Zašto je ljudski mozak toliko poseban?
-
0:01 - 0:03Zašto je toliko poseban ljudski mozak?
-
0:03 - 0:06Zašto mi proučavamo druge životinje,
-
0:06 - 0:08umesto da one proučavaju nas?
-
0:08 - 0:09Šta to ljudski mozak ima ili radi
-
0:09 - 0:11što nijedan drugi mozak ne može?
-
0:11 - 0:14Kada sam počela da se zanimam za ova
pitanja pre desetak godina, -
0:14 - 0:17naučnici su mislili da znaju kakvog su
sastava različiti mozgovi. -
0:17 - 0:19Iako je, u osnovi, bilo malo dokaza
-
0:19 - 0:21mnogi naučnici su mislili
da su mozgovi sisara, -
0:21 - 0:23uključujući i ljudski mozak,
-
0:23 - 0:24potpuno isto načinjeni,
-
0:24 - 0:25sa brojem neurona
koji je oduvek -
0:25 - 0:28bio proporcionalan
veličini mozga. -
0:28 - 0:30To znači da dva mozga
istih veličina, -
0:30 - 0:33kao ova dva, od pristojnih
400 grama, -
0:33 - 0:36treba da imaju isti broj neurona.
-
0:36 - 0:38Sada, ako su neuroni funkcionalne
-
0:38 - 0:41prenosne jedinice informacija,
-
0:41 - 0:42onda vlasnici ova dva mozga
-
0:42 - 0:45treba da imaju iste
kognitivne sposobnosti. -
0:45 - 0:47A ipak, jedan vlasnik je šimpanza,
-
0:47 - 0:50a drugi vlasnik je krava.
-
0:50 - 0:52Sada, možda krave imaju
jako bogat -
0:52 - 0:54unutrašnji, duševni život i
toliko su pametne -
0:54 - 0:58da su odlučile da nam ne dozvole
da to shvatimo, -
0:58 - 1:00ali mi njih jedemo.
-
1:00 - 1:01Mislim da bi se većina
ljudi složila -
1:01 - 1:03da su šimpanze sposobne
za mnogo složenije, -
1:03 - 1:06detaljnije i prilagodljivije
ponašanje nego krave. -
1:06 - 1:08Tako da je ovo prvi pokazatelj
-
1:08 - 1:10da scenario tipa:
"Svi mozgovi su isto načinjeni", -
1:10 - 1:12nije baš prihvatljiv.
-
1:12 - 1:13Ali, hajde da i mi
pretpostavimo isto. -
1:13 - 1:15Ako su svi mozgovi načinjeni isto,
-
1:15 - 1:18i na vama je da poredite životinje
sa različitom veličinom mozga, -
1:18 - 1:20veći mozgovi bi uvek trebalo
da imaju više neurona -
1:20 - 1:23od manjih i što je mozak veći,
-
1:23 - 1:26veće bi trebale da budu i kognitivne
sposobnosti njegovog vlasnika. -
1:26 - 1:28Tako da najveći mozak treba da bude
-
1:28 - 1:30i najviše kognitivno sposoban.
-
1:30 - 1:32Ali, evo loših vesti.
-
1:32 - 1:34Naš mozak nije najveći
u okruženju. -
1:34 - 1:36Zvuči prilično uznemirujuće.
-
1:36 - 1:39Naš mozak je težine između
1,2 i 1,5 kilograma, -
1:39 - 1:42ali mozak slona je težine
od četiri do pet kilograma, -
1:42 - 1:45a mozak kita može biti
težine i do 9 kilograma, -
1:45 - 1:49i zato su naučnici imali običaj
da pribegavaju tvrdnji, -
1:49 - 1:52da naši mozgovi mora
da su posebni, -
1:52 - 1:54jer to objašnjava naše
kognitivne sposobnosti. -
1:54 - 1:57Mora da je zaista izvanredan,
-
1:57 - 1:59izuzetak od pravila.
-
1:59 - 2:03Njihov je možda veći,
ali naš je bolji, -
2:03 - 2:04i može biti bolji,
na primer, -
2:04 - 2:07u tome, jer je veći nego
što treba da bude, -
2:07 - 2:09sa mnogo većim cerebralnim
korteksom nego što bi trebalo, -
2:09 - 2:11u odnosu na veličinu našeg tela.
