Return to Video

Ambiciozni plan zaštite svjetskih mora

  • 0:00 - 0:03
    Zemljini oceani.
  • 0:03 - 0:06
    Prekrasni su, nadahnjuju
    i podržavaju život.
  • 0:06 - 0:10
    Oni su, vjerojatno to znate,
    više ili manje uništeni.
  • 0:10 - 0:12
    Na Sejšelskim otocima
  • 0:12 - 0:15
    ljudska aktivnost i klimatske promjene
    opustošili su koraljne grebene.
  • 0:15 - 0:18
    Preveliki izlov je uništio riblji fond.
  • 0:18 - 0:20
    Bioraznolikost je u opasnosti.
  • 0:20 - 0:21
    Što možemo učiniti?
  • 0:21 - 0:24
    Očito je potrebna neka zaštita.
  • 0:24 - 0:26
    Priroda je vrlo otporna.
  • 0:26 - 0:28
    Kad neka morska područja
    strateški zaštitimo,
  • 0:28 - 0:30
    mogu se oporaviti cijeli ekosustavi.
  • 0:30 - 0:33
    Ali, stvaranje zaštićenih
    morskih područja nije lako.
  • 0:33 - 0:36
    Prvi problem je izabrati lokaciju.
  • 0:36 - 0:39
    Ovaj koraljni greben se preklapa
    s onom velikom ribarskom rutom
  • 0:39 - 0:41
    i još presijeca ovo ribogojilište.
  • 0:41 - 0:43
    Sve je međusobno povezano.
  • 0:43 - 0:45
    Plan zaštite morskog područja
    treba uzeti u obzir
  • 0:46 - 0:47
    utjecaj jednog područja na drugo.
  • 0:47 - 0:50
    Drugi problem je kako uključiti
    sve članove zajednice.
  • 0:50 - 0:53
    Glavni dio obalne ekonomije
    čine ribarstvo i turizam.
  • 0:53 - 0:55
    Ako ljudi misle
    da ne mogu odraditi svoj posao,
  • 0:55 - 0:57
    neće se uključiti dovoljno zajednice
  • 0:57 - 0:59
    da bi područje uspješno štitili.
  • 0:59 - 1:02
    Zaštićena morska područja
    treba zakonski proglasiti.
  • 1:02 - 1:05
    To znači da se i vlada mora
    jako zauzeti za plan.
  • 1:05 - 1:07
    Simbolična podrška neće dati rezultat.
  • 1:07 - 1:10
    Konačno, zaštita okoliša traži novac.
  • 1:10 - 1:11
    Puno novca.
  • 1:11 - 1:14
    Otočne i obalne države možda
    žele zaštititi svoja mora,
  • 1:14 - 1:16
    ali te države često imaju veliki dug
  • 1:16 - 1:19
    i ne mogu sebi priuštiti
    da okoliš ima prioritet.
  • 1:19 - 1:22
    Ako se oslonimo samo
    na dobrotvorne donacije,
  • 1:22 - 1:25
    moći ćemo štititi jedno
    malo područje ovdje
  • 1:25 - 1:26
    i drugo, opet malo, tamo.
  • 1:26 - 1:29
    Ali nama treba više
    zaštićenih područja, što brže,
  • 1:29 - 1:30
    da bi nastao trajni učinak.
  • 1:30 - 1:34
    Kako točno izgleda
    pametna zaštita oceana?
  • 1:34 - 1:37
    Kako se dobiva novac,
    vladina potpora i pažljivo planiranje
  • 1:37 - 1:40
    koje obuhvaća istovremeno
    i lokalno gospodarstvo
  • 1:40 - 1:42
    i složenost ekosustava?
  • 1:42 - 1:44
    Podijelit ćemo s vama smionu ideju
  • 1:44 - 1:46
    iz The Nature Conservancy (TNC).
  • 1:46 - 1:49
    Ideja obuhvaća sve ove probleme.
  • 1:49 - 1:52
    Shvatili su da je dug
    otočnih i obalnih naroda
  • 1:52 - 1:56
    baš ona stvar koja će im omogućiti
    da postignu ciljeve zaštite.
  • 1:56 - 1:58
    Ideja TNC-a je restrukturiranje duga,
  • 1:58 - 2:00
    čime se stvaraju fondovi i politička volja
  • 2:00 - 2:04
    da se zaštite grebeni, mangrovi i ribolov.
  • 2:04 - 2:06
    Primjerice, kad vi refinancirate kuću,
  • 2:06 - 2:08
    uzimate pogodnost niže kamatne stope,
  • 2:08 - 2:11
    a ušteđenu svotu možda potrošite
    na izolaciju tavana.
  • 2:11 - 2:15
    Plave obveznice za ocean
    rade isto to za cijele obalne države.
  • 2:15 - 2:16
    Reprogramiraju dug
  • 2:16 - 2:19
    pa ušteđeno ulažu u stvaranje
    zaštićenih morskih područja.
  • 2:19 - 2:22
    Reprogramiranje nacionalnog duga
    je puno složenije od rečenog,
  • 2:22 - 2:24
    ali shvaćate osnovnu ideju.
  • 2:24 - 2:26
    Ako investitori danas
    ulože 40 milijuna dolara,
  • 2:26 - 2:30
    to sutra može osloboditi
    1,6 milijardi za zaštitu oceana.
  • 2:30 - 2:32
    A taj se posao obavlja ovako.
  • 2:32 - 2:35
    Pvi korak: Pregovori
  • 2:35 - 2:39
    Država se prvo obvezuje da će zaštititi
    bar 30% svog dijela oceana.
  • 2:39 - 2:43
    The Nature Conservancy tada dovodi
    investitore, javne fondove
