YouTube

Got a YouTube account?

New: enable viewer-created translations and captions on your YouTube channel!

Croatian subtitles

← Što je tako posebno oko ljudskog mozga?

Get Embed Code
42 Languages

Subtitles translated from English Showing Revision 4 created 01/14/2014 by Retired user.

  1. Što je tako posebno oko ljudskog mozga?

  2. Zašto smo mi ti koji proučavamo druge životinje,
  3. a ne one nas?
  4. Što to ljudski mozak ima ili radi
  5. što nijedan drugi mozak ne radi?
  6. Kada sam se počela zanimati za ova pitanja prije 10 godina,
  7. znanstvenici su mislili da znaju od čega su sačinjeni različiti mozgovi.
  8. Iako je postojalo vrlo malo dokaza,
  9. mnogi znanstvenici su mislili da je mozak sisavaca,
  10. uključujući i ljudski mozak,
  11. sačinjen na isti način,
  12. s brojem neurona koji su uvijek
  13. proporcionalni veličini mozga.
  14. To znači da dva mozga jednake veličine,
  15. poput ova dva, s dobranih 400 grama,
  16. bi trebali imati sličan broj neurona.
  17. Sad, ako su neuroni funkcionalna
  18. jedinica mozga koja procesuira informacije,
  19. tada bi vlasnici ovih mozgova
  20. trebali imati slične kognitivne sposobnosti.
  21. A ipak, jedna je čimpanza,
  22. a druga je krava.
  23. Sad, moguće je da krave imaju vrlo bogat
  24. unutarnji mentalni život i da su toliko pametne
  25. da nam ne dopuštaju da to vidimo,
  26. ali mi ih jedemo.
  27. Mislim da će se većina ljudi složiti
  28. da su čimpanze sposobne za mnogo složenije,
  29. planirano i fleksibilno ponašanje nego krave.
  30. To je prvi pokazatelj da
  31. „svi su mozgovi sačinjeni na isti način“ scenarij
  32. nije sasvim točan.
  33. Ali hajdemo se zabaviti.

  34. Ako su svi mozgovi sačinjeni na isti način
  35. i ako ćemo uspoređivati životinje
    s mozgovima različitih veličina,
  36. veći mozgovi bi uvijek trebali imati više neurona
  37. no mali mozgovi, i što je veći mozak,
  38. veće su kognitivne sposobnosti njegovog vlasnika.
  39. Znači najveći mozak koji postoji bi trebao
  40. biti kognitivno najsposobniji.
  41. I ovdje dolaze loše vijesti:
  42. Naš mozak nije najveći.
  43. To je poprilično zbunjujuće.
  44. Naš mozak teži između 1.2 i 1.5 kila,
  45. ali mozak slona teži između četiri i pet kila,
  46. a mozak kitova može težiti i devet kila
  47. zbog čega znanstvenici sa sigurnošću tvrde
  48. da je naš mozak poseban
  49. kako bi objasnili naše kognitivne sposobnosti.
  50. Stvarno mora biti izvanredan,
  51. iznimka pravilu.
  52. Možda je njihov veći, ali naš je bolji,
  53. i mogao bi biti bolji, na primijer,
  54. u tome što se čini većim no što je,
  55. s mnogo većom moždanom korom no što bi trebali imati
  56. Za veličinu našeg tijela.
  57. To bi nam dalo dodatne kore
  58. kako bi smo radili zanimljivije stvari
    nego samo upravljali tijelom.
  59. To je zato jer veličina mozga
  60. obično prati veličinu tijela.
  61. Zato je glavni razlog za tvrdnju da
  62. je naš mozak veći no što bi trebao biti
  63. zapravo dolazi od usporedbe nas
  64. s velikim primatima.
  65. Gorile mogu biti dva do tri puta veće od nas,
  66. pa bi i njihovi mozgovi također trebali biti veći od naših,
  67. ali zapravo je obrnuto.
  68. Naš mozak je tri puta veći od mozga gorile.
  69. Ljudski mozak je također poseban

  70. po količini energije koju koristi.
  71. Iako teži samo 2% našeg tijela,
  72. sam koristi 25% cjeloukupne energije
  73. koje naše tijelo treba u jednom danu.
  74. To je otprilike 500 kalorija od sveukupnih 2000 kalorija,
  75. samo kako bi vam mozak radio.
  76. Znači ljudski mozak je veći no što bi trebao biti,