-
2:11 - 2:12Tako da nam ostaje višak korteksa
-
2:12 - 2:15za neke interesantnije stvari
od samog funkcionisanja tela. -
2:15 - 2:17Veličina mozga
-
2:17 - 2:19obično je srazmerna veličini tela.
-
2:19 - 2:22Tako da glavni razlog što kažemo
-
2:22 - 2:24da je naš mozak veći
nego što bi trebalo -
2:24 - 2:26u stvari dolazi iz poređenja ljudi
-
2:26 - 2:27sa velikim majmunima.
-
2:27 - 2:30Gorile mogu biti dva ili tri puta
veće nego što smo mi, -
2:30 - 2:32tako da bi njihovi mozgovi trebalo
isto tako da budu veći od naših, -
2:32 - 2:34ali u stvari je obrnuto.
-
2:34 - 2:37Naš mozak je tri puta veći
od mozga gorile. -
2:37 - 2:39Ljudski mozak se isto tako čini poseban,
-
2:39 - 2:42i u količini energije koju koristi.
-
2:42 - 2:44Iako je težine samo dva procenta
od ukupne težine tela, -
2:44 - 2:48koristi 25 procenata ukupne energije
-
2:48 - 2:50koju vaše telo zahteva da
bi funkcionisalo u jednom danu. -
2:50 - 2:54To je 500 kalorija
od ukupnih 2000 kalorija, -
2:54 - 2:56samo da bi mozak
bio u aktivnom stanju. -
2:56 - 2:59Znači, ljudski mozak je veći
nego što bi trebalo da bude, -
2:59 - 3:01koristi mnogo više energije
nego što je potrebno - -
3:01 - 3:02znači da je poseban.
-
3:02 - 3:05I evo gde je priča počela da mi smeta.
-
3:05 - 3:07U biologiji, mi tražimo pravila
-
3:07 - 3:09koja primenjujemo na životinje
i život uopšte, -
3:09 - 3:11i zašto se onda pravila evolucije
-
3:11 - 3:15primenjuju na sve ostale,
ali ne i na nas? -
3:15 - 3:17Možda je problem bio
u osnovnoj pretpostavci -
3:17 - 3:19da su svi mozgovi istog sastava.
-
3:19 - 3:21Možda, dva mozga istih veličina,
-
3:21 - 3:23u stvari, mogu biti sastavljeni od
različitog broja neurona. -
3:23 - 3:25Možda, veoma veliki mozak
-
3:25 - 3:27nema i veći broj neurona
-
3:27 - 3:29od manjeg mozga.
-
3:29 - 3:32Možda ljudski mozak u stvari
ima najviše neurona -
3:32 - 3:34od bilo kog mozga,
nezavisno od veličine, -
3:34 - 3:37posebno u cerebralnom korteksu.
-
3:37 - 3:38Tako da je ovo postalo za mene
-
3:38 - 3:40važno pitanje na koje treba
da dam odgovor: -
3:40 - 3:42koliko neurona ljudski mozak ima,
-
3:42 - 3:45i kako se to može porediti
sa drugim životinjama? -
3:45 - 3:47Možda ste čuli ili pročitali negde
-
3:47 - 3:49da mi imamo 100 milijardi neurona,
-
3:49 - 3:51i pre 10 godina, pitala sam
svoje kolege -
3:51 - 3:53da li možda znaju otkud
ova brojka. -
3:53 - 3:55Ali niko nije znao.
-
3:55 - 3:56Malo sam kopala po literaturi
-
3:56 - 3:58tražeći originalnu referencu za tu brojku,
-
3:58 - 4:00i nikada je nisam mogla pronaći.
-
4:00 - 4:03Izgleda da niko nije, u stvari,
nikada izbrojao -
4:03 - 4:04broj neurona u ljudskom mozgu,
-
4:04 - 4:07ili bilo kom drugom mozgu.
-
4:07 - 4:10Tako da sam pronašla sopstveni način
da izbrojim ćelije u mozgu, -
4:10 - 4:12i u osnovi, sastoji se u
-
4:12 - 4:16rastvaranju mozga u supu.
-
4:16 - 4:18To ovako funkcioniše:
-
4:18 - 4:21mozak, ili delove mozga,
-
4:21 - 4:22rastvorite u deterdžentu,
-
4:22 - 4:24koji uništava ćelijske membrane
-
4:24 - 4:26ali ćelijska jezgra ostaju netaknuta,
-
4:26 - 4:30i na kraju završite sa
suspenzijom slobodnih jezgara -
4:30 - 4:31koja izgleda ovako,
-
4:31 - 4:33kao bistra supa.
