Da li smo stvoreni za trčanje?
-
0:00 - 0:04Trčanje: to je u principu samo
desna, leva, desna, leva - zar ne? -
0:04 - 0:06Mislim, to radimo već dva miliona godina,
-
0:06 - 0:08tako da bi bilo arogantno da pretpostavim
-
0:08 - 0:10da imam da vam kažem nešto
-
0:10 - 0:13što nije bolje rečeno i urađeno
već dugo vremena. -
0:13 - 0:16Otkrio sam da je kod trčanja zanimljivo
-
0:16 - 0:18to da se nešto čudno dešava
-
0:18 - 0:19sve vreme u toku trčanja.
-
0:19 - 0:21Primer:
-
0:21 - 0:23pre par meseci, ako ste gledali
maraton u Njujorku, -
0:23 - 0:25ja vam garantujem da ste videli nešto
-
0:25 - 0:27što niko nije video pre toga.
-
0:27 - 0:30Žena iz Etiopije po imenu Derartu Tulu
-
0:30 - 0:32se pojavila na startnoj liniji.
-
0:32 - 0:33Ima 37 godina,
-
0:33 - 0:36nije pobedila ni na jednom
maratonu u poslednjih 8 godina, -
0:36 - 0:37a par meseci pre toga
-
0:37 - 0:39je skoro umrla na porođaju.
-
0:39 - 0:43Derartu Tulu je bila spremna da odustane
od svega i ostavi sport po strani, -
0:43 - 0:45ali je odlučila da će pokušati
-
0:45 - 0:47da istrči još jednom
za veliku zaradu u jednom danu -
0:47 - 0:49u jednom od važnijih događaja,
-
0:49 - 0:50Njujorškom maratonu.
-
0:50 - 0:54Samo loše vesti za Derartu Tulu su bile te
da su i neki drugi ljudi imali istu ideju, -
0:54 - 0:57a među njima je bila i žena koja je
osvojila zlato na Olimpijadi -
0:57 - 0:59i Paula Redklif, koja je pravo čudovište,
-
0:59 - 1:02najbrža žena u maratonskim trkama
u dosadašnjoj istoriji. -
1:02 - 1:06Njen najbolji rezultat zaostaje samo
za 10 minuta za svetskim rekordom -
1:06 - 1:07u muškoj kategoriji,
-
1:07 - 1:09Paula Redklif je u suštini nepobediva.
-
1:09 - 1:10To su ljudi sa kojima se ona takmiči.
-
1:10 - 1:13Čuje se pucanj za početak trke,
a ona ne samo da je autsajder, -
1:13 - 1:15ona je čak i ispod nivoa autsajdera.
-
1:15 - 1:17Ali se autsajder dobro drži u trci.
-
1:17 - 1:20I nakon 35 km u trci od 42 km,
-
1:20 - 1:22Derartu Tulu se nalazi
-
1:22 - 1:23u vodećoj grupi.
-
1:23 - 1:26Ovo je momenat kada se
nešto zaista čudno dešava. -
1:26 - 1:28Paula Redklif, jedina osoba koja bi
-
1:28 - 1:30zasigurno mogla da preuzmne
ogromnu nagradu -
1:30 - 1:33iz ruku autsajdera Derartu Tutu,
-
1:33 - 1:35se odjednom hvata za svoju nogu
i počinje da zaostaje. -
1:35 - 1:38Mi svi znamo šta da radimo
u ovakvoj situaciji, zar ne? -
1:38 - 1:40Udarite je brzo laktom u zube
-
1:40 - 1:42i krenete šprintom ka završnoj liniji.
-
1:42 - 1:44Ali Derartu Tulu ne poštuje taj scenario.
-
1:44 - 1:46Umesto da nastavi sa trkom,
-
1:46 - 1:48ona zaostaje, i uhvati Paulu Redklif,
-
1:48 - 1:51govoreći joj: "Hajde.
Hajde sa nama. Možeš ti to." -
1:51 - 1:53I na nesreću, Paula Redklif, učini baš to.
-
1:53 - 1:56Ona dostigne vodeću grupu
i trči ka završnoj liniji. -
1:56 - 1:58Ali onda počinje da usporava ponovo.
