Return to Video

Kako nas kofein drži budnim? - Hanan Qasim

  • 0:07 - 0:12
    Više od 100,000 tona
    kofeina konzumirano je
  • 0:12 - 0:14
    u svijetu svake godine.
  • 0:14 - 0:18
    To je ekvivalent težini
    14 Eiffelovih tornjeva.
  • 0:18 - 0:21
    Većina kofeina unešena je
    u kavi i čaju,
  • 0:21 - 0:24
    no on se nalazi i u nekim sokovima,
  • 0:24 - 0:25
    čokoladi,
  • 0:25 - 0:26
    kofeinskim tabletama,
  • 0:26 - 0:29
    čak i u nekim bezkofeinskim pićima.
  • 0:29 - 0:33
    Zbog kofeina se osjećamo oprezno,
    usredotočeno, sretno i energično,
  • 0:33 - 0:36
    čak i ako se nismo dovoljno naspavali.
  • 0:36 - 0:40
    No može nam povisiti krvni tlak,
    a zbog njega se možemo osjećati anksiozno.
  • 0:40 - 0:43
    To je najšire upotrebljavana droga
    na svijetu.
  • 0:43 - 0:47
    Kako nas onda drži budnima?
  • 0:47 - 0:51
    Kofein se razvio u biljkama
    u kojima služi nekim svrhama.
  • 0:51 - 0:55
    U velikim dozama, na primjer u lišću
    i sjemenkama određenih vrsta,
  • 0:55 - 0:58
    otrovan je za kukce.
  • 0:58 - 1:02
    Ipak, kad ga unose u manjim dozama,
    kao u nektaru,
  • 1:02 - 1:06
    može im pomoći zapamtiti
    cvijeće koje će ponovno posjetiti.
  • 1:06 - 1:11
    U ljudskom tijelu kofein se ponaša
    kao stimulans središnjeg živčanog sustava
  • 1:11 - 1:16
    Drži nas budnima tako što zaustavlja
    ključnu molekulu za izazivanje sna,
  • 1:16 - 1:19
    tvar koja se zove adenozin.
  • 1:19 - 1:22
    Tvoje tijelo treba stalnu zalihu energije
  • 1:22 - 1:27
    koju dobiva razgradnjom ATP-a,
    molekule bogate energijom.
  • 1:27 - 1:28
    U tom procesu
  • 1:28 - 1:33
    otpušta adenozin,
    glavnu sastavnicu ATP-a.
  • 1:33 - 1:38
    Neuroni u tvom mozgu imaju receptore
    baš za tu molekulu.
  • 1:38 - 1:40
    Kad adenozin uđe u te receptore,
  • 1:40 - 1:44
    započinje lanac biokemijskih reakcija
  • 1:44 - 1:46
    koje uzrokuju sporije djelovanje neurona
  • 1:46 - 1:50
    i usporavaju otpuštanje važnih
    signalizirajućih molekula.
  • 1:50 - 1:53
    Drugim riječima, pospan si.
  • 1:53 - 1:58
    Kofein je takozvani
    antagonist receptora za adenozin.
  • 1:58 - 2:02
    On otkazuje proces
    usporavanja tvojih neurona
  • 2:02 - 2:04
    blokiranjem receptora za adenozin.
  • 2:04 - 2:09
    Kofein i adenozin imaju sličnu
    molekularnu strukturu,
  • 2:09 - 2:12
    dovoljno sličnu da se kofein može
    ugurati u receptore za adenozin,
  • 2:12 - 2:15
    ali ne toliko da bi ih i aktivirao.
  • 2:15 - 2:19
    Ukratko,
    adenozin je inhibitor tvojih neurona.
  • 2:19 - 2:25
    Kofein usporava samog inhibitora,
    usput te stimulirajući.
  • 2:25 - 2:27
    Kofein ti može i pojačati
    pozitivne osjećaje.
  • 2:27 - 2:30
    U nekim su neuronima
    receptori za adenozin
  • 2:30 - 2:34
    povezani s receptorima druge molekule:
    dopamina.
  • 2:34 - 2:39
    Jedna od uloga dopamina u mozgu
    je proizvodnja osjećaja zadovoljstva.
  • 2:39 - 2:42
    Kad se adenozin spoji
    s jednim od tih receptora,
  • 2:42 - 2:46
    otežava ulazak dopamina u svoje mjesto,
  • 2:46 - 2:49
    prekidajući njegov posao
    podizanja raspoloženja.
  • 2:49 - 2:53
    No kad kofein zauzme mjesto adenozinu,