-
4:33 - 4:35Ova supa sadrži sva jezgra
-
4:35 - 4:37koja su nekada bila u mozgu miša.
-
4:37 - 4:40Sada, prednosti supe su te
-
4:40 - 4:43da je možete promućkati i naterati jezgra
-
4:43 - 4:44da se pravilno rasporede u tečnosti,
-
4:44 - 4:46tako da posmatranjem pod mikroskopom
-
4:46 - 4:51samo četiri ili pet uzoraka
ovog homogenog rastvora -
4:51 - 4:53možete da izbrojite jezgra,
a potom i kažete -
4:53 - 4:55od koliko ćelija se mozak sastojao.
-
4:55 - 4:56Jednostavno je i direktno,
-
4:56 - 4:58i veoma brzo.
-
4:58 - 5:00Tako da smo mi koristili tu metodu
da izbrojimo neurone -
5:00 - 5:02različitih vrsta,
-
5:02 - 5:04i ispostavlja se da nisu svi mozgovi
-
5:04 - 5:06istog sastava.
-
5:06 - 5:09Uzmite glodare i primate,
na primer. -
5:09 - 5:11U većim mozgovima glodara,
prosečna veličina -
5:11 - 5:13neurona raste,
-
5:13 - 5:15tako da se mozak uvećava
veoma brzo -
5:15 - 5:18i uvećava se mnogo brže nego
što postiže veći broj neurona. -
5:18 - 5:20Ali kod primata, mozak postiže
veći broj neurona -
5:20 - 5:22bez uvećavanja samog neurona,
-
5:22 - 5:24što je prilično ekonomičan način
-
5:24 - 5:26dodavanja neurona vašem mozgu.
-
5:26 - 5:27Kao rezultat, mozak primata
-
5:27 - 5:31će uvek imati više neurona od
mozga glodara koji je iste veličine, -
5:31 - 5:32i što je mozak veći,
-
5:32 - 5:34veća će biti i razlika.
-
5:34 - 5:36A, šta je onda sa
našim mozgovima? -
5:36 - 5:38Otkrili smo da mi u proseku imamo
-
5:38 - 5:4086 milijardi neurona,
-
5:40 - 5:4316 milijardi su u cerebralnom korteksu,
-
5:43 - 5:45i ako uzmete u obzir da je
cerebralni korteks -
5:45 - 5:48glavni za funkcije,
kao što su: -
5:48 - 5:51svesnost, logično i
apstraktno rezonovanje, -
5:51 - 5:54i da je 16 milijardi najveći
broj neurona -
5:54 - 5:57koji bilo koji korteks sadrži,
-
5:57 - 5:58mislim da je ovo najjednostavnije
objašnjenje -
5:58 - 6:02naših izvanrednih kognitivnih sposobnosti.
-
6:02 - 6:05Ali isto tako važno je, šta znači uopšte
broj od 86 milijardi neurona. -
6:05 - 6:06Zato što smo pronašli
da veza između -
6:06 - 6:09veličine mozga i broja neurona
-
6:09 - 6:10može biti matematički opisana,
-
6:10 - 6:13možemo pokazati kako bi ljudski mozak
-
6:13 - 6:15izgledao da je po sastavu
kao mozak glodara. -
6:15 - 6:19Tako da bi mozak glodara
sa 86 milijardi neurona -
6:19 - 6:22bio težine 36 kilograma.
-
6:22 - 6:24To nije moguće.
-
6:24 - 6:25Toliki mozak bi bio uništen
-
6:25 - 6:27svojom težinom,
-
6:27 - 6:28i takav mozak bi išao
-
6:28 - 6:32uz telo težine od 89 tona.
-
6:32 - 6:34Mislim da to ne liči na nas.
-
6:34 - 6:37Tako da nas ovo već dovodi
do važnog zaključka, -
6:37 - 6:39koje glasi: mi nismo glodari.
-
6:39 - 6:43Mozak ljudi nije veliki mozak pacova.
-
6:43 - 6:45U poređenju sa pacovima,
mi možda izgledamo posebno, -
6:45 - 6:47ali to nije pravedno poređenje
-
6:47 - 6:50znajući da mi nismo glodari.