-
1:58 - 2:00I po drugi put joj Derartu Tulu
pokušava da je pokrene. -
2:00 - 2:02I u tom trenutku Paula Redklif reče:
-
2:02 - 2:04"Ja sam završila. Trči."
-
2:04 - 2:07To je zaista fantastična priča
i mi svi znamo kako se završava. -
2:07 - 2:09Ona gubi svoj ček,
-
2:09 - 2:11ali se vraća kući
sa nečim većim i značajnijim. -
2:11 - 2:14Ali Derartu Tulu opet menja scenario.
-
2:14 - 2:17Umesto da izgubi tu trku,
ona prestiže vodeću grupu i pobeđuje, -
2:18 - 2:19osvaja maraton u Njujorku.
-
2:19 - 2:21i vraća se kući sa ogromnim čekom.
-
2:22 - 2:24Ovo je priča
od koje vam je toplo oko srca, -
2:24 - 2:26ali ukoliko je analizirate
malo detaljnije, -
2:26 - 2:29ne možete a da se ne zapitate
šta se zaista u svemu tome dešava. -
2:29 - 2:31Ukoliko uočite dva odstupanja
od pravila u jednom biću, -
2:31 - 2:32to nije slučajnost.
-
2:32 - 2:35Ukoliko imate osobu koja ima
razvijeniji takmičarski duh, -
2:35 - 2:39ali je pri tome i saosećajnija od svih
ostalih u trci, to nije slučajnost. -
2:39 - 2:42Ako vidim stvorenje sa plovnim
kožicama na nogama i škrgama, -
2:42 - 2:44siguran sam da je adaptirano
na vodene uslove. -
2:44 - 2:47A kada vidim osobu takvog srca,
znam da postoji neka veza u svemu tome. -
2:47 - 2:49I odgovor na taj fenomen, ja mislim,
-
2:49 - 2:51se može naći u Bakarnom kanjonu Meksika,
-
2:51 - 2:53gde živi pleme, povučeno pleme,
-
2:53 - 2:55koje se zove Tarahumara Indijanci.
-
2:55 - 2:58Postoje tri vanredne
karakteristike ovog plemena. -
2:58 - 3:00Prvo,
-
3:00 - 3:03oni žive u nepromenjenim uslovima života
-
3:03 - 3:04već poslednjih 400 godina.
-
3:04 - 3:08Kada su osvajači došli u Severnu Ameriku,
imali ste dva izbora: -
3:08 - 3:11vi se ili borite ili se povlačite.
-
3:11 - 3:13Maje i Asteci su izabrali da se bore
-
3:13 - 3:15i to je razlog što danas
nema puno Maja i Asteka. -
3:15 - 3:18Tarahumara pleme
je imalo drugačiju strategiju. -
3:18 - 3:20Oni su se povukli i sakrili
-
3:20 - 3:22u lavirintu kanjona sličnom
-
3:22 - 3:24paukovoj mreži
-
3:24 - 3:25koje zovemo Bakarni kanjon,
-
3:25 - 3:29i oni su ostali tamo od 1600-ih godina -
-
3:29 - 3:32živeći nepromenjenim stilom života.
-
3:32 - 3:35Druga izvanredna karakteristika
Tarahumara plemena -
3:35 - 3:38je da oni u dubokoj starosti -
kada imaju 70 do 80 godina - -
3:39 - 3:41ne da trče maratone,
-
3:41 - 3:43oni trče mega-maratone.
-
3:43 - 3:44Oni ne trče maratone od 42km,
-
3:44 - 3:47već 160, 240 km u jednom cugu,
-
3:47 - 3:50i to čak bez ikakvih povreda,
ikavih problema. -
3:50 - 3:52Poslednja izvanredna
karakteristika Tarahumara -
3:52 - 3:55tiče se svih stvari o kojima
ćemo mi pričati danas, -
3:55 - 3:57svih rešenja do kojih
mi pokušavamo da dođemo -
3:57 - 3:59koristeći tehnologiju i naš mozak -
-
3:59 - 4:02bolesti kao što su bolesti srca,
problem holesterola i rak -
4:02 - 4:05kao i problem kriminala, ratovanja,
nasilja i kliničke depresije - -
4:05 - 4:08to su fenomeni o kojima Tarahumara
pleme nema nikakve predstave. -
4:08 - 4:12Oni su oslobođeni od svih ovih
bolesti modernog doba. -
4:13 - 4:14Pa, gde je veza u svemu tome?
