno sam zaboravio poslati nešto.
  • 4:59 - 5:02
    To znači da ću to morati
    napraviti u ponedjeljak
  • 5:02 - 5:04
    jer se tad vraćam kući.
  • 5:04 - 5:06
    Kad pomislim na "Monday" (ponedjeljak),
  • 5:06 - 5:09
    pomislit ću na Manic Monday
    od The Banglesa. Dobra pjesma.
  • 5:10 - 5:13
    Kad kažem riječ "saw" (vidio; pila),
    pomislit ću na ovu rečenicu:
  • 5:13 - 5:16
    ''Vidim', reče slijepac dok je
    uzimao čekić i zapil(j)io (se)."
  • 5:16 - 5:17
    Uvijek to pomislim.
  • 5:17 - 5:19
    Svaki put kad čujem ili kažem
    riječ "saw", uvijek pomislim na to
  • 5:19 - 5:21
    jer je moj djed to govorio
  • 5:21 - 5:23
    pa me podsjeća na njega.
  • 5:23 - 5:25
    Vraćamo se na Manic Monday,
    iz nekog razloga,
  • 5:25 - 5:30
    i na Kyna, kad kažem nešto
    poput: "Jučer sam vidio Kyna",
  • 5:30 - 5:33
    pomislit ću na okolnosti
    u kojima sam ga vidio.
  • 5:33 - 5:36
    To je bio taj dan.
    Bio je s mojom mačkom.
  • 5:36 - 5:38
    Naravno, kad mislim na Kyna,
  • 5:38 - 5:40
    pomislit ću da upravo
    pohađa Long Beach State
  • 5:40 - 5:42
    i sjetit ću se da su moj dobar
    prijatelj John i moja majka
  • 5:42 - 5:43
    diplomirali na Long Beach Stateu,
  • 5:43 - 5:46
    moja rođakinja Katie upravo
    pohađa Long Beach State.
  • 5:46 - 5:48
    Opet smo na Manic Monday.
  • 5:48 - 5:52
    No ovo je samo djelić onoga
    što vam se događa u glavama
  • 5:52 - 5:54
    u bilo kojem trenutku dok govorite.
  • 5:54 - 5:57
    A sve čime možemo
    uobličiti taj cijeli nered
  • 5:57 - 6:00
    koji nam se događa u glavi je ovo.
  • 6:00 - 6:01
    Ovo je sve što imamo.
  • 6:01 - 6:02
    (Smijeh)
  • 6:02 - 6:05
    Je li ikakvo čudo što
    nam je sustav tako loš?
  • 6:05 - 6:07
    Ako vam smijem predložiti jednu analogiju,
  • 6:07 - 6:11
    zamislite da želite saznati
    kako je to jesti kolač,
  • 6:11 - 6:13
    ako biste umjesto jedenja kolača,
  • 6:13 - 6:16
    morali probaviti sastojke nekog kolača,
  • 6:16 - 6:18
    jedan po jedan,
  • 6:18 - 6:19
    zajedno s receptom
  • 6:19 - 6:23
    kako se ti sastojci mogu
    kombinirati da bi nastao kolač.
  • 6:23 - 6:25
    Morali biste pojesti i recept.
  • 6:25 - 6:26
    (Smijeh)
  • 6:26 - 6:28
    Kad bismo morali tako iskusiti kolač,
  • 6:28 - 6:29
    ne bismo ga nikad jeli.
  • 6:30 - 6:34
    Ipak, jezik je jedini način
  • 6:34 - 6:38
    na koji možemo dokučiti
    što se događa u našem umu.
  • 6:38 - 6:40
    To je naša unutrašnjost,
  • 6:40 - 6:42
    ono što nas čini ljudskima,
  • 6:42 - 6:45
    ono što nas razlikuje od životinja,
  • 6:45 - 6:47
    sve ovo negdje unutra,
  • 6:47 - 6:51
    a sve što imamo da bismo
    to izrazili su naši jezici.
  • 6:51 - 6:53
    Jezik je najbolji način da
    pokažemo što nam se događa u glavi.
  • 6:53 - 6:55
    Zamislite da želim pitati
    nešto važno poput:
  • 6:55 - 6:58
    "Kakva je priroda ljudskog
    mišljenja i emocija?"
  • 6:58 - 7:00
    Ono što biste htjeli
  • 7:00 - 7:03
    je proučiti što je više različitih jezika
  • 7:03 - 7:04
    moguće.
  • 7:04 - 7:06
    Jedan ne bi bio dovoljan.
  • 7:06 - 7:08
    Primjerice,
  • 7:08 - 7:11
    ovo je slika malog Romana
  • 7:11 - 7:14
    koju sam uslikao kamerom
    od 12 megapiksela.