    više nema isti učinak,
  • 2:53 - 2:56
    i dopamin može ući.
  • 2:56 - 3:01
    Postoje dokazi da učinci kofeina
    na receptore za adenozin i dopamin
  • 3:01 - 3:05
    mogu imati i dugotrajne prednosti,
    poput smanjenja rizika
  • 3:05 - 3:10
    Parkinsonove i Alzheimerove bolesti,
    te nekih vrsta raka.
  • 3:10 - 3:15
    Kofein može i povećati mogućnost
    tijela da sagorijeva mast.
  • 3:15 - 3:18
    I doista, neke
    sportske organizacije vjeruju
  • 3:18 - 3:21
    da kofein sportašima daje prednost,
  • 3:21 - 3:24
    pa su postavili granice
    njegova konzumiranja.
  • 3:24 - 3:27
    Od 1972. do 2004.,
  • 3:27 - 3:32
    Olimpijci su morali imati
    određenu koncentraciju kofeina u krvi
  • 3:32 - 3:34
    kako bi se natjecali.
  • 3:34 - 3:38
    Naravno, nisu svi učinci kofeina
    tako korisni.
  • 3:38 - 3:40
    Možda se zbog njega
    osjećaš bolje i opreznije,
  • 3:40 - 3:43
    no može ti povećati brzinu otkucaja srca
    i krvni tlak,
  • 3:43 - 3:46
    uzrokovati pojačano mokrenje ili proljev,
  • 3:46 - 3:50
    te pridonijeti nesanici i anksioznosti.
  • 3:50 - 3:53
    Čak i hrana i pića
    koji sadrže kofein
  • 3:53 - 3:59
    imaju utjecaj na tvoje tijelo
    koji se mora uzeti u obzir.
  • 3:59 - 4:02
    Tvoj se mozak može prilagoditi
    redovnom unošenju kofeina.
  • 4:02 - 4:05
    Ako su ti receptori za adenozin
    neprestano začepljeni,
  • 4:05 - 4:08
    tvoje će tijelo proizvesti nove.
  • 4:08 - 4:10
    Tako, čak i s kofeinom,
  • 4:10 - 4:15
    adenozin može obaviti svoj posao
    i signalizirati mozgu da se isključi.
  • 4:15 - 4:19
    Zato trebaš unositi
    sve više i više kofeina
  • 4:19 - 4:21
    kako bi se osjećao jednako usredotočeno.
  • 4:21 - 4:24
    Nastaje sve više receptora za adenozin
    koje treba začepiti.
  • 4:24 - 4:27
    Ako onda iznenada prestaneš
    unositi kofein,
  • 4:27 - 4:30
    možeš doživjeti neugodne
    simptome povlačenja
  • 4:30 - 4:32
    S puno receptora
    i bez ikakve konkurencije,
  • 4:32 - 4:35
    adenozin će raditi prekovremeno,
  • 4:35 - 4:36
    što će uzrokovati simptome
    poput glavobolje,
  • 4:36 - 4:38
    umora,
  • 4:38 - 4:40
    i depresivnih raspoloženja.
  • 4:40 - 4:45
    Ipak, za par će dana dodatni
    receptori za adenozin nestati,
  • 4:45 - 4:47
    tvoje će se tijelo ponovno prilagoditi,
  • 4:47 - 4:50
    i osjećat ćeš se budno
    i usredotočeno kao i prije,
  • 4:50 - 4:53
    čak i bez doze
    najpopularnijeg stimulansa na svijetu.
Title:
Kako nas kofein drži budnim? - Hanan Qasim
Description:

Pogledaj punu lekciju na: http://ed.ted.com/lessons/how-does-caffeine-keep-us-awake-hanan-qasim

Više od 100,000 tona kofeina konzumirano je svake godine u svijetu. To je ekvivalent težini 14 Eiffelovih tornjeva! Zbog kofeina se osjećamo oprezno, usredotočeno i energično, čak i ako se nismo naspavali - no može povisiti naš krvni tlak i zbog njega se možemo osjećati anksiozno. No kako nas drži budnima? Hanan Qasim pokazat će nam znanost iza najšire upotrebljavane droge na svijetu.

Lekciju napravila Hanan Qasim, a animacije Adriatic Animation

more » « less
Video Language:
English
Team:
closed TED
Project:
TED-Ed
Duration:
05:15

Croatian subtitles

Revisions