-
4:14 - 4:16Ponovo, mi pričamo ovde o izuzecima.
-
4:16 - 4:18Mora postojati uzročno-posledična veza.
-
4:18 - 4:20Čitavi timovi naučnika
-
4:20 - 4:22na Harvardu i Univerzitetu u Juti
-
4:22 - 4:24korsite sve svoje ćelije mozga
kako bi upravo shvatili -
4:24 - 4:26ono što Tarahumara pleme zna oduvek.
-
4:26 - 4:29Oni pokušavaju da reše iste tajne.
-
4:29 - 4:32I ponovo, to je tajna
u okviru druge tajne - -
4:33 - 4:36i verovatno je razumevanje
Derartu Tulu i Tarahumara -
4:36 - 4:38sakriveno u tri druge tajne, a to su:
-
4:38 - 4:40tri pitanja - i ukoliko imate
odgovor na njih, -
4:40 - 4:41dođite i progovorite,
-
4:41 - 4:43jer niko drugi ne zna odgovore.
-
4:43 - 4:46I ukoliko vi znate, onda ste pametniji
od svih ljudi na ovoj planeti. -
4:46 - 4:48Tajna broj jedan:
-
4:48 - 4:51veličina mozga ljudi se drastično
povećala pre dva miliona godina. -
4:51 - 4:53Australopitekus je imao
mali mozak veličine graška. -
4:53 - 4:55Ljudi se odjednom pojave -
Homo erektus - -
4:55 - 4:57i ima glavu veličine dinje.
-
4:57 - 4:58Da biste imali mozak te veličine,
-
4:58 - 5:01morate imati izvor kondezovane energije.
-
5:01 - 5:04Drugim rečima, naši davni
preci su jeli mrtve životinje - -
5:04 - 5:06to je činjenica i tu nema argumenata.
-
5:06 - 5:07Jedini problem je u tome,
-
5:07 - 5:11što se prvo hladno oružje
pojavilo pre oko 200.000 godina. -
5:11 - 5:13Tako da smo mi nekako ubijali životinje
-
5:13 - 5:16u periodu od skoro 2 miliona
godina bez ikakvog oružja. -
5:16 - 5:18A pri tome nismo koristili svoju snagu
-
5:18 - 5:20jer smo mi najveći slabići u džungli.
-
5:20 - 5:22Sve druge životinje su snažnije od nas.
-
5:22 - 5:25Imaju kljove, kandže,
veoma su agilne i brze. -
5:25 - 5:29Mi mislimo da je Usajn Bolt brz.
Usajn Bolt bi izgubio trku sa vevericom. -
5:29 - 5:30Mi nismo brzi.
-
5:30 - 5:33To bi bile Olimpijske igre:
ubacite na stazu vevericu. -
5:33 - 5:35Ko god je uhvati, dobija zlatnu medalju.
-
5:36 - 5:38Tako da mi nemamo oružje,
snagu, kljove, kandže. -
5:38 - 5:41Kako smo onda ubijali sve te životinje?
To je tajna broj jedan. -
5:41 - 5:43Tajna broj dva:
-
5:43 - 5:46Žene se takmiče na Olimpijadama
već dugo vremena, -
5:46 - 5:49ali izvandredna osobina sprinterki
-
5:49 - 5:51jeste da su one jako loše, očajne su.
-
5:51 - 5:53Ne postoji brza žena na ovoj planeti
-
5:53 - 5:54i nikada nije postojala.
-
5:54 - 5:57Ženski rekord na 2.5 km je 4.15.