-
6:50 - 6:51Mi smo primati,
-
6:51 - 6:54tako da je pravilno poređenje ono
sa drugim primatima. -
6:54 - 6:55I tu, ako odradite matematiku,
-
6:55 - 6:58pronalazite da će primat
-
6:58 - 7:00sa 86 milijardi neurona
-
7:00 - 7:03imati mozak težine oko
1,2 kilograma, -
7:03 - 7:05što je i sasvim dovoljno,
-
7:05 - 7:07za nekoga ko je težine od
nekih 66 kilograma, -
7:07 - 7:09što je u mom slučaju
potpuno tačno, -
7:09 - 7:12i to nas dovodi do veoma poznatog,
-
7:12 - 7:15ali ipak neverovatno
značajnog zaključka: -
7:15 - 7:16Ja sam primat.
-
7:16 - 7:19I svi vi ste primati.
-
7:19 - 7:21Kao što je i Darvin bio.
-
7:21 - 7:24Volim da mislim da bi Darvin
zaista cenio ovo. -
7:24 - 7:26Njegov mozak, kao i naš
-
7:26 - 7:29napravljen je po ugledu
na druge primate. -
7:29 - 7:31Tako da ljudski mozak možda
jeste izvanredan, da, -
7:31 - 7:34ali nije poseban u pogledu
broja neurona. -
7:34 - 7:36Samo je to jedan veliki
mozak primata. -
7:36 - 7:39Mislim da je to jedna veoma
skromna i trezvena misao, -
7:39 - 7:42koja treba da nas podseti
koje je naše mesto u prirodi. -
7:42 - 7:45Zašto je onda potrebno
utrošiti toliko energije? -
7:45 - 7:46Neki ljudi su pronašli
-
7:46 - 7:48koliko je energije potrebno
ljudskom mozgu -
7:48 - 7:49i mozgu nekih drugih vrsta,
-
7:49 - 7:51i sada kada znamo koliko neurona
-
7:51 - 7:53svaki mozak ima, možemo
primeniti matematiku. -
7:53 - 7:55Ispostavlja se da je
i za ljudske -
7:55 - 7:58i za mozgove drugih vrsta,
utrošak isti, -
7:58 - 8:01prosečno šest kalorija na
milijardu neurona, dnevno. -
8:01 - 8:03Tako da je ukupni,
energetski utrošak -
8:03 - 8:05jednostavna, linearna funkcija
-
8:05 - 8:07broja neurona,
-
8:07 - 8:09i ispostavilo se da ljudski mozak
-
8:09 - 8:13troši onoliko energije
koliko se i očekivalo. -
8:13 - 8:15Tako da je razlog zbog
kojeg ljudski mozak -
8:15 - 8:17troši toliko energije,
jednostavan, -
8:17 - 8:19jer ima veliki broj neurona,
-
8:19 - 8:20i zato što smo mi primati
-
8:20 - 8:23sa mngo većim brojem neurona
u odnosu na veličinu tela -
8:23 - 8:24od bilo koje druge vrste,
-
8:24 - 8:28relativna potrošnja našeg
mozga je ogromna -
8:28 - 8:31ali samo zato jer smo mi primati,
ne zato što smo posebni. -
8:31 - 8:32Poslednje pitanje, onda:
-
8:32 - 8:35kako smo se mi zadesili sa ovako
velikim brojem neurona, -
8:35 - 8:37iako su veliki majmuni
-
8:37 - 8:39veći od nas,
-
8:39 - 8:42zašto oni nemaju veći mozak,
sa više neurona? -
8:42 - 8:45Kada smo shvatili koliko je zahtevno
-
8:45 - 8:47imati puno neurona u mozgu,
-
8:47 - 8:49možda je razlog jednostavan.
-
8:49 - 8:51Oni ne mogu da priušte
dovoljno energije -
8:51 - 8:54i za ogromna tela i za
veliki broj neurona. -
8:54 - 8:55Tako da smo
odradili matematiku. -
8:55 - 8:57Izračunali smo, sa jedne strane,
-
8:57 - 8:59koliko je energije potrebno
sisaru dnevno, -
8:59 - 9:00ako se hrane sirovom hranom,
-
9:00 - 9:02i sa druge strane, koliko energije
-
9:02 - 9:04za telo određene veličine.