  77. koristi puno više energije no što bi trebao,
  78. pa je poseban.
  79. I ovdje me je priča počela mučiti.
  80. U biologiji tražimo zakone
  81. koji su primjenjivi na sve životinje i život generalno,
  82. pa zašto bi zakoni evolucije
  83. bili primjenjivi na sve osim nas?
  84. Možda je problem sa osnovnom pretpostavkom
  85. da su svi mozgovi sačinjeni jednako.
  86. Možda dva mozga slične veličine
  87. mogu zapravo biti sačinjeni od različitog broja neurona.
  88. Možda veoma velik mozak
  89. ne mora nužno imati više neurona
  90. od nekog mozga umjerene veličine.
  91. Možda ljudski mozak zapravo ima najvišen neurona
  92. nego bilo koji mozak, neovisno o njegovoj veličini,
  93. posebno u moždanoj kori.
  94. To mi je postalo
  95. važno pitanje za odgovoriti:
  96. koliko neurona ima ljudski mozak,
  97. i kako to izgleda u usporedbi s drugim životinjama?
  98. Sad, možda ste čuli ili pročitali negdje

  99. da imamo 100 milijardi neurona,
  100. i prije 10 godina, pitala sam svoje kolege
  101. znaju li odakle je došao taj broj.
  102. Nitko nije znao.
  103. Kopala sam po literaturi
  104. kako bi pronašla originalnu referencu na taj broj,
  105. i nisam ju mogla pronaći.
  106. Izgleda da nitko nije zapravo prebrojao
  107. broj neurona u ljudskom mozgu,
  108. ili u bilo kojem drugom mozgu zapravo.
  109. Pa sam pronašla svoj način kako prebrojati stanice u mozgu,

  110. a zapravo se sastoji od
  111. otapanja mozga u juhu.
  112. Ovako nekako ide:
  113. Uzmete mozak, ili dijelove mozga,
  114. i otopite ih u deterdžentu,
  115. što uništi membrane stanica
  116. ali ostavi stanične jezgre netaknutima,
  117. pa dobijete otopinu slobodnih jezgara
  118. koje izgledaju ovako,
  119. poput čiste juhe.
  120. Ova juha sadrži sve jezgre
  121. koje su bile mišji mozak.
  122. Sad, ljepota ove juhe je to što je to juha,
  123. možete ju izmućkati i sve te jezgre
  124. homogeno raspršiti u tekućini,
  125. tako da ako gledamo ispod mikroskopa
  126. samo četiri ili pet uzoraka
  127. možete prebrojati jezgre, a time i saznati
  128. koliko mnogo stanica postoji u mozgu.
  129. Jednostavno je, direktno,
  130. i stvarno brzo.
  131. Koristili smo ovu metodu kako bi izbrojali neurone
  132. u nekoliko različitih vrsta zasad,
  133. i pokazalo se da svi mozgovi
  134. nisu sačinjeni jednako.
  135. Uzmite glodavce i primate, na primjer:
  136. U najvećem mozgu glodavca, prosječan broj
  137. neurona raste,
  138. tako da mozak širi jako brzo
  139. i raste puno brže no što dobija neurone.
  140. Ali mozgovi primata dobijaju neurone
  141. bez da prosječan neuron postaje veći,
  142. što je jako ekonomičan način
  143. dodavanja neurona u mozak.
  144. Rezultat je to da će mozak primata
  145. uvijek imati više neurona nego mozak glodavca iste veličine,
  146. i što je veći mozak,
  147. veća će razlika biti.
  148. A što je s našim mozgovima?
  149. Saznali smo da imamo, prosječno,
  150. oko 89 milijardi neurona,
  151. od toga 16 milijardi su u moždanoj kori,
  152. i ako uzmete u obzir to da je moždana kora
  153. sjedište funkcija poput
  154. pažnje, logičnog i apstraktnog razmišljanja,
  155. i da je 16 milijardi najviše neurona
  156. što ikoja moždana kora ima,
  157. mislim da je to najjednostavnije objašnjenje
  158. naših izvanrednih kognitivnih sposobnosti.
  159. Ali jednako važno je i to što 86 milijardni neurona znači.
  160. Jer saznali smo da se veza
  161. između veličine mozga i broja njegovih neurona
  162. može matematički objasniti,
  163. možemo izračunati kako bi
  164. ljudski mozak izgledao da je sačinjen kao mozak glodavaca.
  165. Mozak glodavca sa 86 milijardi neurona
  166. težio bi 36 kila.
  167. To nije moguće.
  168. Tako veliki mozak bi se urušio
  169. zbog svoje težine,
  170. i ovakav nemoguć mozak bi morao
  171. biti u tijelu od 89 tona.
  172. Mislim da to ne izgleda kao mi.
  173. Ovo nas već dovodi do jako važnog zaključka,