-
5:57 - 6:00Mogao bih da bacim kamen
i pogodim bilo kog -
6:00 - 6:02srednjoškolca koji bi mogao
da istrči brže od 4.15. -
6:02 - 6:05Iz nekog razloga vi ste
zaista prosto veoma spore. -
6:05 - 6:06(Smeh)
-
6:06 - 6:09Ali ako pričamo o maratonskim
trkama koje smo baš spomenuli - -
6:09 - 6:12vama je dozvoljeno da trčite
maratone u poslednjih 20 godina. -
6:12 - 6:13Jer, pre '80-ih,
-
6:13 - 6:16medicinari su mislili da bi se,
ukoliko bi žena pokušala da trči 42 km - -
6:16 - 6:18da li neko zna
šta bi se desilo u tom slučaju? -
6:19 - 6:21Zašto vam je bilo zabranjeno
da trčite maratone pre 80-ih? -
6:21 - 6:23Neko iz publike: Raspala bi se materica.
-
6:23 - 6:26Kristofer Mekdugal:
Njena materica bi se raspala. -
6:26 - 6:28Da. Vaši reproduktivni
organi bi se raspali. -
6:28 - 6:30Materica bi ispala,
bukvalno ispala iz tela. -
6:30 - 6:32Sada, ja sam bio na mnogo maratona
-
6:32 - 6:34i još uvek nisam to video.
-
6:34 - 6:36(Smeh)
-
6:37 - 6:40Tako da je ženama tek 20 godina
dozvoljeno da trče maratone. -
6:40 - 6:41U toku tog kratkog perioda učenja,
-
6:41 - 6:45vi ste napredovle od povređenih organa
-
6:45 - 6:47do toga da zaostajete za samo 10 minuta
-
6:47 - 6:48za muškim svetskim rekordom.
-
6:48 - 6:50A ukoliko razmotrite trke duže od 42 km,
-
6:50 - 6:54distance za koje nam je medicina isto tako
govorila da bi bile fatalne za ljude - -
6:54 - 6:57sećate se da je Feidipides
umro kada je istrčao 42 km - -
6:57 - 6:58trke od 80 i 160 km,
-
6:58 - 7:00iznenada pričamo o drugačijoj igri.
-
7:00 - 7:01Ako razmatrate trkače kao što su
-
7:01 - 7:03Ana Trason, ili Niki Kimbal
ili Džen Šelton, -
7:03 - 7:06u trci sa bilo kim na ovome svetu
dužine 80 ili 160km -
7:06 - 7:08bacanjem novčića možete
da odredite ko će pobediti. -
7:09 - 7:10Daću vam primer.
-
7:10 - 7:12Pre par godina,
Emili Ber se registrovala za trku -
7:12 - 7:14zvanu "Hardrock 100",
-
7:14 - 7:16a to vam govori sve
što treba da znate o trci. -
7:16 - 7:18I imate 48 sati da završite trku.
-
7:18 - 7:20E pa, Emili Ber -
jedna od 500 učesnika trke - -
7:20 - 7:23je završila na osmom mestu,
među 10 najboljih, -
7:23 - 7:25iako se zaustavila
na svim pomoćnim puntovima -
7:25 - 7:27da nadoji svoju bebu u toku trke -
-
7:28 - 7:30i opet je pobedila 492 učesnika.
-
7:30 - 7:33Poslednja misterija:
zašto su žene snažnije -
7:33 - 7:34na dužim relacijama?
-
7:34 - 7:35Treća tajna je sledeća:
-
7:35 - 7:39Na Univerzitetu u Juti su počeli
da analiziraju završno vreme -
7:39 - 7:40ljudi koji trče maratone.
-
7:40 - 7:42Pronašli su da,
-
7:42 - 7:44ukoliko počnete da trčite
maraton u 19. godini, -
7:44 - 7:47bićete sve brži i brži, godinu za godinom,
-
7:47 - 7:49dok ne dosegnete maksimum u 27. godini.
-
7:49 - 7:51I onda nakon toga, podležete
-
7:51 - 7:53posledicama starenja.
-
7:53 - 7:54Postajete sporiji i sporiji,
-
7:54 - 7:57dok ponovo ne dođete do brzine
kojom ste trčali sa 19 godina. -
7:57 - 8:00Treba vam 7-8 godina
da dosegnete svoj maksimum, -
8:00 - 8:02i onda postepeno postajete sporiji,
-
8:02 - 8:04dok ne dođete do polazne tačke.