  • 7:14 - 7:17
    Ovo je ista slika s puno manje piksela.
  • 7:17 - 7:21
    Očito, nijedna od tih slika
    nije prava mačka.
  • 7:21 - 7:25
    No jedna vam daje puno bolji
    dojam o tome što je mačka.
  • 7:27 - 7:29
    Jezik nije samo alat.
  • 7:29 - 7:30
    On je naše nasljeđe.
  • 7:30 - 7:32
    To je naš način da prenesemo
    što znači biti čovjek.
  • 7:32 - 7:37
    Naravno, pod naše nasljeđe
    mislim na sve ljude svugdje.
  • 7:37 - 7:42
    Gubitak samo jednog jezika
    čini tu sliku puno nejasnijom.
  • 7:42 - 7:46
    Tako mi je zadnjih 10 godina posao,
  • 7:46 - 7:49
    ali također i razbibriga,
  • 7:49 - 7:51
    smišljanje jezika.
  • 7:51 - 7:53
    Zovu se "smijezici",
  • 7:53 - 7:55
    skraćeno od "smišljeni jezici".
  • 7:55 - 7:57
    Iznoseći redom ove činjenice,
  • 7:57 - 7:59
    da na našem planetu gubimo jezike
  • 7:59 - 8:00
    i da ja smišljam sasvim nove jezike,
  • 8:00 - 8:03
    mogli biste pomisliti da
    postoji neka dublja veza
  • 8:03 - 8:04
    između njih.
  • 8:04 - 8:08
    Zapravo je mnogo ljudi to povezalo.
  • 8:08 - 8:10
    Ovo je lik koji se razbjesnio
  • 8:10 - 8:13
    što postoji "smijezik" u
    Avataru Jamesa Camerona.
  • 8:13 - 8:14
    On kaže:
  • 8:14 - 8:17
    "U tri godine koliko je
    trebalo Jamesu Cameronu
  • 8:17 - 8:19
    da Avatar dođe na ekran,
    jedan jezik je izumro."
  • 8:19 - 8:21
    Zapravo, vjerojatno više njih.
  • 8:21 - 8:24
    "Na'vi, nažalost, neće
    ispuniti tu prazninu..."
  • 8:24 - 8:27
    Stvarno duboka i potresna izjava -
  • 8:27 - 8:29
    ako o njoj uopće ne razmislite.
  • 8:29 - 8:31
    (Smijeh)
  • 8:31 - 8:33
    Međutim, dok sam bio na Caltechu,
  • 8:33 - 8:34
    završio sam dvije studijske grupe.
  • 8:34 - 8:36
    Jedna je bila lingvistika,
    ali druga je bila engleski.
  • 8:36 - 8:39
    Naravno, studij engleskog
  • 8:39 - 8:41
    nije zapravo studij engleskog jezika,
  • 8:41 - 8:44
    nego studij književnosti.
  • 8:44 - 8:46
    Književnost je predivna stvar
  • 8:46 - 8:49
    jer je u osnovi poput umjetnosti,
  • 8:50 - 8:51
    potpada pod umjetnost.
  • 8:51 - 8:53
    Ono što radimo s književnošću,
  • 8:53 - 8:58
    autori stvaraju nova bića i priče.
  • 8:58 - 9:01
    Zanimljivo nam je vidjeti
  • 9:01 - 9:06
    koju vrstu dubine i emocija
    te jedinstvenog duha
  • 9:06 - 9:09
    autori mogu unijeti u ta izmišljena bića.
  • 9:09 - 9:11
    Toliko da - pogledajte ovo.
  • 9:11 - 9:14
    Ovo su cijele serije knjiga
  • 9:14 - 9:16
    napisane o izmišljenim likovima.
  • 9:16 - 9:20
    Cijela je knjiga o samo
    jednom izmišljenom liku.
  • 9:20 - 9:22
    Postoji cijela knjiga o
    Georgeu F. Babbittu,
  • 9:22 - 9:24
    iz romana "Babbitt" Sinclaira Lewisa,
  • 9:24 - 9:26
    i jamčim vam da je
    knjiga duža od "Babbitta",
  • 9:26 - 9:27
    koji je kratak.
  • 9:27 - 9:29
    Sjeća li se uopće itko te knjige?
  • 9:29 - 9:31
    Prilično je dobra, mislim da je
    čak bolja od romana Main Street.
  • 9:31 - 9:33
    Samo moja nepopularna misao.
  • 9:34 - 9:38
    Nikad nismo preispitivali činjenicu
    da je književnost zanimljiva.
