Kako stres utječe na mozak -Madhumita Murgia

Pogledajte cijelu lekciju: http://ed.ted.com/lessons/how-stress-affects-your-brain-madhumita-murgia

Stres nije uvijek loš. Čak nam može koristiti jer naglo podiže energiju i koncentraciju, naprimjer kad se bavimo nekim natjecateljskim sportom ili moramo govoriti u javnosti. No ako smo stalno pod stresom, on počinje mijenjati naš mozak. Madhumita Murgia objašnjava kako kronični stres može utjecati na veličinu mozga, njegovu građu i način rada, sve do razine gena.

Lekcija: Madhumita Murgia, Animacija: Andrew Zimbelman.

Spavate li nemirno,

nervozni ste ili mrzovoljni,

zaboravljate sitnice,

osjećate se preopterećeno i izolirano?

Ne brinite se. Svi smo to prošli.

Vjerojatno ste samo pod stresom.

Stres nije uvijek loš.

Može biti koristan jer naglo podiže
energiju i koncentraciju,

naprimjer kad se bavite
natjecateljskim sportom

ili morate govoriti u javnosti.

Ali ako ste stalno pod stresom,

kao što je to većina nas iz dana u dan,

on počinje mijenjati vaš mozak.

Kronični stres,

naprimjer premorenost
ili obiteljske svađe,

može utjecati na veličinu mozga,

njegovu građu

i na njegov način rada,

sve do razine gena.

Stres započinje takozvanom

osovinom hipotalamus - hipofiza -
nadbubrežna žlijezda (HPA),

nizom interakcija između

endokrinih žlijezda u mozgu
i žlijezda na bubregu.

koje određuju kako će
organizam reagirati na stres.

Kad mozak uoči neku stresnu situaciju,

osovina HPA istog se trena aktivira

i počne lučiti hormon kortizol,
koji priprema organizam za brzu reakciju.

No visoka razina kortizola
tijekom dužeg vremenskog razdoblja

stvara pravi kaos u mozgu.

Naprimjer, kronični stres
povećava aktivnost

i broj neuronskih veza u amigdali,

centru straha u mozgu.

I kako razina kortizola raste,

tako električni signali u hipokampusu,

dijelu mozga koji je povezan s učenjem,
sjećanjima i kontrolom stresa,

postaju sve slabiji.

Hipokampus također koči
aktivnost osovine HPA

i kad se ona smanji,

smanji se i naša sposobnost
da kontroliramo stres.

No to nije sve.

Pod utjecajem kortizola mozak se
može doslovno smanjiti.

Previše kortizola reducira broj
sinapsi među neuronima

i smanjuje prefrontalni korteks,

dio mozga koji regulira funkcije
kao što je koncentracija,

donošenje odluka,

prosuđivanje

i socijalna interakcija.

Dovodi i do toga da se u hipokampusu
stvara manje novih moždanih stanica.

To znači da kronični stres
može otežavati učenje

i pamćenje

te otvoriti put ozbiljnijim
psihičkim problemima,

kao što su depresija i s vremenom
Alzheimerova bolest.

Utjecaj stresa može se očitovati
čak i na molekulama DNK u mozgu.

Jedan je eksperiment pokazao

da briga koju ženka štakora
posveti novorođenom mladuncu

utječe na to kako će taj štakor
kasnije u životu reagirati na stres.

Mladunci koji su imali brižnu majku
bili su manje osjetljivi na stres

zato što se u njihovom mozgu
razvilo više receptora za kortizol,

koji vežu na sebe kortizol
i smanjuju utjecaj stresa.

Mladunci koji su bili zanemareni
doživjeli su suprotan ishod

te su postali osjetljiviji na stres,
a takvi su ostali cijeli život.

Takve promjene nazivaju se
epigenetskim promjenama,

što znači da utječu na to
koji će geni doći do izražaja,

ali ne i na sam genetski kod.

Te se promjene mogu poništiti
ako se majke zamijene.

No došlo se do iznenađujuće spoznaje.

Epigenetske promjene koje je uzrokovala
jedna ženka štakora

naslijedili su mnogi naraštaji
štakora nakon nje.

Drugim riječima, posljedice
njenog ponašanja bile su nasljedne.

No nije sve tako crno.

Mnogo je načina da se ponište posljedice
djelovanja kortizola na mozak.

Od najveće su koristi
tjelovježba i meditacija,

odnosno duboko disanje

i usredotočenost na ono što nas okružuje.

Obje aktivnosti smanjuju stres

te povećavaju volumen hipokampusa,

i tako poboljšavaju pamćenje.

Zato ne dozvolite da vas
skrše pritisci svakodnevnog života.

Preuzmite kontrolu nad stresom
prije nego što on počne kontrolirati vas.