  • 2:43 - 2:45
    i međunarodne razvojne organizacije
  • 2:45 - 2:48
    kako bi restrukturirali
    dio nacionalnog duga,
  • 2:48 - 2:51
    čime se dolazi do nižih kamatnih stopa
    i duljih perioda otplate.
  • 2:51 - 2:54
    Drugi korak: Stvoriti plan zaštite mora
  • 2:54 - 2:57
    TNC istovremeno surađuje s biolozima mora,
  • 2:57 - 2:59
    vladom i lokalnim dioničarima
  • 2:59 - 3:02
    na izradi detaljnog plana zaštite
  • 3:02 - 3:05
    koji integrira potrebe oceana
    s potrebama ljudi.
  • 3:05 - 3:07
    Treći korak: Osiguranje trajnosti
  • 3:08 - 3:11
    TNC pokreće neovisnu
    zakladu za zaštitu okoliša.
  • 3:12 - 3:14
    Uštede iz restrukturiranja duga
    se ulažu u zakladu
  • 3:14 - 3:16
    i troše za nova zaštićena morska područja.
  • 3:16 - 3:19
    Zaklada prati ispunjava li vlada
    preuzete obveze
  • 3:19 - 3:22
    kako bi se ''Plavim obveznicama''
    financirali stvarni napori.
  • 3:22 - 3:24
    Može li ovaj plan uspjeti?
  • 3:24 - 3:25
    Već jest.
  • 3:26 - 3:30
    2016. TNC je stvorio nacionalni
    plan zaštite na Sejšelskim otocima.
  • 3:31 - 3:35
    U TNC-u su restrukturirali
    22 milijuna dolara vladinoga duga.
  • 3:35 - 3:39
    A vlada se zauzvrat složila da će
    zaštititi 30 posto svog mora.
  • 3:40 - 3:41
    Danas na Sejšelima
  • 3:41 - 3:45
    planiraju zaštititi još
    400 000 km2 oceana.
  • 3:45 - 3:47
    To je područje veličine jedne Njemačke.
  • 3:47 - 3:49
    Sejšeli štite svoje koraljne grebene,
  • 3:49 - 3:51
    obnavljaju riblji fond,
  • 3:51 - 3:54
    poboljšavaju otpornost
    na klimatske promjene.
  • 3:54 - 3:57
    Istovremeno jačaju i svoju ekonomiju.
  • 3:57 - 4:00
    Druge su zemlje primijetile taj uspjeh.
  • 4:00 - 4:01
    I mnoge se žele priključiti.
  • 4:01 - 4:04
    To je prilika da se sve ovo
    dramatično proširi.
  • 4:04 - 4:05
    I jako brzo.
  • 4:05 - 4:10
    U TNC-u su procijenili još 20 zemalja
    u kojima je moguć ovakav plan.
  • 4:10 - 4:11
    Ali trebaju početni kapital.
  • 4:12 - 4:15
    Trebaju i osnovati lokalni tim
    koji će razviti plan zaštite,
  • 4:15 - 4:17
    pregovarati sa svim dioničarima
    i izraditi dogovore.
  • 4:17 - 4:20
    Dobiju li nužnu potporu
    u idućih pet godina,
  • 4:20 - 4:23
    mogli bi zaštititi 4 milijuna
    kvadratnih kilometara oceana.
  • 4:23 - 4:25
    To je deset ukupnih površina Njemačke.
  • 4:25 - 4:27
    Tako bi povećali zaštićena područja
  • 4:27 - 4:28
    svih svjetskih oceana
  • 4:28 - 4:30
    za nevjerojatnih 15 posto.
  • 4:30 - 4:33
    Obnovila bi se prostrana područja
    koraljnih grebena
  • 4:33 - 4:36
    i stvorila utočišta brojnim vrstama.
  • 4:36 - 4:38
    Bilo bi to zaista nevjerojatno.
  • 4:38 - 4:40
    A to je samo početak.
  • 4:40 - 4:42
    Jer nema u cijelom svijetu samo 20 država
  • 4:42 - 4:44
    u kojima je moguća ovakva pretvorba duga.
  • 4:44 - 4:46
    Ima ih oko 100.
  • 4:46 - 4:48
    Ovakvim pristupom svatko dobiva.
  • 4:48 - 4:51
    Vlade, lokalni građani, investitori,
  • 4:51 - 4:54
    i najvažnije, naši oceani.
  • 4:54 - 4:56
    Dobivamo, zapravo, svi.
  • 4:57 - 4:59
    Zemljini oceani.
  • 5:02 - 5:04
    [The Audacious Project]
Title:
Ambiciozni plan zaštite svjetskih mora
Speaker:
Mark Tercek
Description:

Otočne i obalne države trebaju štititi teritorijalne vode kako bi sačuvale zdravlje oceana. Ali one često imaju velik dug i ne mogu dati prednost očuvanju oceana u odnosu na druge potrebe. Mark Tercek i njegov tim u The Nature Conservancy pronašli su način da se to riješi: restrukturirati državni dug, a država bi se u zamjenu obvezala na zaštitu obalnih područja.

Saznajte što su "Plave obveznice za očuvanje" i kako i vi možete pomoći stvoriti milijarde dolara za naše oceane. Ovaj ambiciozni plan dio je smjelog projekta (Audacious Project), TED-ove inicijative za globalne promjene. (Izgovara Ladan Wise)
more » « less
Video Language:
English
Team:
closed TED
Project:
TEDTalks
Duration:
05:19

Croatian subtitles

Revisions

Our website uses cookies for analysis purposes.