  • 9:38 - 9:40
    Unatoč tome,
  • 9:40 - 9:44
    ni lingvisti nisu zainteresirani za ono
    što nam smišljeni jezici mogu reći
  • 9:44 - 9:48
    o dubini ljudskog duha samo
    kao o umjetničkom pothvatu.
  • 9:49 - 9:51
    Dat ću vam jedan lijep primjer.
  • 9:51 - 9:54
    Napisali su članak o meni
  • 9:54 - 9:57
    u časopisu bivših studenata
    prije nešto vremena.
  • 9:57 - 9:58
    Kad su pisali taj članak,
  • 9:58 - 10:01
    htjeli su razgovarati i s
    nekim sa suprotne strane,
  • 10:01 - 10:04
    što se, kad razmislite, čini čudno.
  • 10:04 - 10:05
    Samo pišete o nekoj osobi,
  • 10:05 - 10:08
    a želite nekoga sa
    suprotne strane te osobe.
  • 10:08 - 10:10
    (Smijeh)
  • 10:10 - 10:12
    U biti, to je samo napuhana hvala.
  • 10:12 - 10:15
    Tako su uspjeli dobiti
  • 10:15 - 10:17
    jednog od najgenijalnijih
    lingvista našeg vremena,
  • 10:17 - 10:20
    Georgea Lakoffa, lingvista
    ovdje na fakultetu Berkeley.
  • 10:20 - 10:24
    Njegov je rad zauvijek
    promijenio lingvistiku
  • 10:24 - 10:25
    i kognitivnu znanost.
  • 10:25 - 10:28
    Kad su ga pitali o mom radu
    i smišljanju jezika općenito,
  • 10:28 - 10:32
    rekao je: "Postoji puno toga što
    treba napraviti u proučavanju jezika.
  • 10:32 - 10:35
    Trebali biste trošiti vrijeme
    na nešto stvarno."
  • 10:35 - 10:36
    Da.
  • 10:36 - 10:38
    "Nešto stvarno."
    Podsjeća li vas to na nešto?
  • 10:38 - 10:43
    Da iskoristim okvir
    koji je on sam smislio,
  • 10:43 - 10:45
    dopustite mi da se vratim na
    našu konceptualnu metaforu:
  • 10:45 - 10:46
    jezik je alat.
  • 10:46 - 10:50
    Čini se da on djeluje pod tom metaforom
  • 10:50 - 10:54
    koja kaže da je jezik koristan
    kad se može koristiti za komunikaciju.
  • 10:54 - 10:58
    Jezik je beskoristan kad se ne
    može koristiti za komunikaciju.
  • 10:58 - 11:00
    Mogli biste se upitati što
    radimo s mrtvim jezicima?
  • 11:00 - 11:02
    No, bilo kako bilo.
  • 11:02 - 11:03
    Zbog te se ideje
  • 11:03 - 11:07
    može činiti kao vrhunski apsurd
  • 11:07 - 11:10
    imati na Duolingu
    tečaj visokog valirijskog,
  • 11:10 - 11:13
    jezika koji sam smislio za
    HBO-ovu Igru prijestolja.
  • 11:13 - 11:17
    Mogli biste se upitati što
    točno 740 000 ljudi uči?
  • 11:17 - 11:20
    (Smijeh)
  • 11:20 - 11:22
    Promotrimo to.
  • 11:22 - 11:23
    Što to oni uče?
  • 11:23 - 11:26
    Što bi to mogli učiti?
  • 11:26 - 11:29
    S obzirom na to da je drugi jezik -
  • 11:29 - 11:31
    da je tečaj za ljude koji govore engleski -
  • 11:31 - 11:33
    govornici engleskog poprilično uče.
  • 11:34 - 11:36
    Evo rečenice koju vjerojatno
    nikad neće koristiti u komunikaciji
  • 11:36 - 11:38
    u cijelom svom životu:
  • 11:38 - 11:39
    "Vala ābre urnes."
  • 11:39 - 11:41
    "Muškarac vidi ženu."
  • 11:41 - 11:43
    Mala crtica na "a" označava duljinu,
  • 11:43 - 11:45
    a prijevod doslovno znači to.
  • 11:45 - 11:47
    Zapravo uče vrlo fascinantne stvari,
  • 11:47 - 11:48
    pogotovo ako su govornici engleskog.
  • 11:48 - 11:52
    Uče da predikat može doći
    na samom kraju rečenice.
  • 11:52 - 11:55
    To inače u engleskom nije moguće
    kad imate subjekt i predikat.
  • 11:55 - 11:58
    Uče da ponekad
  • 11:58 - 12:01
    jezik nema ekvivalent za
    riječ "the" - on uopće ne postoji.