-
9:04 - 9:07i koliko je energije potrebno mozgu
koji ima određeni broj neurona, -
9:07 - 9:09i tragali smo za kombinacijom
-
9:09 - 9:11veličine tela i broja neurona
-
9:11 - 9:12koje primat sebi može priuštiti
-
9:12 - 9:15ako jede određen broj sati dnevno.
-
9:15 - 9:17I ono što smo pronašli je to
-
9:17 - 9:18da su neuroni veoma skupi.
-
9:18 - 9:22Postoji kompromis između
veličine tela i broja neurona. -
9:22 - 9:25Tako da primat koji jede
osam sati dnevno -
9:25 - 9:28može najviše priuštiti
53 milijarde neurona, -
9:28 - 9:29ali onda telo ne može postati teže
-
9:29 - 9:31od 25 kilograma.
-
9:31 - 9:33Veća težina
-
9:33 - 9:35znači i manji broj neurona.
-
9:35 - 9:37Tako da ili je telo veće
-
9:37 - 9:39ili je veći broj neurona.
-
9:39 - 9:40Kada se hranite kao primati,
-
9:40 - 9:43ne možete sebi priuštiti
i jedno i drugo. -
9:43 - 9:45Jedini izlaz iz ovakvih postavljenih
metaboličkih granica -
9:45 - 9:48bi bio: još više sati utrošiti na ishranu,
-
9:48 - 9:49ali to već postaje opasno,
-
9:49 - 9:52i posle određene granice,
nije ni moguće. -
9:52 - 9:54Gorile i orangutani, na primer,
-
9:54 - 9:55mogu priuštiti sebi
30 milijardi neurona, -
9:55 - 9:58provodeći dnevno
8 i po sati u jelu, -
9:58 - 10:02i to je izgleda i najviše što mogu.
-
10:02 - 10:03Devet sati hranjenja dnevno,
-
10:03 - 10:07izgleda da je realna granica,
koja je postavljena za primate. -
10:07 - 10:08Šta je sa nama?
-
10:08 - 10:10Sa naših 86 milijardi neurona
-
10:10 - 10:13i od 60 do 70 kilograma telesne mase,
-
10:13 - 10:17trebalo bi da provodimo preko devet sati
-
10:17 - 10:20svakog dana, hraneći se,
-
10:20 - 10:22što prosto, nije izvodljivo.
-
10:22 - 10:24Da jedemo kao primati,
-
10:24 - 10:26ne bi trebalo da budemo ovde.
-
10:26 - 10:28Kako smo u stvari dospeli ovde, onda?
-
10:28 - 10:31Pa, ako našim mozgovima treba energije
-
10:31 - 10:33koliko je potrebno, i ako
ne možemo da provedemo -
10:33 - 10:37svaki sat tokom dana, hraneći se
-
10:37 - 10:38onda je jedina mogućnost, zaista
-
10:38 - 10:40da nekako dobijemo više energije
-
10:40 - 10:42iz iste hrane.
-
10:42 - 10:46I izvanredno, to se poklapa upravo
-
10:46 - 10:49sa otkrićem naših predaka
-
10:49 - 10:51pre milion i po godina,
-
10:51 - 10:54kada su i izumeli kuvanje.
-
10:54 - 10:56Kuvanje znači koristiti vatru
-
10:56 - 11:00da bi se hrana mogla bolje svariti.
-
11:00 - 11:02Kuvana hrana je mekša, tako da je
lakša da se žvaće -
11:02 - 11:05i potpuno se pretvara
u kašu u ustima, -
11:05 - 11:07tako da može biti potpuno svarena
-
11:07 - 11:08i apsorbovana u stomaku,
-
11:08 - 11:12što za kraće vreme donosi mnogo
više energije u mnogo kraćem vremenu. -
11:12 - 11:15Tako da kuvanje nama štedi
vreme da bismo radili -
11:15 - 11:17neke mnogo interesantnije
stvari u našem danu -
11:17 - 11:18i sa našim neuronima,
-
11:18 - 11:20da ne bismo samo razmišljali o hrani,
-
11:20 - 11:22tragali za hranom i gutali hranu
-
11:22 - 11:23po čitav dan.