-
8:05 - 8:08Možda mislite kako je potrebno 8 godina
da biste se vratili na početnu brzinu, -
8:08 - 8:11možda 10 godina - ali ne,
potrebno je 45 godina. -
8:11 - 8:1360-godišnjaci, i muškarci i žene
-
8:13 - 8:16trče istom brzinom
kojom su trčali sa 19 godina. -
8:16 - 8:19Ja vas sada izazivam da se setite
bilo koje druge fizičke aktivnosti - -
8:19 - 8:22i samo nemojte reći golf -
nešto što je zaista teško - -
8:22 - 8:25gde stariji ljudi pokazuju
iste sposobnosti -
8:25 - 8:27kao kada su bili tinejdžeri.
-
8:27 - 8:29Tako da postoje ove tri misterije.
-
8:30 - 8:32Da li postoji deo ove zagonetke
-
8:32 - 8:34koji bi ujedinio sve ove fenomene?
-
8:34 - 8:36Morate biti jako obazrivi svaki put
-
8:36 - 8:38kada neko pokuša, analizirajući
praistorijisko vreme, -
8:38 - 8:40da vam da generlani odgovor,
-
8:40 - 8:41s obzirom da govorimo o praistoriji,
-
8:41 - 8:44možete reći šta god poželite
i to vam može proći. -
8:44 - 8:45Ali predstavljam vam sledeće:
-
8:45 - 8:48ukoliko u centar ove zagonentke
postavite jedan fenomen, -
8:48 - 8:50odjednom se formira koherentna slika.
-
8:50 - 8:52Ukoliko se pitate zašto se
Tarahumara pleme ne bori -
8:52 - 8:54i ne umire od srčanih oboljenja,
-
8:54 - 8:57zašto jadna žena iz Etiopije
po imenu Derartu Tulu -
8:57 - 8:59može biti najsaosećajnija,
a opet i najkompetitivnija osoba, -
8:59 - 9:02i kako smo mi nekako bili sposobni
-
9:02 - 9:03da nađemo hranu bez oružja,
-
9:03 - 9:05možda je sve to usled toga što su ljudi,
-
9:05 - 9:07bez obzira na to koliko mi želimo
-
9:07 - 9:09da mislimo o sebi
kao gospodarima univerzuma, -
9:09 - 9:11u principu evoluirali kao ništa više nego
-
9:11 - 9:12horda lovačkih pasa.
-
9:12 - 9:14Možda smo evoluirali
-
9:14 - 9:16kao horda životinja-lovaca.
-
9:16 - 9:18Jer jedina prednost
koju imamo u divljini - -
9:18 - 9:21ponovo, nisu naše kandže
i kljove ili naša brzina - -
9:21 - 9:24jeste ta što se mi veoma,
veoma dobro znojimo. -
9:24 - 9:26Stvarno nam dobro polazi za rukom
da se oznojimo i osećamo. -
9:26 - 9:28Mi možemo veoma dobro da se znojimo,
-
9:28 - 9:30bolje od bilo kojeg
drugog sisara na Zemlji. -
9:30 - 9:32Ali prednost
-
9:32 - 9:34ove male društvene nelagodnosti
-
9:34 - 9:36je u tome da kada se radi o trčanju
-
9:36 - 9:39po velikoj vrućini i na velikim daljinama,
-
9:39 - 9:41mi smo neprevaziđeni, najboji na planeti.
-
9:41 - 9:43Ukoliko posmatrate
konja u toku toplog dana, -
9:43 - 9:46taj konj nakon 8-9 km ima sledeći izbor.
-
9:46 - 9:48Konj će ili da diše ili da se rashladi,
-
9:48 - 9:50ali ne radi obe radnje - mi možemo.
-
9:51 - 9:54Da li smo mi evoluirali
kao lovačko krdo životinja? -
9:54 - 9:57Da li je naša jedina
prirodna prednost u svetu ta -
9:58 - 10:00što smo mogli da se organizujemo u grupu,
-
10:00 - 10:03i krenemo poljanama savane u Africi,
izaberemo antilopu -
10:03 - 10:06i krenemo kao čopor za tom životinjom
koju trčanjem iscrpimo do smrti? -
10:06 - 10:08To je sve što smo mogli da uradimo,
-
10:08 - 10:10mogli smo da trčimo veoma dugo po vrućini.