  • 12:02 - 12:03
    To je nešto što jezici rade.
  • 12:03 - 12:07
    Uče da dugi samoglasnik može duže trajati,
  • 12:07 - 12:09
    a ne promijeniti kvalitetu,
  • 12:09 - 12:12
    što se događa s našim dugim
    otvornicima koji zapravo isto traju.
  • 12:12 - 12:16
    Uče da postoje male sklonidbe.
  • 12:16 - 12:17
    Ha?
  • 12:17 - 12:20
    Postoje sklonidbe po tzv.
    padežima na kraju imenica -
  • 12:20 - 12:21
    (Smijeh)
  • 12:21 - 12:25
    koje vam kažu tko radi što
    kome u određenoj rečenici.
  • 12:25 - 12:28
    Čak i ako ostavite isti red riječi,
  • 12:28 - 12:29
    ali promijenite nastavke,
  • 12:29 - 12:32
    oni mijenjaju tko radi što kome.
  • 12:32 - 12:38
    Uče da jezici izražavaju
    iste stvari na drukčiji način
  • 12:39 - 12:41
    i da jezici mogu biti zabavni.
  • 12:42 - 12:46
    Uče poštovati jezik s velikim J.
  • 12:46 - 12:50
    Budući da 88 % Amerikanaca
    govori samo engleski kod kuće,
  • 12:50 - 12:53
    ne mislim da je to nužno loše.
  • 12:53 - 12:56
    Znate li zašto jezici na
    našem planetu izumiru?
  • 12:57 - 13:02
    Ne zato što vlada nameće
    jedan jezik manjoj skupini
  • 13:02 - 13:05
    ili zato što je cijela
    skupina govornika nestala.
  • 13:05 - 13:08
    To se događalo u prošlosti,
    a događa se i sada,
  • 13:08 - 13:10
    ali to nije glavni razlog.
  • 13:10 - 13:13
    Glavni je razlog to što
    se dijete rađa u obitelji
  • 13:13 - 13:17
    koja govori jezik koji nije
    raširen u njezinoj zajednici
  • 13:17 - 13:19
    te ga dijete ne nauči.
  • 13:19 - 13:20
    Zašto?
  • 13:20 - 13:24
    Zato što se taj jezik ne
    cijeni u njezinoj zajednici.
  • 13:24 - 13:26
    Jer taj jezik nije koristan.
  • 13:26 - 13:31
    Jer se dijete ne može
    zaposliti ako govori taj jezik.
  • 13:31 - 13:35
    Jer ako je jezik samo alat,
  • 13:35 - 13:38
    tada je učenje njegovog materinskog jezika
  • 13:38 - 13:40
    jednako korisno kao
    učenje visokog valirijskog
  • 13:40 - 13:41
    pa zašto bi se trudilo?
  • 13:43 - 13:45
    Sad...
  • 13:47 - 13:51
    Možda učenje jezika neće
    pridonijeti većoj jezičnoj tečnosti.
  • 13:51 - 13:53
    No možda to nije tako strašno.
  • 13:54 - 13:57
    Možda će, ako više ljudi uči više jezika,
  • 13:57 - 14:00
    to voditi većoj jezičnoj toleranciji,
  • 14:00 - 14:02
    a manje jezičnom imperijalizmu.
  • 14:02 - 14:05
    Možda ćemo, ako stvarno poštujemo
    jezik jer je to što je -
  • 14:05 - 14:10
    doslovno najvažniji izum
    u povijesti čovječanstva -
  • 14:10 - 14:11
    tada u budućnosti
  • 14:11 - 14:15
    moći slaviti što su
    ugroženi jezici ostali živi,
  • 14:15 - 14:17
    a nisu postali muzejski primjerci.
  • 14:17 - 14:19
    (Visoki valirijski) Kirimvose.
    Hvala.
  • 14:19 - 14:20
    (Pljesak)
Title:
Zašto je jezik najvažniji ljudski izum?
Speaker:
David Peterson
Description:

Civilizacija se temelji na postojanju jezika, kaže kreator jezika David Peterson. U govoru koji je podjednako strastven i smiješan, pokazuje nam kako nam učenje, očuvanje i smišljanje novih jezika pomaže da razumijemo cjelokupno čovječanstvo - i daje nam brzu lekciju iz visokog valirijskog, jednog od dva jezika koje je smislio za Igru prijestolja (zajedno s dotrakijskim). "Jezik nije samo alat", kaže. "To je naše nasljeđe, naš način da prenesemo što znači biti čovjek."

more » « less
Video Language:
English
Team:
TED
Project:
TEDTalks
Duration:
14:33

Croatian subtitles

Revisions