  174. a to je da nismo glodavci.
  175. Ljudski mozak nije veliki mozak štakora.
  176. U usporedbi sa štakorom, možda se činimo posebnima, da
  177. ali to nije pošteno napravljena usporedba
  178. jer mi znamo da nismo glodavci.
  179. Mi smo primati,
  180. pa je pošteno da se uspoređujemo sa ostalim primatima
  181. i ako izračunate,
  182. vidjeli bi da svaki primat
  183. sa 86 milijardi neurona
  184. bi imao mozak težine otprilike 1.2 kile,
  185. što nam odgovara,
  186. u tijelu od nekih 66 kila,
  187. što je u mom slučaju istina,
  188. što nas dovodi do neiznenađujućeg
  189. ali ipak vrlo važnog zaključka:
  190. Ja sam primat.
  191. Svi ste vi primati.
  192. I Darwin je bio.

  193. Volim misliti da bi Darwin
    ovo stvarno cijenio.
  194. Njegov mozak, poput naših,
  195. je sačinjen po istoj slici kao i mozak drugih primata.
  196. Ljudski mozak je nevjerovatan, da,

  197. ali nije poseban po svome broju neurona.
  198. To je samo veliki mozak primata.
  199. Mislim da je to veoma skromno i razborito mišljenje
  200. koje bi nas trebalo podsjetiti na naše mjesto u prirodi.
  201. Zašto onda koristi toliko energije?

  202. Drugi ljudi su zapravo otkrili
  203. koliko energije ljudski mozak
  204. i mozak drugih vrsta troši,
  205. i sada kada smo znali koliko neurona
  206. svaki mozak ima, mogli smo to izračunati.
  207. I ispalo je da ljudski mozak
  208. i drugi mozgovi troše otprilike jednako,
  209. prosječno šest kalorija po milijardi neurona na dan.
  210. Konačni utrošak energije mozga je
  211. jednostavno, linearna funkcija
  212. njegovog broja neurona,
  213. i ispalo je da ljudski mozak
  214. troši onoliko energije koliko bi ste očekivali.
  215. Razlog zašto ljudski mozak
  216. troši toliko energije je jednostavno jer
  217. ima velik broj neurona,
  218. i zato što smo primati
  219. s mnogo više neurona za našu tjelesnu veličinu
  220. nego druge životinje,
  221. relativni utrošak našeg mozga je velik,
  222. samo zato što smo primati,
    ne zato što smo posebni.
  223. Posljednje pitanje, onda:

  224. kako smo dobili
    poveći broj neurona,
  225. i specifično, ako su veliki primati
  226. veći od nas,
  227. zašto nemaju veće mozgove
    od nas, s više neurona?
  228. Kada smo shvatili koliko bi skupo bilo
  229. imati toliko neurona u mozgu, shvatila sam,
  230. možda postoji jednostavno rješenje.
  231. Jednostavno ne mogu priuštiti toliko energije
  232. i za veliko tijelo i za velik broj neurona.
  233. Bavili smo se matematikom.
  234. Izračunali smo u jednu ruku
  235. koliko energije primat dobije na dan
  236. jedeći sirovu hranu,
  237. i u drugu ruku, koliko energije
  238. troši tijelo određene veličine,
  239. i koliko energije troši mozak s određenim brojem neurona,
  240. i pogledali smo kombinacije
  241. veličine tijela i broja neurona
  242. koje primat može priuštiti
  243. ako jede određen broj sati po danu.
  244. I otkrili smo da

  245. pošto su neuroni tako skupi,
  246. postoji kompromis između
    tjelesne veličine i broja neurona.
  247. Primati koji jedu osam sati na dan
  248. mogu priuštiti najviše 53 milijardi neurona,
  249. ali onda njihovo tijelo ne može biti veće
  250. Od 25 kila.
  251. Kako bi težilo više,
  252. mora se odreći neurona.
  253. Može biti ili veliko tijelo
  254. ili veliki broj neurona.
  255. Kada jedete kao primat,
  256. ne možete priuštiti oboje.
  257. Jedini način kako izaći iz ovog metaboličkog ograničenja

  258. je provesti još više sati na dan jedući,
  259. ali ovdje priča postaje nategnuta,
  260. u jednom trenutku to više neće biti moguće.
  261. Gorile i orangutani, na primijer,
  262. su si priuštili 30 milijardi neurona
  263. jedući osam i pol sati na dan,
  264. I to je otprilike najviše što mogu.
  265. Devet sati hranjenja na dan
  266. izgleda da je stvarni limit za primate.
  267. Što je s nama?