-
10:10 - 10:13Pa ukoliko je ovo tačno, još par
stvari mora biti tačno takođe. -
10:13 - 10:16Da bismo bili deo jednog lovačkog čopora,
ključna stvar je reč čopor. -
10:16 - 10:19Ukoliko sami izađete
i pokušate da uhvatite antilopu, -
10:19 - 10:21garantujem da biste našli
dva leša tamo u savani. -
10:21 - 10:23Neophodan je čopor
koji zajedno funkcioniše. -
10:23 - 10:25Neophodni su ljudi od 64, 65 godina
-
10:25 - 10:27koji to rade već mnogo godina
-
10:27 - 10:29jer znaju koju antilopu
treba izabrati kao plen. -
10:29 - 10:31Čopor se rasturi i onda se ponovo ujedini.
-
10:31 - 10:33Ovi stučnjaci u lovu
moraju biti deo čopora. -
10:33 - 10:35Ne mogu zaostajati 16 kilometara.
-
10:35 - 10:37Neophodno je da u čoporu
budu i žene i adolescenti -
10:37 - 10:41jer postoje dva perioda u životu
kada su životinjske belančevine neophodne -
10:41 - 10:44za vaš organizam, kada dojite dete
i kada ste u razvoju. -
10:44 - 10:47Ukoliko antilopa leži mrtva
na nekom mestu, nema nikakvog smisla -
10:47 - 10:49da ljudi koji bi trebalo da je pojedu
budu udaljeni 80 km. -
10:50 - 10:51Oni moraju biti deo čopora.
-
10:51 - 10:53Deo horde moraju biti i 27-godišnjaci
u vrhu svoje snage -
10:54 - 10:55koji su spremni da obore plen,
-
10:55 - 10:57i neophodno je da tu budu i tinejdžeri
-
10:57 - 10:59koji uče ceo taj prces odjednom.
-
10:59 - 11:00Čopor ostaje zajedno.
-
11:00 - 11:02Još jedna karaktersitika tog čopora:
-
11:02 - 11:04ne može da bude baš
materijalno orijentisan. -
11:04 - 11:06Ne možete da vučete
nebitne stvari sa sobom -
11:06 - 11:08dok pokušavate da uhvatite antilopu.
-
11:08 - 11:10Ne možete biti neraspoloženi čopor.
-
11:10 - 11:12Na primer: "Ne mogu
da jurim antilopu tog tipa. -
11:12 - 11:14Ljut sam na njega. Neka sam
juri svoju antilopu." -
11:14 - 11:17Neophodno je da čopor bude
u stanju da zaboravi na svoj ego, -
11:17 - 11:19i da bude ko-operativna i sarađuje.
-
11:19 - 11:21Kada to sve uzmete u obzir,
drugim rečima, dođete -
11:21 - 11:23do kulture koja je neverovatno slična
-
11:23 - 11:25Tarahumarama -
-
11:25 - 11:27a ovo pleme je ostalo nepromenjeno
-
11:27 - 11:28od kamenog doba.
-
11:29 - 11:30Veoma je ubedljiv argument
-
11:31 - 11:33da možda Tarahumare rade upravo ono
-
11:33 - 11:35što smo svi mi radili dva miliona godina.
-
11:35 - 11:38Ali mi smo ti koji su u ovom
modernom dobu krenuli stranputicom. -
11:38 - 11:41Znate, mi doživljavamo trčanje
kao nepoznatu, stranu stvar, -
11:41 - 11:45kao kaznu koju treba da odradite
jer ste jeli picu prethodne večeri. -
11:45 - 11:47Ali možda je nešto drugo u pitanju.
-
11:47 - 11:51Možda smo mi ti koji su oduzeli sebi
tu prirodnu nadarenost koju smo imali -
11:51 - 11:52i upropastili je.
-
11:52 - 11:54Kako smo je upropastili?
Pa, kako upropastimo bilo šta? -
11:54 - 11:56Pokušamo da zaradimo na tome.
-
11:56 - 11:59Pokušamo da upakujemo nešto,
da učinimo nešto "boljim", -
11:59 - 12:00i prodamo to ljudima.
