Zašto se ljudi pridružuju kultovima? - Janja Lalich

Pogledaj punu lekciju na: http://ed.ted.com/lessons/why-do-people-join-cults-janja-lalich

Danas postoji na tisuće kultova po cijelome svijetu. Kult je, općenito, grupa ili pokret sa zajedničkom obvezom prema ekstremnoj ideologiji koja je često utjelovljena u karizmatičnom vođi. No što razlikuje kult od drugih grupa - i zašto im se ljudi pridružuju? Janja Lalich opisat će način na koji kultovi regrutiraju i manipuliraju svojim članovima.

Lekciju napravila Janja Lalich, a animacije Globizco.

Kada je velečasni Jim Jones osnovao
Hram naroda 1955.,

rijetko tko je mogao predvidjeti
njegov užasavajući završetak.

Taj napredni vjerski pokret
postajao je sve popularniji,

dobivši potporu od najutjecajnijih
političara San Francisca.

No u 1977., usred otkrića
o ispiranju mozgova i zlostavljanju,

Jones se preselio
s nekoliko stotina sljedbenika

kako bi osnovao komunu Jonestown
u Gvajani.

Iako je kolonija prikazivana kao utopija,
bila je više poput zatvoreničkog logora,

a kad je kongresna delegacija
stigla kako bi istražila tamošnje uvjete,

Jones je izveo svoj završni plan.

18. studenog 1978.,
909 muškaraca, žena i djece umrlo je

nakon što su prisilno popili
otrovani Flavor Aid sok.

Ta tmurna slika otad je ovjekovječena
kao sažeti sleng

za jednoumno razmišljanje kultova,

"Popili su Kool-aid."

Danas u svijetu postoji
više tisuća kultova.

Važno je zapamtiti dvije stvari o njima.

Prvo, nisu svi kultovi vjerski.

Neki su politički,

zasnovani na terapiji,

usredotočeni na samopoboljšanje,

i slično.

I, osim toga,

nisu sve nove religije kultovi.

Što onda određuje naše
moderno shvaćane kultova,

i razloge zašto im se ljudi pridružuju?

Kult je, uglavnom,
grupa ili pokret

sa zajedničkom obvezom prema
najčešće ekstremnoj ideologiji

utjelovljenoj u karizmatičnom vođi.

I dok su rijetki smrtonosni
poput Jonestowna ili Nebeskih vrata,

koji je okončan masovnim samoubojstvom
39 ljudi 1997.,

većina kultova dijeli neke
osnovne karakteristike.

Za tipičan kult potrebno je
snažno obvezivanje članova

i održavan je kao stroga hijerarhija,

odvojivši naivne pobornike i novake

od unutrašnjih poslova.

Tvrdi da pruža odgovore
najtežih životnih pitanja

kroz svoju doktrinu,

uz potrebni recept za promjenu

koji oblikuje novog člana
u istinskog vjernika.

I najbitnije, koristi i formalne
i neformalne sisteme

za utjecanje i kontrolu nad članovima
zbog održavanja njihove poslušnosti,

s malo tolerancije za unutrašnje
svađe i vanjski nadzor.

Možda se pitaš
mogu li se ovi opisi

primijeniti na priznatim vjerama.

Zapravo je riječ "cultus" opisivala

ljude koji su kultivirali
štovanje nekih bogova

izvođenjem rituala
i održavanjem hramova.

S vremenom se značenje riječi pretvorilo
u prekomjernu predanost.

Mnoge su vjere počele kao kultovi,

no stopile su se u veća društva
kako su rasle.

Moderni kult, suprotno tome, razdvaja
svoje članove od drugih.

Umjesto pružanja smjernica
za bolje živote članova,

kult zahtjeva kontrolu nad njim,

sve od osobnih i obiteljskih odnosa

do financijske imovine
i životnog uređenja.

Kultovi zahtijevaju poslušnost
prema ljudskim vođama

koji su često vrlo uvjerljivi ljudi

s diktatorskim
i narcisoidnim tendencijama,

motivirani novcem, seksom,
moći, ili svim navedenim.

Iako vođa kulta koristi svoju karizmu
kako bi privukao prve sljedbenike,

daljnja proširenja događaju se
u obliku piramide sreće,

tako što prvotni članovi
regrutiraju nove.

Kultovi su vješti u pronalaženju
novih meta,

često se fokusirajući na ljude
u novijem području,

ili one koji su nedavno pretrpjeli
osobni ili profesionalni gubitak.

Usamljenost i želja
za pronalaženjem smisla

čine osobu podložnom prema
srdačnim ljudima koji nude zajednicu.

Proces regrutacije može biti suptilan,

nekad trajući i mjesecima
zbog uspostavljanja odnosa.

Zapravo je više od dvije trećine
članova kultova regrutirao prijatelj,

član obitelji,

ili suradnik

čije je pozivnice teže odbiti.

U kultu su članovi podvrgnuti
različitim oblicima indoktrinacije.

Neki se ostvaruju zbog naše sklonosti
za oponašanje drugih i slušanje zapovijedi.

Druge su metode možda intenzivnije,

koristeći tehnike prisilnog uvjeravanja
uključujući krivnju, sram i strah.

U mnogim se slučajevima članovi
rado predaju iz želje za pripadanjem

i kako bi dostigli obećane nagrade.

Ambijent kulta obeshrabruje
kritičko razmišljanje,

otežavajući izražavanje vlastitih sumnji

jer su svi oko tebe
prikazi apsolutne vjere.

Zbog unutrašnjeg konflikta kao rezultata,
poznatog i kao kognitivna disonanca,

osjećaš se zarobljeno,

zbog svakog ti je kompromisa
sve teže priznati da si prevaren.

Iako većina kultova
ne vodi svoje članove u smrt,

mogu biti jako štetni.

Uskraćivanjem osnovne slobode misli,
govora, i zajedništva,

kultovi sprječavaju psihološki
i emocionalni rast svojih članova,

što je osobito problematično za djecu,

kojima su oduzete normalne aktivnosti
i prekretnice u razvoju.

Usprkos tomu, mnogi članovi
eventualno izađu iz kultova,

bilo to zbog svojih uvida,

pomoći obitelji i prijatelja,

ili, raspadne li se kult,
zbog vanjskog pritiska i skandala.

Mnoge je kultove teško prepoznati,

i neka su vjerovanja,
koliko god čudna bila,

zaštićena pod vjerskom slobodom.

No kad je u njihovu praksu
uključeno uznemiravanje,

prijetnje,

ilegalne aktivnosti,

ili zlostavljanje,

zakon može intervenirati.

Vjerovati u nešto ne bi trebalo biti
na račun tvoje obitelji i prijatelja,

i ako ti netko kaže da
žrtvuješ svoje odnose

ili moral za veće dobro,

najvjerojatnije te iskorištavaju
za svoju korist.