  268. S naših 86 milijardi neurona
  269. i 60 do 70 kila tjelesne mase,
  270. trebali bi provesti više od devet sati
  271. po danu svaki put kada se hranimo,
  272. što jednostavno nije izvodljivo.
  273. Ako jedemo poput primata,
  274. ne bi smo trebali biti ovdje.
  275. Kako smo dospjeli onda ovdje?

  276. Pa, ako naš mozak troši onoliko energije
  277. koliko bi trebalo, i ako možemo potrošiti
  278. svaki budni sat u danu hraneći se,
  279. onda je jedino rješenje, zapravo,
  280. da nekako dobijemo više energije
  281. iz iste hrane.
  282. I značajno, to odgovara upravo
  283. onome što se vjeruje da su naši preci izumili
  284. prije jedan i pol milijun godina,
  285. a to je kuhanje.
  286. Kuhanje je korištenje vatre
  287. kako bi se predprobavila hrana izvan našeg tijela.
  288. Kuhana hrana je mekša, lakša je za žvakanje
  289. i pretvarajući se potpuno u kašu u našim ustima,
  290. dozvoljava joj se da bude potpuno probavljena
  291. i apsorbirana u našoj probavi,
  292. što omogućava puno više energije u manje vremena.
  293. Kuhanje nam oslobađa vrijeme kako bi radili
  294. puno zanimljivije stvari s našim vremenom
  295. i s našim neuronima
  296. nego samo razmišljati o hrani,
  297. tražiti hranu i trpati ju u nas
  298. cijeli dan.
  299. Znači zbog kuhanja, što je prije bila

  300. velika prepreka, ovaj veliki,
  301. opasno skup mozak s puno neurona,
  302. je uspio postati od velike važnosti,
  303. sad kad možemo priuštiti i
    energiju za mnogo neurona
  304. i vrijeme da radimo zanimljive stvari s njima.
  305. Mislim da ovo objašnjava zašto je ljudski mozak
  306. postao tako velik tako brzo u evoluciji,
  307. ali i ostao samo mozak primata.
  308. S ovim velikim mozgom koji je omogućilo kuhanje,
  309. ubrzo smo prešli sa sirove hrane do kulture,
  310. poljoprivrede, civilizacije, trgovina s hranom,
  311. struje, hladnjaka,
  312. svih tih stvari koje nam danas
  313. dopuštaju da dobijemo svu energiju koju trebamo
  314. kako bi smo cijeli dan proveli samo sjedeći
  315. u vašem najdražem fast food restoranu.
  316. Ono što je jednom bilo riješenje
  317. sada je postalo problem,
  318. i ironično, tražimo rješenje u sirovoj hrani.
  319. Što je ljudska prednost?

  320. Što je to što imamo
  321. a što druge životinje nemaju?
  322. Moj odgovor je da imamo najveći broj
  323. neurona u moždanoj kori,
  324. i mislim da je to najjednostavnije objašnjenje
  325. za naše odlične kognitivne sposobnosti.
  326. I što je to što mi radimo, a nijedna druga životinja ne radi,
  327. i što vjerujem je bila osnova
  328. koja nam je omogućila doseći taj veliki
  329. najveći broj neurona u kori?
  330. U dvije riječi, mi kuhamo
  331. Nijedna druga životinja ne kuha svoju hranu. Samo ljudi da.
  332. I mislim da smo tako postali ljudi.
  333. Proučavanje ljudskog mozga je promjenilo način na koji razmišljam o hrani.

  334. Sada gledam svoju kuhinji,
  335. i poklanjam joj se,
  336. i zahvaljujem svojim precima što su došli
  337. do otkrića koje nas je vjerojatno učinilo ljudima.
  338. Hvala vam puno.
  339. (Pljesak)