-
12:00 - 12:02Desilo se da smo počeli da proizvodimo
-
12:02 - 12:05te lepe, upakovane stvari,
-
12:05 - 12:07koje nam pomažu pri trčanju,
a zovemo ih patikama za trčanje. -
12:08 - 12:10Ja sam lično protivnik patika za trčanje
-
12:10 - 12:13jer sam kupio milion različitih
i non-stop sam se povređivao. -
12:13 - 12:15A mislim da - ukoliko iko ovde trči -
-
12:15 - 12:17upravo sam razgovarao sa Kerol;
-
12:17 - 12:19pričali smo 2 minuta iza scene,
-
12:19 - 12:21i onda je ona počela da priča
o oboljenju stopala. -
12:21 - 12:24Razgovarajte sa nekim ko trči,
i sigurno ćete nakon 30 sekundi -
12:24 - 12:25razgovarati o povredama.
-
12:25 - 12:28Pa ukoliko su ljudi evoluirali
kao trkačka vrsta, -
12:28 - 12:30ako je to naša jedina prirodna prednost,
-
12:30 - 12:31zašto smo toliko loši u tome?
-
12:31 - 12:33Zašto se non-stop povređujemo?
-
12:33 - 12:36Interesantna stvar u vezi sa trčanjem
i povredama pri trčanju -
12:36 - 12:37je da je to novina našeg vremena.
-
12:37 - 12:39Ukoliko čitate
narodna predanja i mitologiju, -
12:39 - 12:41bilo koje vrste mitova, bilo koje bajke,
-
12:41 - 12:43trčanje je uvek povezano
-
12:43 - 12:46sa slobodom, vitalnošću,
mladošću i večnim elanom. -
12:46 - 12:47Tek je u našem vremenu
-
12:47 - 12:50trčanje postalo povezano
sa strahom i bolom. -
12:50 - 12:51Džeronimo je govorio
-
12:51 - 12:54"Moji jedini prijatelji su moje noge.
Jedino verujem svojim nogama." -
12:54 - 12:56Usled toga što je trialton Apača
-
12:56 - 12:59podrazumevao da trčite
80 km kroz pustinju, -
12:59 - 13:01upustite se u borbu jedan na jedan,
ukradete konje -
13:01 - 13:02i vratite se kući sa plenom.
-
13:02 - 13:05Džeronimo nikada nije rekao:
"Ah, da ti kažem, -
13:05 - 13:08moja peta - moram da odmorim ove nedelje."
-
13:08 - 13:09ili: "Moram unakrsno da vežbam.
-
13:09 - 13:11Nisam bio na jogi. Nisam spreman."
-
13:13 - 13:15Ljudi trče i trče sve vreme.
-
13:15 - 13:17Mi smo ovde danas.
Imamo našu digitalnu tehnologiju. -
13:17 - 13:19Sva naša nauka potiče iz proste činjenice
-
13:19 - 13:21da su naši preci bili sposobni
-
13:21 - 13:23da urade nešto neverovatno svakog dana,
-
13:23 - 13:26a to je da se oslanjaju
na svoja bosa stopala i noge -
13:26 - 13:27i trče velike razdaljine.
-
13:27 - 13:29Pa kako onda da se ponovo vratimo tome?
-
13:29 - 13:30Pa, ja bih vam prvo predložio
-
13:30 - 13:33da se otarasite svih pakovanja,
prodaje i reklame. -
13:33 - 13:35Otarasite se smrdljivih patika za trčanje.
-
13:36 - 13:38Prestanite da se fokusirate
na gradske maratone, -
13:38 - 13:41na kojima ste loši
ukoliko ih istrčite za 4 sata. -
13:41 - 13:43Ali ako je vaše vreme 3.59.59
onda ste odlični -
13:43 - 13:45jer ste se kvalifikovali za drugu trku.
-
13:45 - 13:48Trebalo bi da se vratimo
osećaju igranja i zabave -
13:49 - 13:51i, ja bih rekao, golotinje
-
13:51 - 13:53što je učinilo Tarahumare
-
13:53 - 13:56jednim od najzdravijih
i najspokojnijih kultura današnjice. -
13:56 - 13:58Pa u čemu je tu dobrobit? U čemu je stvar?