-
11:23 - 11:25I tako, zbog kuvanja, ono što je
-
11:25 - 11:28nekada bila velika odgovornost,
ovako veliki -
11:28 - 11:31veoma skup mozak
sa puno neurona, -
11:31 - 11:33sada može postati naše glavno oruđe,
-
11:33 - 11:36sad kada možemo priuštiti
i energiju za puno neurona -
11:36 - 11:39i vreme, da bismo uradili
zanimljive stvari sa njima. -
11:39 - 11:41Tako da ja mislim ovo objašnjava
zašto je ljudski mozak -
11:41 - 11:44tako brzo postao razvijen
tokom evolucije, -
11:44 - 11:48a sve vreme ostajući
samo mozak primata. -
11:48 - 11:50Sa ovako velikim mozgom, kojeg možemo
i koristiti, zahvaljujući kuvanju, -
11:50 - 11:53munjevito smo prešli
sa sirove hrane na kulture, -
11:53 - 11:56poljoprivredu, civilizaciju, bakalnice,
-
11:56 - 11:58elektricitet, frižidere,
-
11:58 - 11:59sve te stvari koje nam danas
-
11:59 - 12:01omogućavaju da priuštimo
svu potrebnu energiju -
12:01 - 12:04za ceo dan, samo u jednom obroku
-
12:04 - 12:07u omiljenom lancu brze hrane.
-
12:07 - 12:09Tako da, ono što je nekada bilo rešenje,
-
12:09 - 12:11sada postaje problem,
-
12:11 - 12:17i ironično, to rešenje tražimo
u sirovoj hrani. -
12:17 - 12:19I šta je prednost ljudi?
-
12:19 - 12:21Šta je to što mi imamo,
-
12:21 - 12:23a nijedna druga životinja nema?
-
12:23 - 12:26Moj odgovor je da imamo najveći broj
-
12:26 - 12:27neurona u cerebralnom korteksu,
-
12:27 - 12:29i mislim da je to
najjednostavnije objašnjenje -
12:29 - 12:31za naše izuzetne kognitivne sposobnosti.
-
12:31 - 12:34A šta je ono što mi radimo,
a nijedna druga životinja ne radi -
12:34 - 12:36i što mislim da je bilo fundamentalno
-
12:36 - 12:39da bismo uopšte mogli
da dosegnemo taj veliki, -
12:39 - 12:41najveći broj neurona
u moždanoj kori? -
12:41 - 12:44Dve reči: mi kuvamo.
-
12:44 - 12:47Nijedna druga životinja ne kuva
svoju hranu. Samo ljudi to rade. -
12:47 - 12:50I ja mislim da smo upravo tako mi
i postali ljudi. -
12:50 - 12:53Proučavanje ljudskog mozga je promenilo
način na koji razmišljam o hrani. -
12:53 - 12:54Sada pogledam u svoju kuhinju
-
12:54 - 12:56i klanjam se,
-
12:56 - 12:57i zahvaljujem našim precima
što su nabasali -
12:57 - 12:59na otkriće koje nas je verovatno
i načinilo ljudima. -
12:59 - 13:01Hvala vam mnogo.
-
13:01 - 13:08(Aplauz)
- Title:
- Zašto je ljudski mozak toliko poseban?
- Speaker:
- Suzana Herkulano-Hauzel (Suzana Herculano-Houzel)
- Description:
-
Ljudski mozak je zagonetan - neobično veliki, uzimajući u obzir veličinu našeg tela, koristi ogromnu količinu energije za svoju težinu i ima bizarno gust cerebralni korteks. Ali zašto?
Neurolog Suzana Herkulano-Hauzel stavlja svoju detektivsku značku i vodi nas kroz ovu misteriju. Praveći "moždanu supu", ona dolazi do iznenađujućeg zaključka. - Video Language:
- English
- Team:
- closed TED
- Project:
- TEDTalks
- Duration:
- 13:31
Ivana Korom approved Serbian subtitles for What is so special about the human brain? | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for What is so special about the human brain? | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for What is so special about the human brain? | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for What is so special about the human brain? | ||
Ivana Korom commented on Serbian subtitles for What is so special about the human brain? | ||
Mile Živković accepted Serbian subtitles for What is so special about the human brain? | ||
Mile Živković commented on Serbian subtitles for What is so special about the human brain? | ||
Mile Živković edited Serbian subtitles for What is so special about the human brain? |
Mile Živković
1.2
Ivana Korom
Moje izmene se odnose na tehnički deo, prevod je dobar. Maksimalna dozvoljena dužina reda za latinicu je 42 karaktera, tamo gde je bilo previše podelila sam rečenicu drugačije. Takođe, na mestima gde umesto dva reda, titl ima smisla kao jedan red, spojila sam reči u jednu liniju.