-
13:58 - 14:01Sagoreli biste sladoled "Hagen-Das"
koji ste pojeli prethodne noći. -
14:01 - 14:03Možda postoje tu i druge dobrobiti.
-
14:03 - 14:06Da ne bih postao
previše ekstreman u ovoj priči, -
14:06 - 14:08zamislite svet
-
14:08 - 14:11gde bi svi ljudi mogli da išetaju napolje
-
14:11 - 14:13i krenu da se bave vežbanjem
-
14:13 - 14:16koje će ih učiniti opuštenijim,
spokojnijim, -
14:16 - 14:17zdravijim,
-
14:17 - 14:19koje bi se otarasio stresa -
-
14:19 - 14:22kada se ne biste više vraćali
u kancelariju kao razuzdani manijak, -
14:22 - 14:24ne biste se više vraćali kući
sa tim stresom. -
14:24 - 14:27Možda postoji nešto između
onoga što smo mi danas -
14:27 - 14:29i onoga što su Tarahumare uvek bili.
-
14:29 - 14:32Ne kažem vam sada hajde
da se vratimo u Bakarni kanjon -
14:32 - 14:34i da živimo kukuruzu i miševima,
-
14:34 - 14:35a to je omiljena ishrana Tarahumara,
-
14:35 - 14:37ali možda postoji nešto između.
-
14:37 - 14:39I ukoliko pronađemo šta je to,
-
14:39 - 14:41to je možda i vredno Nobelove nagrade.
-
14:41 - 14:44Jer ukoliko neko može da pronađe način
-
14:44 - 14:46da povrati našu prirodnu sposobnost
-
14:46 - 14:48u kojoj smo mi svi uživali
od našeg postanka, -
14:48 - 14:50do '70-ih ili tako nešto,
-
14:50 - 14:52društvene i fizičke dobrobiti,
-
14:52 - 14:55kao i političke i mentalne,
-
14:55 - 14:57bi mogle biti neverovatne.
-
14:57 - 15:01Ono što uočavam danas
je podkultura koja uzima maha - -
15:01 - 15:04bosonogog trčanja,
ljudi koji su se otarasili svojih patika. -
15:04 - 15:06I ono što su oni otkrili bez izuzetka
-
15:06 - 15:09je da ukoliko se otarasite patika,
otarasite se i stresa, -
15:09 - 15:11otarasite se povreda i bolesti.
-
15:11 - 15:12I otkrijete nešto što
-
15:12 - 15:14Tarahumare znaju već jako dugo vremena,
-
15:14 - 15:16da je to i jako zabavno.
-
15:16 - 15:18Ja sam to i lično doživeo.
-
15:18 - 15:20Povređivao sam se celog života,
-
15:20 - 15:22i onda sam se u svojim ranim 40-im
-
15:22 - 15:24otarasio patika i sve patnje su nestale.
-
15:24 - 15:27Nadajmo se da je to nešto
od čega svi možemo imati koristi. -
15:27 - 15:30Poštujem što ste saslušali moju priču.
Hvala vam puno. -
15:30 - 15:32(Aplauz)
- Title:
- Da li smo stvoreni za trčanje?
- Speaker:
- Kristofer MekDugal (Christopher McDougall)
- Description:
-
Kristofer MekDugal istražuje tajne koje stoje iza ljudske želje za trčanjem. Kako je trčanje pomoglo našim dalekim precima da prežive - i koji porivi naših dalekih predaka se to oslikavaju na nama danas? Na konferenciji TEDxPennQuarter, MekDugal nam priča o maratonki zlatnog srca, neverovatnom, ultimativnom trkaču i o skrivenom plemenu u Meksiku koje trči da bi živelo.
- Video Language:
- English
- Team:
- closed TED
- Project:
- TEDTalks
- Duration:
- 15:31
Ivana Korom edited Serbian subtitles for Are we born to run? | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for Are we born to run? | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for Are we born to run? | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for Are we born to run? | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for Are we born to run? | ||
Ivana Korom edited Serbian subtitles for Are we born to run? | ||
Retired user added a translation |